novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Film

LUX nagrada Europskog parlamenta štiti europski film

lux nagrade
Foto: Lux prize press
Vrijeme čitanja: 4 minute

Od 2007. godine Europski parlament provodi hvalevrijedan projekt koji čuva i promiče europski film kao jedinstven medij koji masama europskih građana može približiti zajedničku problematiku današnjice. Riječ je o dodjeli nagrade Lux koja već deset godina nastoji promovirati europski film te svojim aktivnim pristupom u tome i uspijeva, potpomažući distribuciju koja se smatra “Ahilovom petom europske kinematografije”.

Na početku valja naglasiti kako je riječ o jedinstvenoj nagradi jer u mnoštvu sličnih priznanja ovo izdvaja činjenica da ga dodjeljuje jedno zakonodavno tijelo. Europski parlament to čini u nastojanju da putem filmova s europskih prostora i o europskim temama proširi područje interesa, dijaloga i razumijevanja naroda okupljenih u šarolikoj zajednici zvanoj Europska unija u kojoj sve češće vlada nerazumijevanje, netrpeljivost i zatvorenost.

Filmski jezik

Film je u tom smislu spona koja može povezati gledatelje sviju zemalja EU te ih potaknuti da se, s jedne strane češće interesiraju za europski film koji je u mnogim slučajevima daleko kvalitetniji od popularnih američkih produkcija, a s druge strane da se putem tih filmova gledateljima daje detaljniji uvid u neku drugu stvarnost koju zbog prethodnog nepoznavanja u startu odbacuju. Često se govori o jeziku kao najsnažnijem oružju. U nastojanju da se za očuvanje, ali i nužno preispitivanje koncepta europejstva vrhovno tijelo EU služi filmskim jezikom, Europski parlament šalje iznimnu poruku o važnosti europskog filma koje svi trebamo postati svjesni.

Imigracija, integracija, pravo na slobodu govora, siromaštvo, prava manjina – to su neka od gorućih pitanja svih europskih političkih tijela, a način na koji najbolji suvremeni filmovi s ovih prostora govore o njima neposredni su, iskreni i intimni. Upravo izloženost takvim djelima potiče na preispitivanje naših stavova i ideja, a različiti aspekti iz kojih ti filmovi promatraju spomenute problematike toliko su raznoliki da ne mogu doli razviti svijest Europljana o svijetu u kojem žive (bez sumnje usporedno razvijajući dobar filmski ukus).

Dijalog putem filma

Kao što smo već ranije spomenuli, u tom procesu povezivanja i međunarodnog dijaloga putem filma kao medija velike poteškoće stvara distribucija filmova na europskom tlu. Što zbog različitih organizacijskih i ekonomskih problema koje uzrokuje činjenica da gotovo svaka država ima vlastite zakone o distribuciji čime se tržište čini veoma sporim, a često i nemogućim; što zbog jezične barijere koja dijeli većinu europskih zemalja i iziskuje prevođenje filmova na čak 24 službena jezika EU što košta više negoli si mnoge produkcijske kuće mogu same priuštiti.

Ako ovakvo stanje usporedimo s daleko jednostavnijom Sjevernom Amerikom gdje na većem teritoriju postoji jedan zakon o distribuciji i jedan jezik, shvaćamo kolike male šanse može imati jedan europski film, koliko god dobar bio, u nakani da ostvari vidljivost i izvan granica svoje države i istog govornog područja.

Upravo se s ovom problematikom suočava Europski parlament prilikom dodjele svoje nagrade. Prije same finalne ceremonije dodjele nagrade koja se održava u središnjici Parlamenta u Strasbourgu,  odvija se čitav niz aktivnosti kojima LUX organizatori nastoje odabrati najbolje od europskog filma te to predstaviti i što aktivnije promicati u medijima i kinima diljem Europe.

Tri finalista

Cijela priča svake godine iznova započinje okupljanjem 21 člana skupine filmskih stručnjaka (producenta, redatelja, kritičara, teoretičara, organizatora festivala itd.) koji između sedamdesetak filmova odabiru deset najboljih te oni na koncu ulaze u službenu selekciju. Ti se filmovi predstavljaju na znamenitom filmskom festivalu u Karlovyim Varyma, nakon čega se tri finalista predstavljaju u sklopu Venecijanskog filmskog festivala. Tri finalista u startu kao nagradu dobivaju organizacijsku i financijsku pomoć distribucije u sve države članice EU te prijevod na 24 službena europska jezika.

Promocija se ovih triju filmova, nazvana Lux Film Days, održava na jesen u brojnim europskim kinima gdje publika može i sama odlučiti koji će film proglasiti najboljim. Od ove godine uvodi se i simultano prikazivanje svih triju filmova u deset država, među kojima se nalazi i Hrvatska, gdje se nakon filmova organizira simultani razgovor s predstavnicima i sudionicima filmova. Svi gledatelji u tome mogu sudjelovati ako na svom Facebook ili Twitter profilu postave pitanje koje ih zanima koristeći pritom hashtag #LuxPrize. Time se omogućuje komunikacija filmaša s publikom, ali i otvara dijalog za daljnje propitivanje i tumačenje filmova što i jest cilj ovog projekta.

Daljnja promocija

Na koncu se pobjednik, kojeg biraju članovi Europskog parlamenta koji su se prijavili za sudjelovanje (što je jedna od manjkavosti ovog projekta koju bi i sami organizatori htjeli promijeniti na način da svi parlamentarci moraju pogledati filmove i dati svoj glasi), proglašava u Strasbourgu polovicom studenog. Pobjednički film dobiva daljnju promociju te se prilagođava kako bi bio dostupan publici s izraženijim problemima sa sluhom i vidom.

Parlamentarci prema svom nahođenju između tri finalista biraju pobjednika, no svih njih, kao i selektore vodi ideja da filmovi progovaraju o nekoj od problematika europskog društva na jedinstven način (osim u slučaju kada su filmovi povezani uz naciju koju predstavljaju, tada se čak provode i kampanje među parlamentarcima za promociju domaćeg kandidata). U razgovoru s parlamentarcima koji su u organizaciji nagrade, otkrili smo da su često najglasniji kvantitativno manji narodi koji putem svog filma imaju jedinstvenu i vrlo ponositu priliku za isticanjem svoje države. Godine 2015. u službenoj selekciji imali smo i mi svog konja za utrku – riječ je o Zvizdanu Dalibora Matanića, a iz regije su se natjecali i Krugovi Srđana Golubović iz 2013. te Djeca Aide Begić iz 2012. godine.

BMP, Western i Sami Blood

Ovogodišnji su finalisti Lux nagrade Beats Per Minute (BPM) Robina Campilla, Western Valeske Grisebach i Sami Blood Amande Kernell. U Art-kinu Croatia u Rijeci održat će se dva simultana prikazivanja: 8. studenog na programu je prijenos filma Beats Per Minute, a 9. studenog film Western. Sami Blood se prikazuje 10. studenog u kinu Urania u Osijeku.

Ako imate sreće da baš vaše kino prikazuje filmove ovog tjedna, ne oklijevajte ih pogledati. To je jedinstvena prilika da upoznate i doživite najbolje od ovogodišnjeg europskog filma te s njihovim tvorcima popričate o svemu što vas o filmovima zanima.

Be social

Komentari