Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Radovi s potpisom Bauhausa izloženi u Muzeju suvremene umjetnosti

10.05.2015. Katarina Šapina
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Muzej suvremene umjetnosti (MSU) do kraja godine izlaže čak pet izložbi, a sudjelovat će i u međunarodnim projektima. Jedna od njih je i novootvorena izložba “Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse (BAUNET)” koja se svečano otvorila u subotu 9. svibnja u 19 sati. Jučerašnji datum poznatiji je kao Dan Europe, a simbolika otvorenja na taj dan pokazuje da nisu umreženi samo ideja i praksa već i Zagreb i Europa. Odnosno, većini  je već poznata činjenica da se Zagreb natječe za Europsku prijestolnicu kulture 2020. što ova izložba, uz izložbu Hermana Bolléa u Muzeju za umjetnost i obrt te “Rodina u Meštrovićevom Zagrebu” u Umjetničkom paviljonu, uvelike olakšava i omogućava.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

“Bauhaus je bila jedna vrlo progresivna škola, škola u koju se upisivalo bez obzira na vjeru, rasu, na spol, na bilo koje opredjeljenje; škola koja je prvih godina imala više žena polaznica nego muškaraca. To je zaista sjajno i činjenica da su od tri Bauhausovca iz Hrvatske dvije žene, Ivana Tomljenović i Otti Berger, govori o tome koliko je to značajno” izjavila je Jadranka Vinterhalter, jedna od suautorica izložbe. Osim očitih socio-demografskih činjenica, Bauhaus kao škola je bio vrlo specifično koncipiran. Uz izučavanje i razvijanje samih likovnih vještina, profesori u Bauhausu poput Waltera Gropiusa, Johannesa Ittena, Laszlo Moholy-Nagya te Paula Kleea koristili su takozvane pedagoške invencije u koje pripada i pripremni tečaj. Pripremnim tečajem se trebala razviti univerzalna i cjelovita ličnost, “novi oblik” čovjeka pomoću intelektualnog poticanja te naprezanjem uma u raznim izazovima. Nastava je započinjala vježbama disanja i koncentracije koje su pripomagale unutarnjoj sabranosti, a na radionicama u kojima su studenti provodili 30 sati na tjedan formirala se osobnost, uviđale su se jake i slabe točke te razvijali talenti i vještine.

Dugoočekivana i još duže pripremana izložba prikazuje onu drugu stranu likovnog djela, vidljivu. Opus izložbe obuhvaća 300 djela hrvatskih, slovenskih te bosanskih studenata Bauhausa te njihovih već spomenutih profesora. Izložba je podijeljena u sekcije po svakom studentu ili gradu pa tako možete vidjeti radove nastale isključivo u Weimaru, Dessau ili Berlinu, odnosno uočiti kako su povijesna zbivanja utjecala na sam rad škole. U sekcijama hrvatskih studenata možete vidjeti najpoznatije fotografije Ivane Tomljenović Meller koja je na Bauhausu u Dessau provela dva semestra 1929./30. godine. Umjetnost i ljepotu tekstila tkanu u Bauhausu na izložbi predstavljaju radovi hrvatske umjetnice Otti Berger koja je ondje radila i kao profesorica. Iako je na Bauhausu proveo samo jedan semestar 1930., Gustav Bohutinsky stvara vrlo vrijedne i inovativne arhitektonske nacrte koji su tek uočljivi njegovim povratkom u Zagreb. Od susjednih studenata koji su se školovali na Bauhausu, na izložbi su prikazani radovi Slovenca Avgusta Černigoja te Selmana Selmanagića iz Bosne i Hercegovine. Jedan dio izložbe zauzeli su i radovi grupe EXAT 51 koji su nastali pod utjecajem ove poznate njemačke škole. Stoga u radovima Vjenceslava Richtera, Ivana Picelja te Aleksandra Srneca uočavamo estetiku Bauhausa u bojama, perspektivi, formi i oblicima te materijalima.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Uz učeničke, izložena su djela i njihovih mentora Vasilija Kandinskog, Marcela Breuera te Paula Kleea. Kako svi radovi pripadaju istoj školi, možemo izvesti nekoliko zajedničkih karakteristika. Djela nastala pod okriljem Bauhausa izlaze iz okvira, nastala su od prirodnih i otpadnih materijala, a opet izgledaju moderno i funkcionalno. Što se tiče poznatog namještaja s potpisom Bauhausa, on prelazi vremenske okvire, dobiva moderan i luksuzan izgled, više je nego funkcionalan, ali sama proizvodnja je još uvijek vrlo otežana zbog ručne izrade kojom se, po Gropiusovom mišljenju, čuva kvaliteta koja bi se tehnološkom izradom umanjila. Osim namještaja, izložene su i slike, fotografije, arhitektonski nacrti te modeli, knjige, časopisi te videozapisi. Svi oblici umjetničkih djela u Bauhausu nastajala su pod izazovom odmicanja od tradicionalnih okvira te akademskih konvencija koji dokazuju avangardističko ustrojenje škole.

U pripremi izložbe koja prikazuje razvoj Bauhausa od nastanka 1919. te zatvaranja 1961. godine, sudjelovali su mnogi stručnjaci iz projekta BAUNET. Uz već spomenutu Jadranku Vinterhalter, suautorica izložbe je i Vesna Meštrić koja je ujedno i kustosica izložbe, dok je za postav izložbe zaslužan Vladimir Končar (Studio Revolucija, Zagreb). Izložbu je svečano otvorila zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin, a na otvorenju su pušteni i zmajevi koji su približili pravi duh Bauhausa. Izložba je otvorena do 26. srpnja 2015. godine, a uz kupnju ulaznice od 45 kuna dobivate i bauhausovskog zmaja.


Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(5 votes, average: 4.600 out of 5)

Komentari