Istaknuto
21.06.2018.

"Katalonac" je naizgled neobavezna predstava koja će znalački nenametljivo, zakrivena smijehom, u gledatelju zatitrati neke mnogo dublje žice, vrlo aktualne u našem društvu.

20.06.2018.

Kolektiv emge prošle se godine na 14. Velesajmu kulture bavio pitanjem revitalizacije i prenamjene prostora zagrebačkih kinodvorana, u sklopu čega je nastala izložba "Kino 041 – pogled na prošlost i sadašnjost zagrebačkih kinodvorana". Izložba je ponovno postavljena na ovogodišnjem Design Districtu, što je bio povod za razgovor s Tenom Bakšaj, jednom od članica kolektiva.

Film

Recenzija: “Terrorism is just an excuse” (“Snowden”, O. Stone)

06.12.2016. Duje KovačevićFoto: facebook.com/SnowdenTheMovie

Prošlo je nekoliko godina od pojave famoznog whistleblowera i njegovog šokantnog otkrića javnosti, no ta će priča,kako se čini, biti aktualna još neko vrijeme. Riječ je o Edwardu Snowdenu, bivšem zaposleniku CIA-e koji je 2013. neovlašteno kopirao informacije iz Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) te ih pustio u javnost preko novinara Glenna Greenwalda, Laure Poitras i Ewena MacAskilla.

Dokumenti koje je predao novinarima sadržavali su dokaze da je NSA godinama nezakonito pratila svaki mobilni ili elektronički uređaj, svaki račun na društvenoj mreži, svaki online mail poslužitelj, a sve pod krinkom osiguravanja državne sigurnosti. Iako je common sense i do tada nalagao da „Amerikanci sve prate“, nastupio je popriličan šok kad je evidencija koja je tome išla u prilog izašla u jednom od najpoznatijih medija na svijetu, britanskom The Guardianu.

Laura Poitras, kao jedna od novinarki i dokumentaristica koja je surađivala sa Snowdenom, o njemu je snimila i dokumentarni film Citizenfour (2014) koji iz prve ruke donosi priču o jednom od najvećih skandala današnjice. No, filmska industrija je nezasitna, a i publika čezne za filmovima inspiriranima stvarnim događajima. Tako je nastala još jedna ekranizacija kultnog skandala, jednostavnog imena Snowden (2016). Redatelj Oliver Stone radnju je bazirao na knjigama The Snow Files Lukea Hardinga te The Time Octopus Anatolyja Kucherene.

Novinarska priča na holivudski način

Scena kojom započinje fabula ovog filma smještena je u Hong Kongu kada je Snowden kontaktirao Poitras i Greenwalda u vezi informacija koje ima o ilegalnom masovnom nadzoru provođenom od Nacionalne sigurnosne agencije. Nakon toga, redatelj se retrospektivno vraća u prošlost glavnog lika, počevši od početka njegove „karijere“ još kao kadeta u američkim vojnim snagama preko razgovora za rad u CIA-i.

Već je ovdje vidljiv utjecaj novinarstva na fabularni tijek ovog filma – započinje se s najaktualnijim događajem, baš kao u novinskom članku, a onda se postepeno analitički prolazi svaki pojedini problem i razvoj događaja. Kao što se ta analiza tu i tamo u novinama „presiječe“ nekim okvirom u kojem se možemo vratiti na aktualno stanje, tako se i redatelj ovog filma vraća intimnoj atmosferi hotelske sobice u Hong Kongu.

Neobičan odabir glumaca

Osvrnuo bih se na Snowdenov lik kojeg je utjelovio poznati Joseph Gordon-Levitt prilikom čega je, prema mišljenju brojnih kritičara, napravio vraški dobar posao. Edward je uspješno portretiran kao autentična osoba s kompleksnom i neobičnom životnom pričom, a opet onom koja je u mnogim aspektima zapravo toliko uobičajena.

