Istaknuto
23.10.2017.

Oliver Frljić režirao je u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru klasičnu Euripidovu tragediju kao predstavu o društvu u kojem je žena građanin drugoga reda. "Medeja" je na ovogodišnjim Gavellinim večerima osvojila nagradu za najbolju predstavu i za najbolju žensku ulogu.

19.10.2017.

Večeras se u Francuskom paviljonu otvara izložba međunarodno priznate multimedijalne umjetnice OKO, povodom čega smo ukratko popričali s autoricom.

Film

Dokukutak: Kava naša svagdašnja (“Black Gold”, M. i N. Francis)

09.01.2016. Marija VukšićFoto: confessionsofcoffeeaddicts.tumblr.com

Black Gold (2006) je dugometražni dokumentarni film koji su režirali i producirali Marc i Nick Francis. Radnja dokumentarca prati Tadessea Meskela, menadžera Oromia Coffee Uniona, koji pokušava dogovoriti bolju cijenu prodaje zrna kave za svoje radnike koji rade na plantažama. Fokus je primarno na uzgajateljima iz Južne i Zapadne Etopije, regijama u kojima se “rodila” kava kakvu danas poznajemo.

Suština dokumentarca može se svesti na danas sveprisutan i tipičan pristup tržištu, odnosno na želju da se za minimalan trošak dobije maksimalan profit. Naime, opskrba kavom na svjetskom je tržištu nekad bila regulirana preko International Coffee Afgreementa (Međunarodnog sporazuma o kavi) koji je 1989. ukinut i otad je plaća uzgajivača kave strmoglavo pala i nije se oporavila idućih 30 godina. Nesrazmjer cijene kave na Zapadu i cijene po kojoj se kupuju zrna kave iz Etiopije najvidljiviji je iz dijaloga između Meskela i uzgajivača čija zrna kave prodaje kupcima iz Europe, Amerike i Australije:

-Znate li koliko košta šalica kave ovdje u Hagere Mariamu? -Jedan birr (0.12 američkih dolara)

-Na Zapadu, jedna šalica kave košta 25 birra (2.90 američkih dolara)

-Znate li koliko se šalica kave proizvede od jednog kilograma kave? 80 šalica kave. Kad pomnožite 80 šalica kave s 25 birra, koliko dobijete? -2000 birra (230 američkih dolara)

-Koliko onda košta kilogram kave? 230 dolara. A koliko dobijete za kilogram kave? -2 birra (0.23 američkih dolara), ako imamo sreće. 

Foto: Screenshot, veehd.com/video/4839927

Foto: Screenshot, veehd.com/video/4839927

Uzgajivači kave nose dronjke, žive u trošnim kolibama sklepanim od ostataka lima, a loš urod ili lošija kvaliteta proizvoda koji uzgajaju čini im razliku između gladovanja i uobičajenog životarenja. Ceste koje vode do njihovih sela i plantaža stare su i trošne, po njima hodaju koze, a u blatu pored ceste sjede i psi i ljudi podjednako. Nezadovoljstvo uzgajatelja je veliko, ali čitav su život potrošili na uzgoj kave i ne mogu se ničime drugim baviti jer nemaju novaca za započinjanje novog oblika uzgoja i prenamjenu zemlje koju koriste. Par centi više zarade po kilogramu kave za njih je velika stvar i spremni su se za to boriti.

Dokumentarac namjerno kontrastira scene iz života u Etiopiji sa scenama ispijanja kave u Americi u Starbucksu, natjecanjima na kojima se odlučuje o najboljoj kavi te unutarnje uređenje središta tvrtke za kavu Illy u Trstu koja se diči izborom najbolje kvalitete i bogatim unutrašnjim dizajnom koji odgovara njihovom imidžu poznatog brenda. Namjera je takve montaže jasna, da nas šokira i pokaže nam da je nešto uobičajeno poput ispijanja šalice kave zapravo privilegija koju si uzgajivači zrna iz kojih nastaje kava najčešće ne mogu priuštiti jer jedna šalica kave u njihovoj vlastitoj zemlji košta tek nešto manje od cijene koju dobiju za kilogram zrna koje prodaju (i to ako imaju sreće).

Foto: plantaža kave, safari-black.tumblr.com

Foto: plantaža kave, safari-black.tumblr.com

Iskorištavanja radnika iz zemalja koje se nazivaju zemljama “trećeg svijeta” nije ništa novog. Dobro je poznato da mnoge međunarodne kompanije svoje pogone za proizvodnju smještaju u zemlje poput Pakistana, Indije i Kine jer je tamo minimalac puno manji nego minimalac u “zapadnim” zemljama, a često ni ne postoji neka čvrsta regulacija uvjeta rada i pravila o minimalnoj plaći. No, iako smo svi navikli na svojoj odjeći i obući često vidjeti znak “made in Pakistan”i svjesni smo značenja koje se krije iza toga, o namirnicama poput kave često se ne razmišlja na taj način. Pogotovo u Hrvatskoj, kava je poput kruha, svakidašnja i općeprihvaćena pojava te se na nju ne gleda kao na dio opresivnog aparata međunarodnih kompanija, a istina je zapravo upravo takva.

Black Gold se može pogledati na linku, a posljedica gledanja tog dokumentarca je osjećaj gorčine pri ispijanju kave koji više nema veze s njenim okusom već prizorima u kojima se vidi kakvim otužnim životom žive oni koji su omogućili da svako jutro održimo već ustaljeni ritual i ispijemo jednu šalicu kave pritom ne razmišljajući koja je to zapravo privilegija. Kult kave koji gradimo na Zapadu izgrađen je na leđima ljudi koji nikad neće moći saznati kako je to bezbrižno sjediti u kafiću pijuckajući ovaj smeđi nektar.

Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(1 votes, average: 4.000 out of 5)

Komentari