Tehnologija i otuđenje odraslih: utjecaj mobitela, društvenih mreža i digitalne ovisnosti

Danas smo više povezani nego ikad – pametni telefoni, društvene mreže i aplikacije omogućuju trenutačnu komunikaciju sa stotinama, pa i tisućama ljudi. No, paradoksalno, upravo ta tehnologija može potaknuti osjećaj otuđenja, usamljenosti i socijalne izolacije, osobito među odraslim osobama. Istraživanja pokazuju da nije problem u samoj tehnologiji, nego u načinu na koji je koristimo i dizajnu platformi koje nas „zarobljavaju“.

Mobiteli i društvene mreže: stalna povezanost – stalna distrakcija

Pametni telefoni postali su ključni alat svakodnevnog života. Međutim, višestruke studije ukazuju da intenzivna upotreba mobitela i društvenih mreža može dovesti do smanjenja kvalitete međuljudskih odnosa i povećanja osjećaja socijalne izolacije.

Mnoge aplikacije koriste sustav agresivnih notifikacija, odnosno sofisticirane sustave podsjetnika, zvučnih i vizualnih signala (push notifikacija) kako bi nas navodile da se stalno vraćamo na platformu. To je dio takozvanog “dizajna ovisnosti” ili “persuazivnog dizajna” (persuasive design), koji manipulira ponašanjem korisnika kako bi povećao njegov angažman.

Sve to ima utjecaj na pažnju i prisutnost. Istraživanja Misre i suradnika (2014) pokazuju da čak i prisutnost pametnog telefona tijekom razgovora smanjuje kvalitetu interakcije jer ljudi nisu potpuno mentalno prisutni (Journal of Experimental Social Psychology).

Povezanost društvenih mreža s depresijom i anksioznošću

Meta-analiza objavljena 2017. godine u časopisu Computers in Human Behavior (Huang, 2017) obuhvatila je preko 16 istraživanja i više od 60 tisuća sudionika, a rezultati su pokazali jasnu povezanost između intenzivnog korištenja društvenih mreža i većih simptoma depresije i anksioznosti. Razlog tomu dijelom je što korisnici često uspoređuju svoj život s idealiziranim, pažljivo filtriranim prikazima života drugih ljudi na društvenim mrežama.

Ovakve usporedbe često dovode do osjećaja nezadovoljstva, niskog samopouzdanja i negativnog samopoimanja jer se prikazuje nerealistična slika sreće, uspjeha i ljepote. Ovo je posebno izraženo kod mladih odraslih osoba, koje su u osjetljivoj životnoj fazi razvoja identiteta i samoprihvaćanja.

Studija iz 2018. godine dodatno je naglasila da veća izloženost društvenim mrežama korelira s porastom samoprijavljenih simptoma depresije i anksioznosti kod mladih ljudi u SAD-u, što podržava zaključke meta-analize Huang.

FOMO – strah od propuštanja i njegov psihološki utjecaj

Još jedan važan fenomen vezan uz korištenje društvenih mreža je FOMO (engl. Fear Of Missing Out), odnosno strah od propuštanja događaja, vijesti ili važnih trenutaka iz društvenog života.

Istraživanje objavljeno u Journal of Social and Clinical Psychology, pokazalo je da intenzivno korištenje društvenih mreža povećava FOMO, što rezultira višom razinom stresa, anksioznosti i opće emocionalne nelagode. Osobe koje su izložene ovom fenomenu osjećaju konstantnu potrebu da budu stalno „online“ kako ne bi propustile važne informacije ili društvene prilike.

FOMO dodatno pojačava osjećaj usamljenosti jer korisnici uspoređuju svoj društveni angažman s drugim ljudima, često ignorirajući vlastite potrebe za odmora i privatnošću. To vodi do začaranog kruga u kojem korištenje društvenih mreža postaje izvor stresa, a ne zadovoljstva.

Mehanizmi ovisnosti o digitalnim uređajima i aplikacijama

Upotreba digitalnih uređaja i aplikacija neizbježno donosi brojne prednosti, no rastući broj istraživanja upozorava na psihološke mehanizme koji dovode do razvoja ovisnosti i utječu na mentalno zdravlje korisnika.

Dizajn aplikacija usmjeren na povećanje angažmana i ovisnosti

Moderne aplikacije i društvene mreže koriste tehnike dizajna koje ciljaju na neurobiološke centre za nagradu, čime potiču dulju i ponovnu upotrebu. Među najčešćim tehnikama su:

 – Beskonačno skrolanje (infinite scroll) koje uklanja prirodne prekide u konzumaciji sadržaja i povećava vrijeme provedeno u aplikaciji,

 – Sustav „lajkova“, komentara i društvenih priznanja djeluje kao nagrada za mozak aktivirajući dopaminski sustav, slično kao kod drugih ovisnosti,

 – Personalizirani algoritmi i boostanje objava koji korisniku prikazuju sadržaj posebno prilagođen njegovim interesima i reakcijama, što povećava uključenost i zadržavanje.

