Istaknuto
13.01.2017.

2016. godina proslavila se brojnim novim serijama i novim sezonama već etabliranih serija, no neke su se ipak uspjele provući ispod radara medija i gledatelja.

12.01.2017.

U službi koncerta s Kensington Limom u Vinylu opsežno smo preokrenuli teme i temice s veselim Augustama. Gordana i Ivana otkrile su nam što trenutno slušaju, što ih sekira, kako napreduje snimanje novog albuma i što nam sve Auguste pripremaju za budućnost.

Vizart

“SUPERJUNACI 2.0”: Tko su oni zapravo i jesu li stvarni?

21.10.2015. Jelena RatkoFoto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

“Batman ili Superman?” pitanje je oko kojega su se do nedavno vodile brojne rasprave u krugu najbližih prijatelja svakoga tko, uz život u ovome svemiru, prati i događanja u nekom paralelnom poput onog najpoznatijeg – Marvelovog. Međutim, ova se i slične teme sve manje pojavljuju u svakodnevnim razgovorima zbog izložbe “SUPERJUNACI 2.0” koja sporove te vrste uspješno prekida već mjesec dana. Krajem rujna u Kuću za ljude i umjetnost Lauba doselili su Hulk, Lara Croft, Spiderman, Milan Bandić i ostale širokoj javnosti poznate ličnosti, a u utorak, 20. listopada posjetili su ih Crni Popaj, Super Hrvoje i Lavanderman kao predstavnici lokalne super-vlasti. Oni su zapravo hibridi inozemnih superjunaka afirmiranih još u 30-im godinama prošloga stoljeća kroz američki strip, no s dodatkom “lokalnog štiha” domaćih autora, zaključeno je jučer tijekom razgovora s Bojanom Krištofićem – zagrebačkim dizajnerom, ilustratorom i autorom brojnih tekstova o vizualnoj umjetnosti. Predavanje “Superjunaci iz našeg sokaka” posjetitelje je vratilo u djetinjstvo prisjećajući ih na narodne heroje iz partizanskih stripova i filmova uz koje je većina njih odrasla.

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Izložba “SUPERJUNACI 2.0” prva je Laubina izložba nastala kao rezultat međunarodne suradnje. Naime, galerija je ove jeseni ugostila likove iz moderne popularne fikcije zahvaljujući partnerstvu sa švicarskom institucijom Maison d’Ailleurs, u čijem su izložbenom prostoru superjunaci predstavljeni prošle godine u sklopu izložbe “Superman, Batman & Co…mics!“. Suradnja dviju “kuća” definirala je odabir umjetnika čiji radovi izloženi u sklopu projekta izazivaju stvaranje nove percepcije superjunaka koje dugo poznajemo. Izložba predstavlja radove švicarskih i hrvatskih autora poput Matthiasa Schmieda, Audrey Piguet, Helene Janečić, Nikoline Ivezić i Ivana Fijolića. Oni su, koristeći razne medije – slikarstvo, kiparstvo, fotografiju, strip i instalaciju – kreativno prikazali motive iz stripova o superjunacima, istaknuvši estetsku i simboličnu ulogu takve popularne kulture.

