Top 10: Najbolji albumi prve polovice 2023.

Bez okolišanja, bez pametovanja: 2023. godina, unatoč globalnom kaosu, daruje nas dugotrajne pažnje vrijednim glazbenim albumima. Teško je preslušati apsolutno sve registrirano, neregistrirano, pod izdavačem i nezavisno, ali kad si daš zadatak – valja ga i ispuniti. Posebno kada je zadatak hraniti dušu, a ovih je deset naslova najviše hranilo moju posljednjih šest mjeseci. Albumi nisu poredani po “vrijednosnom” redu, nego abecedno, prema imenima izvođača, čime želim biti pošten prema izvođačima, ali i sebi znajući da će raspoloženje i okolnosti lako promijeniti poredak glavne desetke.

Iako sam prije nekoliko dana na osobnim društvenim mrežama podijelio listu, ova ziherovska nešto je drukčija: na njoj su se našle dvije pjesnikinje umjesto albuma „Nešto veće od nas” izvrsnog Mangroovea i Jazz orkestra HRT-a.

Adam Semijalac – „Ode dite”

Adam Semijalac, glazbenik i kantautor, promatra folklor i njegovu ulogu u društvu na drugačiji način. Umjesto romantično-nacionalnog narativa očuvanja, Semijalac (ex Bebe na vole) glanca važnost kreativnih pojedinaca koji su oblikovali folklorne pjesme svojim senzibilitetom.

Semijalac je snimio album nazvan „Ode dite” koji uključuje nove pjesme inspirirane folklorom cijele zemlje, ne samo jedne regije. Cilj mu je vrati surovost, neposrednost i autentičnost folklornim idiomima, baš kao što su to činili narodni stvaraoci kroz stoljeća.

Semijalac ističe rat, siromaštvo i ljubav iako se deklarativno smatra antiratnim. Kao glazbenik i etnolog inovativno koristi različite vrste tambura u kombinaciji s bendžom, a pristupa im kao novom izvoru zvuka, istražujući neisprobane zvučne efekte i potencijale afektivnog izražaja. Album je samostalno produciran i – zato ga vrlo jasno preporučujemo – dostupan je na platformi Bandcamp.

Debeli Precjednik – „Atomac”

„Atomac” je kasnoproljetno izdanje 30 godina starih veterana punka Debeli Precjednik, a stiže nakon sedam godina nakon prethodnika „Godina majmuna” (split album). Osnovan davne 1993. godine kao ventil za frustracije i nepravdu koju su članovi benda doživljavali, Debeli Precjednik propagira toleranciju kroz svoje tekstove i nastupe koji su sinonim za pozitivu.

Znate onu o pankerima i hipijima i namjerama? E to, nabrijane ljudine vel’kih srca koje se izražavaju između hrvatskom i engleskom jeziku. Unatoč nekoliko europskih turneja i koncerata s velikim imenima punk scene, kao što su NOFX, SNFU, Jello Biafra and GSOM, Lagwagon, ostaje pitanje zašto kod nas Debeli precjednik ne uživa status kao navedene međunarodne legende. Jebeno to zaslužuju!

Dunja Bahtijarević i Marta Kolega – „Pjesme”

„Pjesme” Marte Kolege i Dunje Bahtijarević je hrabar albumski spoj tradicijskog pjevanja i poezije. Talentirane pjevačice koje najbolje znamo iz Mimika Orchestra kombiniraju strast prema poeziji i tradiciji u nesvakidašnji glazbeno-pjesnički projekt. Album donosi možda i inovativan žanr koji testira granice i glazbe i poezije.

Marta se fokusirala na španjolsku i latinoameričku tradiciju, dok je Dunja usredotočena na sevdah i tradicijsko pjevanje Bosne i Hercegovine. Svojim spojem donose glazbu koja je istovremeno poezija. „Pjesme” su multifunkcionalne i mogu se izvoditi u različitim prostorima i uvjetima, od intimnih koncerata do čitanja poezije u knjižnicama.

IDEM – „POYY”

Antun Aleksa, poznat kao IDEM, objavio je prvijenac „POYY” nakon deset godina aktivnosti u drugim glazbenim projektima. POYY istražuje položaj mladih ljudi na pragu srednjih godina kroz vesele pjesme s dozom nostalgije. IDEM je član nekoliko bendova, ali ovaj album predstavlja njegovu samostalnu umjetničku viziju.

Glazba na albumu kombinira elemente iz popa, indieja i punk rocka dok tekstovi reflektiraju osjećaj izolacije, introspekciju i promjene te se dotiču identiteta. On pruža osjećaj sreće, ali istovremeno otvara pitanja o nedostatku privilegija koje su prethodne generacije imale. Preporučuje se svim samokritičnim milenijalcima.

Ischariotzcky – „Struggle”

Ischariotzcky (Joško Klarić), glazbenik iz Brela, započeo je početkom godine izazov stvaranja glazbenog dnevnika: po jedna pjesma tjedno, a onda EP od četiri pjesme svaki mjesec.