Sustav notifikacija kao poticaj za povratak u aplikaciju

Notifikacije su često dizajnirane da djeluju kao „mentalni okidači“. Pojavljuju se nepredvidivo i često, uzrokujući instantnu reakciju i potrebu za provjerom uređaja. Mnoge aplikacije potiču korisnike da ne isključuju obavijesti jer time gube korisničku angažiranost, što dodatno otežava kontrolu nad korištenjem.

Utjecaj na mentalno zdravlje i samoregulaciju

Studije pokazuju da pretjerano korištenje digitalnih uređaja i nemogućnost reguliranja upotrebe povezana je s nizom problema. samo neki od njih su povećani stres i anksioznost. Kronična dostupnost uređaja i pritom osjećaj „prisilne“ povezanosti doprinose povećanju razine stresa.

Javljaju se također poremećaji spavanja jer plavo svjetlo sa zaslona smanjuje proizvodnju melatonina, a česte notifikacije prekidaju san. Sve to dovodi do smanjene pažnje i produktivnosti, višestruki prekidi rada zbog notifikacija dovode do pada fokusiranosti i učinkovitosti.

Istraživanja su pokazala kako osobe koje ne mogu učinkovito regulirati vrijeme provedeno na mobitelima češće osjećaju umor, frustraciju i lošiju kvalitetu života.

Socijalna izolacija i otuđenje u stvarnom životu

Iako tehnologija omogućava da budemo povezani gotovo 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, kvaliteta tih veza često je upitna. Prema istraživanjima psihologinje Sherry Turkle, dok digitalne komunikacije olakšavaju brz i jednostavan kontakt, one ne mogu zamijeniti dubinu i složenost emocionalnih veza koje nastaju kroz osobne susrete uživo.

Ljudi sve manje sudjeluju u dubljim, smislenim razgovorima i interakcijama, dok su kratke i površne online razmjene, poput komentara, lajkova ili kratkih poruka, postale dominantan oblik socijalizacije. Takav način komunikacije ograničava razvoj emocionalne povezanosti, empatije i osjećaja pripadnosti zajednici.

Zbog ove digitalizacije međuljudskih odnosa smanjuje se sposobnost za emocionalnu bliskost i socijalnu podršku. Osim toga, kronično korištenje digitalnih platformi umanjuje praksu neverbalne komunikacije, koja je ključna za razumijevanje emocija i razvijanje povjerenja (Rosen et al., 2013). Time se povećava rizik od osjećaja usamljenosti i otuđenja, čak i kada je osoba tehnički „povezana“ s velikim brojem ljudi.

Mentalni umor i socijalna iscrpljenost u digitalnom dobu

Pritisak da uvijek budemo dostupni i ažurni s novostima i komunikacijom putem digitalnih uređaja dovodi do sindroma poznatog kao „digitalni umor“ ili digital fatigue. Istraživanja objavljena u Frontiers in Psychology (2020) pokazuju da stalni tok informacija i potreba za reakcijom na obavijesti izaziva mentalni zamor, što s vremenom može rezultirati smanjenom voljom za društvenim interakcijama uživo.

Korištenje društvenih mreža i aplikacija s agresivnim sustavom notifikacija često preplavljuje korisnike informacijama i emocionalnim zahtjevima, što doprinosi osjećaju iscrpljenosti i psihičke preopterećenosti. Ovakvo stanje može imati suprotan efekt od očekivanog. Umjesto povećane povezanosti, ljudi se povlače iz stvarnog društvenog života i preferiraju izolaciju ili pasivno korištenje digitalnih sadržaja.

Preporuke i rješenja za zdravu digitalnu ravnotežu

Postavljanje granica i svjesno korištenje: WHO i stručnjaci preporučuju ograničavanje ekranskog vremena na 2 sata dnevno izvan posla, uz redovite pauze.

Isključivanje nepotrebnih notifikacija: Svjesno upravljanje obavijestima pomaže smanjiti impulsivno reagiranje i vraćanje u aplikacije.

Digitalni detox i offline aktivnosti: Poticanje hobija, druženja uživo i fizičke aktivnosti pomaže u obnavljanju stvarnih socijalnih veza i smanjenju ovisnosti.

Edukacija o digitalnoj pismenosti i zdravim navikama: Programi koji pomažu ljudima razumjeti mehanizme digitalnog dizajna i ovisnosti jačaju samoregulaciju i emocionalnu otpornost.

Zaključak

Razumijevanje veze između društvenih mreža i emocionalnog zdravlja ključno je za razvoj zdravih navika korištenja digitalnih tehnologija. Kognitivna osviještenost o mehanizmima usporedbe i FOMO fenomena može pomoći korisnicima da kritički pristupe sadržajima i smanje negativne emocionalne posljedice.

Iako su mobilni telefoni i društvene mreže moćni alati povezivanja, njihova pretjerana i nekontrolirana upotreba može dovesti do osjećaja otuđenja, depresije i socijalne izolacije. Razumijevanje psiholoških mehanizama iza digitalne ovisnosti te uvođenje svjesnih granica ključni su za očuvanje mentalnog zdravlja i kvalitetnih međuljudskih odnosa u digitalnom dobu.

Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.