S druge strane Shailene Woodley u ulozi Snowdenove djevojke Lindsay Mills i nije pokazala spektakularno umijeće, a time je zapravo i dosta „jeftino“ uprizoren i ljubavni odnos između tih dvaju likova. U većini scena u kojima se pojavljuje, Shailene odiše tinejdžerskom vibrom te odaje dojam kao da nije spremna okarakterizirati neku kompleksniju ulogu. Filmska je ekipa u ovom filmu nedvojbeno rušila predrasude neviđeno neobičnim odabirom glumaca.

Gordon-Levitt i Woodley kao Edward Snowden i Lindsay Mills Foto: Official Trailer - YouTube

Gordon-Levitt i Woodley kao Edward Snowden i Lindsay Mills
Foto: Official Trailer – YouTube

Retrospekcija i stvarni događaji

Osvrnemo li se na radnju, skokovi između prošlosti i sadašnjosti doista doprinose atmosferi na nivou da film čine zanimljivijim. Od gledatelja se zahtjeva nešto veća pozornost s obzirom na retrospektivni narativ, no ne govorimo ni o kakvom pretjeranom naprezanju moždanih vijuga kao što ste imali prilike prakticirati gledajući Memento (2000) Cristophera Nolana. Film se može gledati veoma opušteno, iznimno je informativan, baziran na istinitim činjenicama, no to ne znači da se redatelju apsolutno ništa ne može prigovoriti.

Najveći problem kod pretakanja stvarnih događaja na platno jest u tome što morate ostati autentični, a opet gledateljima pružiti izvanredno iskustvo, donoseći nešto novo i neviđeno. Većini se filmova tu nađe zamjerka jer redatelji odluče zakinuti publiku u barem jednom od gore navedena dva aspekta realizacije ovakvih tematika. Bilo da se odluče na negiranje stvarnih činjenica i stvaranje vlastite priče ili pretjeranu fabularnu korespondenciju čineći da uradak u tom obliku stvarno nije gledljiv, definitivno neće zasjati kao zvijezde crvenog tepiha.

Život nije bajka

Tako se i Oliver Stone uspio zaplesti u paukovu mrežu pa bi mu se moglo zamjeriti što filmu u određenim trenucima uistinu fali napetosti i neizvjesnosti. Samim iznošenjem relevantnih i provjerenih istinitih činjenica stvara se ugodno ozračje za izradu izvanrednog dokumentarnog filma, ali ne i trilera biografsko-političke tematike.

Težnja da Snowdena prikaže kao američkog heroja i junačinu ponegdje je nadvladala stvarnu narav ljudske prirode pa se tako čini da je glavni lik određene momente proživio veoma smireno, što nikako ne odgovara turbulentnosti situacije u kojoj se zatekao. Usto je izostavio veoma bitnu činjenicu, a to je posljedica Snowdenovog odavanja informacija i kršenja Espionage Acta, koja je rezultirala njegovim nesigurnim azilom u Moskvi. Nadalje, razdoblje od 40 dana koje je proveo u tranzitnom području luke Sheremetyevo kao bjegunac bez narodnosti i državljanstva, u ovom je filmu jedva spomenuto.

Unatoč izrazito dobroj realizaciji životne priče odbjeglog Amerikanca koji je odlučio ne biti marioneta državi te „učiniti pravu stvar“, čini se da je ipak previše bajkovit naglasak na posljedice koje su proizašle iz njegova djelovanja. Na samom kraju filma donose se informacije o trenutnom životu Edwarda Snowdena. Tu se spominje njegova djevojka Lindsay i njihov odnos koji je potrajao do danas – implicira se sretan završetak jednoj uistinu teškoj priči koja je sve osim završena. Snowdena u SAD-u i dalje čeka postupak zbog kršenja zakona i premda izgleda drugačije nakon što pogledate ovaj film, on se i dalje nalazi u veoma nezavidnoj životnoj situaciji.

(Visited 129 times, 1 visits today)
Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(6 votes, average: 4.167 out of 5)

Komentari