Istaknuto
21.05.2017.

Grupa sušačkih gimnazijalaca i njihovih profesora nakon popodnevne smjene već niz godina ostaje u školi i na izbornoj nastavi priprema kazališne predstave. U vremenu kada je teško biti profesor, oni svojim učenicima usađuju ljubav prema kazalištu i time odgajaju, ako ne buduće glumce, onda zasigurno obrazovane i aktivne gledatelje.

18.05.2017.

Tjedan suvremenog plesa je tijekom protekle 34 godine postojanja prezentirao preko 800 renomiranih svjetskih umjetnika te producirao 80-ak premijernih izvedbi domaćih autora, proizvevši tako nekoliko generacija hrvatskih koreografa i plesača.

Intervju

Josip Dragnić: “Sedmi MAGfestival glazbeno je putovanje kroz stoljeća”

25.08.2016. Veronika RagužFoto: Zlatko Sunko

Josip Dragnić umjetnički je direktor splitskog MAGfestivala, solist i član nekoliko komornih orkestara. Svoje je obrazovanje stjecao na Muzičkoj akademiji u Splitu te Hochschule fur Musik u Nuernbergu, gdje je stekao titulu magistra. Osim glazbe, Dragnić je profesor matematike i informatike. Dosad je nastupao s brojnim svjetskim gitaristima, poput Costasa Cotsiolisa, Aniella Desiderija, Marcina Dylle, Ricarda Gallena i dr. Kao učitelj želi pomoći mladima pa je tako MAGfestival njegov način da im pomogne na putu prema uspjehu.

Kako je osnovana i čime se bavi Udruga mladih akademskih glazbenika te tko može biti član iste?

Udruga MAG je nastala u ožujku 2010. godine. Idejni začetnici i osnivači udruge smo bili kolega violist Ivan Hut i ja. Uočili smo potrebu za udruživanjem mladih akademski obrazovanih glazbenika sa šireg područja grada Splita u organizaciju koja bi ujedinila umjetnički rad velikog broja mladih glazbenika željnih koncertiranja. Naime, mladi glazbenici nakon završetka glazbenog obrazovanja teško dobivaju priliku za dokazivanjem i stjecanjem iskustva na pozornici, što je neophodno za razvoj i sazrijevanje svakog umjetnika. Tako se u Splitu našao veliki broj mladih akademski obrazovanih glazbenika koji su svoje obrazovanje stekli na Umjetničkoj akademiji u Splitu, Muzičkoj akademiji u Zagrebu ili pak na nekoj od glazbenih akademija u inozemstvu, a koji su iskazali želju za održavanjem koncerata i obogaćivanjem kulturne aktivnosti našeg grada. U šest godina djelovanja Udruga MAG se profilirala u jednog od glavnih pokretača izvaninstitucionalne kulturne aktivnosti u gradu Splitu. Naime, u organizaciji Udruge do sada je održano šest MAGfestivala komorne glazbe i šest koncertnih sezona s ukupno više od 80 koncerata u različitim koncertnim prostorima u Splitu, što predstavlja kontinuitet koncerata klasične glazbe kakav u Splitu dugo nije postojao. To su uz stalnu publiku prepoznale i nadležne institucije, pa djelovanje Udruge MAG potpomaže Grad Split,  Županija Splitsko-dalmatinska i Ministarstvo kulture RH. Redovitim članom Udruge može postati svaka osoba s navršenih do 35 godina starosti i diplomom akademskog glazbenika, a koja živi ili radi na području Splitsko-dalmatinske županije. Počasnim članom postaje pak svaki član koji je bio redoviti član, a u međuvremenu je prešao 35 godina starosti. Takvih je danas u Udruzi MAG već nekoliko, pa Udruga danas broji 36 članova od tek diplomiranih glazbenika pa sve do nas “veterana”.

Po čemu se MAGfestival razlikuje od drugih glazbenih festivala?

MAGfestival je festival komorne glazbe koji nudi spoj glazbenog i likovnog doživljaja, što ga čini privlačnim za široki krug ljubitelja umjetnosti. Naime, MAGfestival se održava u svečanoj gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita, jedinstvenoj takve vrste na području RH, a posjetitelji kupovinom ulaznice, uz prisustvovanje festivalu, dobivaju mogućnost posjeta Muzeju grada Splita i stalnom postavu Galerije Emanuela Vidovića. MAGfestival je jedini festival komorne glazbe na širem splitskom području. Na njemu sudjeluju mladi umjetnici sa šireg područja grada Splita, ali i izvođači iz drugih dijelova Hrvatske. Na taj način mladi  splitski glazbenici dobivaju iskustvo koje je dragocjeno za daljnje umjetničko sazrijevanje i razvoj, a publika ima priliku da osim domaćih glazbenika možda i po prvi puta u Splitu čuje neke od renomiranih hrvatskih komornih sastava i komorne sastave iz inozemstva. Također, u okviru MAGfestivala formiraju se i novi komorni sastavi te festivalski ansambli čime se ostvaruje glazbena suradnja mladih glazbenika iz različitih dijelova Hrvatske i inozemstva.

