Šuma: Otvaranje nove izložbe u Umjetničkom paviljonu
Šuma je glavna tema izložbe koja se večeras otvara u Umjetničkom paviljonu. Zamišljena je u sklopu ciklusa četiri izložbe, kojima će biti temom šuma, vode, zemlja i more. Šuma je bila mnogo puta izvorište i inspiracija za simfonije i kompozicije, a njezina ljepota je zabilježena u prozi i stihu. Bila je nadahnućem u nastajanju likovnih djela, a iz nje su nastajale mnoge skulpture i produkti obrtnog, industrijskog i suvremenog namještaja.
Mnogi slikari su također ovjekovječili stabla u svojim radovima. Zna se i koja su naročito bila draga pojedinome od njih. Hrast su volili Hötzendorf, Waldinger i Becić. Filakovac je obožavao bukvu, a Kraljević grab. Mašića i Motiku svojom je ljepotom naročito očarala breza, a jablan Babića i Domca. Jela se, pak, svidjela Varlaju, a crnika Medoviću, dok su „dalmatinska“ stabla rogač, čempres, smokvu, šipak i maslinu kao temu svojih slika preferirali Miše, Babić, Dulčić i Parač.
Izložba Šuma obuhvaća četiri sekcije – slikarstvo, kiparstvo, književnost i produkt dizajn (industrijski i suvremeni). Izložba se koncentrira na šumu u kontinentalnoj Hrvatskoj, naročito na slavonsku šumu i hrast.
U sekciji slikarstva prisutni su Hugo Conrad von Hötzendorf, Adolf Waldinger, Vjekoslav Karas, Vlaho Bukovac, Fanny Daubachy-Brlić, Ivan Zach, Ivan Zasche, Dragan Melkus, Vladimir Becić, Tomislav Krizman, Nasta Rojc, Menci Clement Crnčić, Vladimir Filakovac, Oskar Herman, Željko Lapuh, Zlatan Vrkljan, i još mnogi drugi – od 19. do 21. stoljeća.
U sekciji kiparstva su predstavljeni kipari kojima je drvo materijal za nastajanje njihovih djela. Između ostalih izložena su djela Ivana Meštrovica, Dušana Džamonje, Ksenije Kantonci, Branka Ružića, Slavomira Drinkovića, Petra Barišića, Kuzme Kovača, Mirka Zrinšćaka…
Sekcija posvećena književnosti
Sekcija posvećena književnosti prati izložbu kroz prozna i pjesnička djela hrvatskih književnika. Brojni književnici za svoje su proze i pjesme nadahnuće pronašli u šumi i stablima te ih „opjevali“ i „opisali“ u svojim djelima. Jedan od najznačajnijih književnika koji se bavio navedenom temom je Josip Kozarac. Vodeći predstavnik hrvatskoga realizma svoju Slavonsku šumu objavljuje u Vijencu 1888. godine. Također, ovdje su još i, primjerice, Dragutin Tadijanović i Dobriša Cesarić. Za izložbu esej o šumi (objavljen u katalogu izložbe) napisao je Miljenko Jergović.
Sekcija posvećena produkt dizajnu (industrijskom i suvremenom) predstavlja namještaj domaćih autora, proizveden kod nas i iz domaćeg drveta. Na izložbi se može vidjeti razvoj industrijske proizvodnje i dizajna namještaja od samoga početka 20. stoljeća do suvremenog doba. Među izlošcima su proizvodi Tvornice pokućstva od savijenog drva u Rijeci; Mundus „Florijan Bobić“, Varaždin; Mobilia „Ivo Marinković“, Osijek; Thonet-Mundus d.d., Varaždin; Bothe i Ehrmann, Oriolik, Oriovac,… dok se među autorima mogu vidjeti produkti koje su ostvarili Bernardo Bernardi, Herman Bolle, Vjenceslav Richter, Mario Antonini, Boris Babić, Željko Kovačić, Numen, Redesign, Grupa, Kristina Lugonja, Krunoslav Kovač i drugi.
Izložba obuhvaća oko 140 izložaka posuđenih iz 19 hrvatskih muzeja, od 27 privatnih vlasnika i od 8 tvrtki.
Sva ova djela svjedoče ljepoti, važnosti i vrijednosti šume. A to i jest nakana izložbe i cijelog ciklusa – ukazati da je Priroda sa svim svojim resursima potrebna nama, ljudima, ali da smo i mi potrebni njoj. Potrebni smo joj da spriječimo njezino globalno devastiranje koje smo upravo mi, na najrazličitije načine, uzrokovali. No, devastiranje će prestati tek kada svi shvatimo da je stablo naš najbolji prijatelj i kada ga zagrlimo kao što grlimo najboljeg prijatelja.
