Francis Bacon predstavlja se hrvatskoj javnosti svojim Granicama uma
Sinoć je u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik svečano otvorena izložba Francisa Bacona pod nazivom Granice uma. Izložba obuhvaća crteže pastelom, olovkom i kolažima iz zbirke Ravarino. Na otvaranju su posjetitelji, osim ove iznimne izložbe, imali priliku pogledati i izvedbu monodrame Pope Head The Secret Life of Francis Bacon koju je napisao i izveo engleski glumac Garry Roost.
Francis Bacon jedan je od najistaknutijih umjetnika modernog i suvremenog europskog slikarstva. Svojom je umjetnošću prkosno isticao sve nedosljednosti svoga vremena. Rođen je 1909. u Dublinu, ali već s 15 godina seli u London zbog iznimno lošeg odnosa kojeg je imao sa svojim ocem. Bacon je bio homoseksualac što njegov otac nije mogao prihvatiti. U Londonu se počinje baviti dizajnom interijera i namještaja te čitanjem djela filozofa Friedricha Nietzschea, živeći boemskim i kockarskim životom. Svoja je istraživanja usmjerio na ljudska stanja i potragu za esencijalnom istinom koja se krije iza vanjskog izgleda. U te je svrhe iskrivljavao slike stvarnosti i već za života postao jedan od najcjenjenijih slikara 20. stoljeća.
Postav će predstaviti život i djela Francisa Bacona, s naglaskom na važnost talijanske zbirke crteža i kolaža. Bacon je volio Italiju i njezinu tradiciju, a upravo tamo i stvara mnoge radove koji su sada u Zbirci crteža Francisa Bacona doniranih Cristianu Lovatelliju Ravarinu u Bologni. Posjetiteljima se nudi putovanje umjetnikovim mislima i drugim točkama gledišta kako bi bolje razumjeli talijansku zbirku crteža podijeljenu u sekcije. One su povezane s glavnim temama koje je Francis Bacon opisao u Papi, Portretima, Autoportretima i Raspeću.
Kustosica izložbe, Vesna Delić Gozze, za Bacona je, između ostaloga, napisala: “Samosvojna slikarska topologija metafizike nastala iz Baconove ideje o brutalnosti činjenice i fantomskom prisustvu bliskom fotografskoj tehnici koju je taj slikar, često kao predložak, koristio u svome radu i pretvorio je u glavnu uzdanicu u kreiranju provokativnog svijeta slika i crteža, daleko je od stereotipa umirujućeg, tradicionalnog kodeksa estetiziranja. Baconova slika je distopijska, a kad u njoj i ne vlada izrazita ontologija nasilja, ona je zastrašujuća iz gubitka iluzije o identitetu njegovih likova. Ipak, i na primjerima niza Baconovih crteža doza ironije je na tragu nadrealističkog automatizma stvaranja i pokazuje utješne proplamsaje ljudske želje za promjenom i mogućnosti pobjede Dobra kroz slikarevu labilnu ravnotežu difuznoga svijeta neprekidne mijene.”
Kustosica izložbe, Giulia Zandonadi u katalogu je zapisala: „Izloženi radovi Francisa Bacona pričaju priču ne samo o velikom umjetniku, nego i o čovjeku: fragmentu privatnog života koje nudi preispitivanje znanstvenih postavki, naglašavajući činjenicu da ne postoji jednoznačan način tumačenja karijere umjetnika. Izlaže se Zbirka crteža Francisa Bacona doniranih Cristianu Lovatelliju Ravarinu nastalih između 1977. i 1992. godine, koji se sastoje od pastela, crteža i kolaža koje je Bacon darovao svom bliskom prijatelju iz Italije, kojega je upoznao u Rimu povodom prijema u Villi Medici održanoj u čast baruna Balthasara Klossowski de Rolea – umjetnika poznatog kao Balthus.“
Izložbu možete pogledati do nedjelje, 26. veljače 2017. godine.