Koje izvođače Festival dovodi ove godine?

MAGfestival se održava u jedinstvenoj dvorani Muzeja grada Splita, koja kao da je stvorena da bude početna i zadnja stanica glazbenog putovanja kroz stoljeća i stilove na koje će nas povesti izvođači koje ćemo slušati kroz ovogodišnjih pet koncertnih večeri. Strast i čari talijanske barokne glazbe otkrit će nam ponajbolji hrvatski barokni sastav – ansambl Ars longa, na čijem koncertu ćemo po prvi puta u povijesti MAGfestivala čuti i čembalo, neizostavni dio svakog ansambla koji na autohton način izvodi glazbu 18. stoljeća – jednog od najbogatijih i najraznolikijih upovijesti glazbe. Kako je zvučala glazba glazbenog salona u 19. stoljeću dočarat će nam trio međunarodno priznatih umjetnika Laura Vadjon (violina), Antigoni Tsalla (flauta) i Mislav Režić (gitara), a s posebnim nestrpljenjem ćemo i ove godine očekivati koncert Festivalskog ansambla – MAGansambla, koji će ponovno izvesti program koji se na ovim prostorima još nije imao prilike čuti – dio ciklusa “Kammermusik” Paula Hindemitha.  Dah jazza donijet će nam brass kvintet Podium –  sastav koji je nastao prije dvije godine iz želje za izvođenjem repertoara za kvintet limenih puhača na vrhunskoj razini. Oni će nam između ostalog izvesti i integralnu praizvedbu “Saxbrass suite” Ivana Josipa Skendera. Za rastanak, do ponovnog  susreta na MAG-u, renomirani i višestruko nagrađivani klavirski Trio Korngold iz Njemačke će izvesti kapitalna djela J. Brahmsa i P. I. Tchaikovskog.

Koji nesvakidašnji instrumenti će se moći čuti na MAGfestivalu?

Pa ne možemo baš reći da će se čuti neki nesvakidašnji ili egzotični instrumenti, ali po prvi puta ćemo na MAGfestivalu čuti čembalo i sopran. Posebna zanimljivost svakog MAGfestivala je što na pozornici bude zastupljen zaista širok spektar instrumenata. Ove godine, od već spomenutog soprana i čembala, preko gitare i saksofona, pa sve do “klasičnih” instrumenata – violine i klavira. Prijašnjih godina smo imali zastupljenu harfu, a posebna zanimljivost i originalnost našeg programa je što često u koncertima sudjeluje i mandolina kao instrument za izvođenje klasične glazbe. Tu smo zaista jedinstveni u Hrvatskoj jer na području Splita obitavaju tri diplomirane mandolinistice koje su ujedno i jedine u Hrvatskoj.

Foto: Jakov Teklić

Foto: Jakov Teklić

Po čemu se instrumenti 19.st. razlikuju od današnjih, a po čemu barokni?

Instumenti na kojima se izvodi rana glazba, dakle bilo barokna ili glazba romantizma, su bili ugođeni niže nego današnji instrumenti. Većina današnjih instrumenata je konstruirana u skladu s vremenom i tempom u kojem živimo – to znači da se na njima može što lakše svirati glasno i brzo, tj. trebaju biti što prodorniji, kako bi doprijeli do slušatelja unatoč buci i šumi informacija koje čovjeka okružuju. Instrumenti starog doba i njihove replike nisu takvi – oni produciraju tiši, mekši, uhu ugodniji ton i iziskuju određeni napor koji slušatelj mora uložiti, “naćuliti uho”, ukoliko želi čuti svu ljepotu i mekoću zvuka koji se mogu dobiti iz takvih glazbala.

Kao posebnu atrakciju ovogodišnjeg Festivala ističete komornu simfoniju Paula Hindemitha u izvedbi festivalskog ansambla. Po čemu je to Hindemithovo djelo posebno?