Njegova glazba kombinira suvremenu produkciju s pulsirajućom elektronikom i elementima downtempa, neo-soula i trip-hopa. Ali ništa dok ne čujete njegov vapaj, razorni vokal kao iz velikih dramskih holivudskih priča.

Projekt je sniman u njegovom kućnom studiju Konoba, a prateći videi dokumentiraju proces stvaranja. Svaki EP je jedinstven, ali ništa se ne mjeri s travanjskim izdanjem „Struggle” kada je objavio pjesmu Dance in This Mess koja uredno može biti u top 10 hrvatskih ostvarenja 2023. godine. Plus, plesat ćete na njegovu zapovijed.

Ivana Kindl – „Put ka sebi”

„Put ka sebi” je portret jedne od naših najversatilnijih vokalistica koja u dvadesetak godina i nije dobila svoj zasluženi trenutak. Zaslužila ga je ponajviše svojim glasom nevjerojatne kontrole koji će biti u fokusu ispred svega ostaloga na nježnom, ali srčanom albumu kojem valja pokloniti svoje vrijeme, bez obzira na stanje raspoloženja.

Mile Kekin – „Nježno đonom”

„Nježno đonom” je oksimoron sam po sebi, ali kad poslušate sve stihove o tumorima društva, kaljuži digitalnih mreža, “pravednicima” iz komentara, uhljebima i homo Croaticusu, „Nježno đonom” udarat će tamo gdje je najosjetljivije, pa čak i ako ste predsjednik Mladeži HDZ-a.

U prvom post-hladnopivovskom projektu, Kekin (kojem je ovo treći solo projekt u dvadesetak godina) nimalo ne bježi od zvuka Piva koji je i definirao, ali miksa podžanrove rocka bolje negoli kakav koktel majstor, pa ćete čuti utjecaje od Hivesa, Strokesa, Franza, surf rocka do punk rocka. Kriv je tome mladi producentski hiperaktivac i mastermind Mark Mrakovčić koji je Kekinu dao elan vitale u ključnom dijelu karijere.

Po metra crijeva – „Boškarin IV”

„Boškarin IV”, četvrti studijski album ča-metal benda Po’ metra crijeva, furiozno donosi glazbeno remek-djelo koje uvlači u fantazmagorični svijet sjevernog Jadrana. Ova šestorka miksa istarske legende i mitove s metalom, formira nezapamćeni zvuk koji seže od tradicionalnih sopila do razornih growlowa frontmena ČRU-a.

Na albumu se susrećemo s likovima njihove izmaknute mašte i ulazimo u nimalo fiktivna ruralna područja Istre puna bizarne atmosfere i demonskih lica. Pažljivo osmišljen i izveden, „Boškarin IV” je satirični sublimat koji nas uvlači u izgubljeni raj – nešto konceptualno blisko Semijalcu, a zvukovno na drugom kraju galaksije ili kroacijskoga pakla. Kako vam je milije.

Nina Romić – „Jezero”

„Jezero” je glazbeno-lirsko putovanje u središte duše kroz deset koraka, deset postaja, deset točaka samorazumijevanja. Minimalističkom produkcijom, čistim aranžmanima i najraspjevanijim vokalima dosad, Nina Romić stilski uranja prst u najrazličitije glazbene vode ostajući najvjernija sebi – bez žanra, unatoč mahnitoj potrebi da ju se ocrta kao folkericu.

„Jezero” krasi i neobičan pjesnički postupak rijetke pojavnosti u hrvatskom autorstvu – pripovijedanju u drugom licu. Obraćanjem u ti-formi, Jezero će mnogima od nas zazvučati kao da je za nas ponaosob i napisano. Možda je najveće otkrivenje u čitanju između redaka: nismo sami, nismo jedini u boli rasta i stalne promjene. Netko poput Nine to samo zna staviti u ljepše riječi.

ŽIVA – „ŽIVA”

ŽIVA je alter ego nekadašnje frontwoman Punčki Lucije Ivšić. Nakon 15 godina u punk bendu, preselila se u Melbourne, a tamo su ju dočekali korona, izolacija, kulturni šok i – suočavanje sa sobom.

Živin prvi album je mračno, ali pulsirajuće istraživanje samoidentiteta i složenosti života, izraženo kroz goth elektroniku. Lucija istražuje svoj dvostruki identitet kao hrvatska umjetnica u Australiji, suočavajući se s osamljenošću i introspekcijom u turbulentnom periodu svijeta.

Na DIY albumu spaja teme samopouzdanja, samokritike i emotivnog preispitivanja uz eksperimentalne elektroničke zvukove. Bilingvalnim tekstovima Živa ističe svoje slavensko i slavonsko porijeklo, istovremeno izazivajući konvencionalne obrasce pisanja pjesama. Sa svojom evokativnom introspekcijom i zaraznim zvučnim pejzažima, ovaj album označava važnu točku u Živinom umjetničkom putovanju, prikazujući njen rast i introspekciju u proteklom desetljeću. Ako pogledamo opet, i ŽIVA miksa svoje korijene s modernim žanrovima i stilovima. Što nam se to zbiva na sceni?

Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.