novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

Završeno 51. Goranovo proljeće

Foto: facebook.com
Vrijeme čitanja: 5 minute
Foto: facebook.com
Foto: facebook.com

Goranovo proljeće, naša najstarija i najuglednija pjesnička manifestacija, ove je godine održana 51. put. Program je započeo  20. ožujka pjesničkom večeri u zagrebačkom Vip klubu. Nastupili su brojni domaći i strani pjesnici: Adam Borzič, Amir Or, Andriana Škunca, Borben Vladović, Brane Mozetič, Cosmin Perţa, Dénes Krusovszky, Dinko Telećan, Đorđe Matić, Enes Halilović, Francis Combes, Gordana Benić, Irena Matijašević, Katja Knežević, Kemal Mujičić Artnam , Martina Vidaić, Petar Matović, Predrag Lucić, Romeo Mihaljević, Tomica Bajsić, Vojo Šindolić, Yolanada Castaño.

U petak, 21. ožujka, u Lukovdolu je dodijeljen Goranov vijenac – nagrada  koja se dodjeljuje autoru za njegov cjelokupni pjesnički opus i dostignuća u hrvatskoj književnosti i Goran za mlade pjesnike –  nagrada za poeziju koja se dodjeljuje autoru mlađem od 30 godina za neobjavljeni rukopis.

Gordana Benić – dobitnica Goranova vijenca

Foto: igk.hr
Foto: igk.hr

Ovogodišnja dobitnica Goranova vijenca je Gordana Benić. Nagradu, koja se sastoji od vijenca (izradio ga je kipar Vojin Bakić), plakete i novčanog dijela, uručio joj je predsjednik Goranova proljeća Ivica Prtenjača, a komisija koja je odlučila o nagradi bili su: Branko Maleš, Dražen Katunarić, Evelina Rudan, Davor Šalat i Branislav Oblučar.

Gordana Benić rođena je 1. prosinca 1950. u Splitu. Diplomirala je književnost i filozofiju u Zadru te završila poslijediplomski studij književnosti u Zagrebu. Vrsna je autorica pjesama u prozi, a njezine su pjesme zastupljene u brojnim domaćim i stranim antologijama suvremenog hrvatskog pjesništva. Njezina je poezija prevedena na desetak stranih jezika. Do sada je objavila dvanaest zbirki pjesama i jednu knjigu publicistike. Za zbirku pjesma Laterna Magica dobila je nagradu Tin Ujević Društva hrvatskih književnika. Dobila je i nagradu Vicko Andrić za novinarski opus o kulturnoj i arhitektonskoj baštini Dalmacije. Književnik Davor Šalat njezino je pjesništvo okarakterizirao kao jedno od najosebujnijih i najvrednijih poetičkih iskustava suvremenog hrvatskog pjesništva u kojem se spaja stvarno i virtualno, zemaljsko i nebesko, dobro i zlo, literarno i izvanliterarno, lažni optimizam i tragedija.

Donosimo vam ulomak njezine poduže pjesme Pripovjedači izgubljeni u svemiru:

Iz kupea usporena vlaka, između ljubičastih zavjesa
još toplih od sunca, Asta je vidjela kako ulicama nepoznata
grada promiču kamioni bez vozača        

Pored zamagljene lokve hlada, okupljali se vrapci; iza
kioska s voćem zujali prikriti hladnjaci; sjene se pretvorile u
trkaće pse i ubrzane bicikliste 

Zapazila je ženu s lutkom od pleksiglasa kako na
jarkoj svjetlosti pleše poput šišmiša i čelični toranj dizalice na
teretnoj rampi

Iza postera za Circo-Kontiki, s tigrovima koji skaču
kroz plameni obruč, Eva je na zidu uočila natpis: Welcome
Odjednom je iščezla iza ugla i pojavila se u drugoj
tlapnji, tlo samo što nije eksplodiralo pod njezinim petama

U čudnoj preobrazbi stvarnosti, Irisa je tog poslijepodneva
na kosini livade ugledala veliki modri ringišpil s
naslikanim trokrilcima Crvenog Baruna, i streljane poput
terasa od pleha

Već umorna od šutnje posložila trešnje u teglu od
zelena stakla, preko ruba zategla ružičasti stolnjak

Corona, kći trgovca s Levanta, dala se prije tridesete
zazidati u izbu pod krovom renesansnog ljetnikovca
Nadahnuta tamnim zvijezdama sakuplja pijesak
nanesen vjetrom i premješta prah svjetla s jednog na drugi
kraj ćelije; među sjenama na podnim gredama zadivljeno
prati utrke miševa i olimpijskih atleta 
(…)