Nastupi festivalskog ansambla nose posebnu težinu jer njega čine mahom članovi MAG-a, dakle mladi akademski obrazovani glazbenici, pojačani gostima iz drugih dijelova Hrvatske. Za okupljanje i izbor programa festivalskog ansambla je zaslužan kolega Jaroslav Sadovij koji zajedno sa mnom potpisuje umjetničko vodstvo festivala. Zadnjih nekoliko godina festivalski ansambl izvodi djela skladatelja koji su skladali mahom u 20. stoljeću i koja naginju suvremenoj glazbi u smislu atonalnosti, neuobičajene glazbene forme ili suvremenog glazbenog izričaja. Takve skladbe splitska publika nema priliku često čuti, tako da koncerti festivalskog ansambla dođu kao svojevrsno osvježenje i iznenađenje s obzirom na repertoar koji su ljubitelji komorne glazbe navikli slušati, te reakcije publike i kritike bivaju iznimno pozitivne. Posebnost Hindemithovog ciklusa “Kammermusik”, u slobodnom prijevodu “Komorne simfonije”, je to što je Hindemith taj ciklus skladao želeći pokazati svoje novo viđenje cikličke instrumentalne glazbe bazirano na dramaturškim principima baroknog “Concerto grosso” – suprotno koncepciji glomaznog romantičkog orkestra te njegovog emotivnog izričaja. Festivalski ansambl će ove godine izvesti tri skladbe iz ciklusa “Kammermusik”. U “Kammermusik br. 2 (op. 36, br. 1) za klavir i 11 solo instrumenata” svjedočimo interpretaciji klavirske dionice u polifonom stilu J. S. Bacha. Čistoću oblika četverostavačne barokne sonate vidimo na primjeru “Kammermusik br. 3 (op. 36, br. 2) za violončelo i 10 solo instrumenata”. U oba dijela uočljivo je drastično odstupanje od romantičke dogme borbenog suprotstavljanja solističke dionice te orkestralnog tutti, već je nazočan princip suradnje solista i ansambla, zajedničkog konstruktivnog razvitka jedne glazbene teme. “Kleine Kammermusik (op. 24, br. 2) za puhački kvintet” jedina je zaista komorna skladba iz cijelog ciklusa.

Tko su svirači u festivalskom ansamblu- samo članovi Udruge ili i gosti?

Ove godine osim članova Udruge MAG u festivalskom će ansamblu svirati nekoliko studenata Umjetničke akademije u Splitu, vjerujem naših budućih članova te nekoliko gostujućih glazbenika iz drugih dijelova Hrvatske.

Koliko je Festivalu pridonijela titula EFFE Festival Label, koju mu je dodijelilo Europsko festivalsko udruženje? 

Dodjeljivanje EFFE labele za 2015. i 2016.godinu, koje dodjeljuje Europsko festivalsko udruženje- EFA, doživjeli smo kao veliku čast i priznanje našem radu. EFFE (Europe for Festivals, Festivals for Europe) je platforma pokrenuta 2015.godine od strane Europskog festivalskog udruženja, s ciljem povezivanja različitih vrsta festivala  iz 31 europske zemlje, koji su duboko posvećeni promicanju umjetničkih i europskih vrijednosti, a ujedno značajni za lokalnu zajednicu. Za MAGfestival se sigurno može reći da je upravo to – manifestacija duboko posvećena promicanju umjetničkih i europskih vrijednosti budući da posjetitelji MAGfestivala uz slušanje vrhunskih koncerata i upoznavanje s biserima klasične glazbe, dobivaju  priliku upoznati se i s bogatom muzejskom baštinom Muzeja grada Splita i Galerije Emanuel Vidović te otkriti bogatu tisućljetnu povijest našeg grada. MAGfestival je značajan i za lokalnu zajednicu, ne samo zbog toga što obogaćuje kulturnu ponudu u našem gradu nakon vrhunca turističke sezone, već u prvom redu zbog toga što na MAGfestivalu domaći mladi, akademski obrazovani glazbenici koji bi u budućnosti trebali biti nositelji kulturnog života u Splitu, dobivaju priliku za stjecanjem dragocjenog iskustva na pozornici pred mnogobrojnom publikom. Preko ove platforme smo stupili u kontakt sa brojnim organizacijama u Europi te smo, osim razmjene iskustava i znanja, započeli pregovore o suradnji u vidu razmjene glazbenika. Vjerujemo da će to dovesti do ugošćavanja emintentih komornih sastava na našem festivalu kao i gotsovanja naših glazbenika na sličnim festivalima u Europi.

Po Vašem mišljenju, kako današnje mlade privući komornoj glazbi?

Sam naziv komorna glazba, komorni sastav možda sa sobom nosi neke predrasude, pogotovo među mladima, kao nešto dosadno, monotno, rezervirano za starije ljude. Ono što nazivamo “bandom” u rock ili pop glazbi je u biti komorni sastav u klasičnoj glazbi. Sviranje u komornom sastavu za svakog glazbenika je poseban užitak i zabava. Mnogi moji kolege su i ostali u klasičnoj glazbi upravo zahvaljujući zajedničkom sviranju u komornim sastavima i druženju i avanturama, bilo glazbenim ili životnim, koje to sa sobom nosi. Biti solist sa sobom donosi određeni teret: psihološki, emotivni, socijalni – dok sviranje u komornom sastavu donosi rasterećenje od svega toga. Upravo su i neka od najljepših i najatraktivnihijih djela onoga što zovemo klasična glazba napisana za različite komorne sastave i mislim da je upravo to put – mladi slušatelji kada vide neopterećene glazbenike kako s užitkom sviraju u nekom sastavu, posebno ako se radi o atraktivnoj kombinaciji kao npr.  kvartet saksofona ili kvartet gitara, mogu biti privučeni energijom i vibracijama koje umjetnici šalju kroz glazbu koju stvaraju. Ovim putem i pozivam sve koji su u prilici i koji prate vaš portal, da dođu na jedan od koncerata 7.MAGfestivala i osobno se uvjere u radost muziciranja koje donosi sviranje u komornom sastavu.

Komentari