Katja Knežević – dobitnica Gorana za mlade pjesnike

Foto: igk.hr
Foto: igk.hr

Goran za mlade pjesnike pripao je mladoj pjesnikinji Katji Knežević. Odluku je jednoglasno donio žiri u sastavu od: Dinko Telećan, Tomica Bajsić i Anera Ryznar. Katja je rođena u Bosni i Hercegovini 1987. godine, a od svoje četvrte godine živi u Zagrebu gdje je diplomirala engleski jezik i književnost i francuski jezik i književnost. Poeziju je dosad objavljivala u zbornicima Sesvetski oblok, Moj tata plače u kino dvoranama, Tramvaj leti u nebo i PitchWise, a dobitak ove nagrade omogućio joj je objavljivanje prve zbirke pjesama Staklene breze. Katja je 2012. osvojila prvo mjesto na međunarodnom natjecanju Sea of Words u organizaciji Europskog instituta za Mediteran i Zaklade Anna Lindh s kratkom pričom Nevidljiva majka. Trenutno radi kao prevoditeljica u Odjelu za prevođenje u Bruxellesu. Dinko Telećan, jedan od članova žirija, istaknuo je da je u njezinu pjesništvu riječ o istančanosti i stupnju ludičnosti koja ne otklizava u eksces verbalne samodostatnosti, a prisutna je i kritika ljudskog sitnodušja i laži koja ne prelazi u moralizam.

Izabrali smo jednu pjesmu iz njezina bogata opusa.

Na okretištu

Stojimo na stanici, čekamo
pet minuta do tramvaja
prsti mi se igraju cigaretom
i ostali puše
u nenadanoj pauzi
izgledamo kao mali grad
s dimnjacima od glavâ.
Svi osim njega – on sjedi nad knjigom
čita i miče usnama
iskosa vidim poeziju.
Lice mu je poput zgužvanih novina
tek na trenutke
male crvene stanice probijaj
između redova olova.
Uzdiše podiže glavu spušta
oči su mu pune svjetova i svjetala
kao velegradska panorama promatrana
sa sigurne visine.
Tramvaj dolazi i svi nestajemo
u nezainteresiranoj utrobi.
Gubim ga iz vida
izblijedio je natrag
u svoju verziju svog života.
Odlazi doma, kuha kavu, gleda crno-bijele fotografije, psuje, trlja krute ruke, pere lice,
razmotava svoje listove, prisjeća se, zapisuje, sluša radio, razgovara sa susjedom, udovicom
s kojom bi htio, možda, nije siguran (nije ni ona), dočekati onih zadnjih pet…
Dok tijelo tramvaja
oprezno bježi iza zavoja
na praznoj stanici
vidim samo nas dvoje
kako povlačimo linije kroz maglu
i razmjenjujemo stihove
u mojoj verziji događaja.

Nakon dodjele nagrada, program se nastavio u Rijeci u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti gdje se održala pjesnička večer i predstavljanje „Goranovih“ pjesnika i čitanja. U subotu ujutro, u Ex Librisu, održan je Doručak s poezijom, odnosno razgovor s ovogodišnjim dobitnicama nagrada te ostalim pjesnicima, a u popodnevnim satima druženje je stiglo do pazinskog Spomen doma gdje je također održano pjesničko čitanje. Goranovo je proljeće zaključeno pjesničkom večeri u nedjelju u zagrebačkom caffe baru U dvorištu.

 O Goranovu proljeću

Foto: facebook.com
Foto: facebook.com

Naša najznačajnija i najdugovječnija pjesnička manifestacija započela je sa svojim održavanjem 1963. godine kada se navršavala pedeseta obljetnica rođenja Ivana Gorana Kovačića. Nastavnici osnovne škole Ivana Gorana Kovačića iz Severina na Kupi, Marijan Lang i Josip Krajač, osnovali su Goranove dane – kulturnu manifestaciju koja je bila odlično prihvaćena – danas poznatu kao Goranovo proljeće. Za to je ime zaslužan pjesnik Dragutin Tadijanović. U Zagrebu je pjesnička manifestacija Goranovo proljeće osnovana u okviru SKUD-a Ivan Goran Kovačić 1964. godine, a ideju o osnivanju oblikovali su: Seka Becić, Ante Bekić, Mladen Božović, Marko Damjanović, Vojo Šiljak, Ante Pešut, Muradif Kulenović, Marko Lehpamer, Momir Lukšić, uz suradnju književnika Dobriše Cesarića, Jure Kaštelana, Dragutina Tadijanovića, Drage Ivaniševića, Vesne Parun te glumaca Marije Crnobori, Zlatka Crnkovića, Fabijana Šovagovića i Svena Laste.

Prva manifestacija održana je 1964. godine i održava se svake godine na dan pjesnikova rođenja, 21. ožujka, u njegovom rodnom Lukovdolu. Goranovo proljeće utemeljilo je dvije značajne nagrade: Goranov vijenac 1971. i nagradu Goran za mlade pjesnike 1977. Prva se dodjeljuje pjesniku za cjelokupan opus, a druga mladom pjesniku koji još nije objavio svoju zbirku te mu se zatim objavljuje prva zbirka pjesama. Neki od ponosnih nosioca Goranova vijenca su: Drago Ivanišević, Zvonimir Golob, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Luko Paljetak, Anka Žagar, Arsen Dedić, Branko Čegec, a samo neki od dobitnika Gorana bili su: Ivana Bodrožić, Ivana Žužul, Sanja Šimić, Lidija Bajuk, Lucija Stamać i Miljenko Jergović.

Be social

Komentari