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Osim spomenutim umjetnicima, američki stripovi poslužili su kao inspiracija mnogim domaćim crtačima stripova. Hrvatski strip razvijao se pod utjecajem svojih europskih, točnije talijanskih i francusko-belgijskih prethodnika, a domaći superjunaci svoj prvi javni nastup doživjeli su u 70-im godinama 20. stoljeća. Tada su na hrvatsku medijsko-umjetničku scenu stupili Partizani legendarnog Julesa Radilovića, inače predstavnici kasnije proglašenog žanra partizanskog stripa, koji su, najkraće rečeno citiranjem Krištofića, “lijevom nogom i desnom rukom rješavali četnike i ustaše”. Osim Partizana, aktualni autohtoni superjunaci u 70-ima su bili Kobra i Cat Claw, “superheroina u najčišćoj maniri Marvelovih stripova”, kako ju opisuje Krištofić. U 80-ima i 90-ima također nije nedostajalo lokalnih superjunaka. Nakon Smogy boya, u Hrvatskoj manje poznatog nego u svijetu, početkom 90-ih godina na domaću scenu stupili su Super Hrvoje, superjunak rođen u dijaspori čije je roditelje ubila tajna policija i Crni Popaj, antijunak, buntovnik, nasilnik i okorjeli punker koji u jednoj epizodi uspijeva pobijediti Batmana i Supermana. Neizostavan je i Lavanderman, jedini domaći superjunak iz stripa koji je doživio ekranizaciju u obliku igranoga filma. S Anjom Alavanjom i Damirom Markovinom u glavnim ulogama, film prati priču iz tiskanog izdanja, a radi se o borbi protiv komaraca, moljaca i nesanice uz pomoć biljke lavande koja predstavlja glavni izvor moći za ovog autentičnog hrvatskog superjunaka.

Foto: Lauba/Sanja Novotny

Foto: Lauba/Sanja Novotny

Analizirajući hrvatski strip iz 90-ih, nemoguće je ne primijetiti elemente parodije i ironije koji su nastupili zajedno s razdobljem postmoderne, a karakteristike su društvene stvarnosti toga vremena. Strip, kao i svaka druga umjetnost, prati aktualne društvene probleme i ističe ih u specifičnom kontekstu karakterističnom za taj oblik umjetničkog izraza ili društvenog aktivizma. U 21. stoljeću na domaćoj se sceni tako pojavljuju varijante superjunaka koje ne liče na uvriježene verzije, no svejedno uspijevaju opravdati svoje titule heroja. Primjerice, Roko Idžotić, dobitnik prve nagrade na natječaju “Crtani romani šou” 2001. godine, tada je nacrtao strip na temu Superheroj čiji je glavni lik tipizirani “obični čovjek” kojemu se život svodi na put od stana do tvornice u kojoj radi. On pati od manjka supermoći, no svejedno uspijeva preživjeti, pa ga upravo to čini superjunakom. Superjunak na kraju krajeva i jest samo čovjek, a jedan od ciljeva izložbe SUPERJUNACI 2.0 bio je dokazati upravo to. Idžotić glavnom liku iz svoga stripa, koji se prije 40 godina vjerojatno ne bi pojavio niti kao sporedni lik u nekom stripu, pripisuje titulu superjunaka, a Lauba izlaže fetuse Supermana, Batmana i Hulka, time superjunake spuštajući na razinu “običnih smrtnika”. “Danas su superherojski filmovi masovno popularni i među njima već ima solidnih umjetničkih ostvarenja, no konstantno ih gledamo kao propadanje heroja, ne samo kroz Marvelove stripove nego i u par recentnih filmova o Jamesu Bondu”, govori Krištofić. Superjunak tako nije više “svemogući gentlemen”, dodaje, “nego se naglašavaju neki ljudski elementi”, dok se radnja sve rjeđe odvija u Marvelovom svemiru u kojem su svi negativci “veći od života i jedini im je cilj uništiti planet”. U novijem svijetu superjunaka sve se češće pojavljuju terorističke organizacije i obavještajne službe, što “preslikava neke paranoje današnjeg vremena u čijem rascjepu više nema mjesta za nepogrešive heroje jer im ljudi naprosto više ne vjeruju”, Krištofić objašnjava. Oduvijek je poznato da su superheroji samo plod fikcije, no tek se u posljednjih nekoliko desetaka godina to priznaje i od strane autora, koji sve češće nastoje realistično prikazati ljudske supermoći.

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Superjunaci poput Spidermana, Batmana i Hulka postali su neizostavni dijelovi popularne kulture, no ispunili su i svoju početnu svrhu kao predstavnici umjetničkog izražaja kroz strip kao jedne od formi vizualne umjetnosti. To ujedno objašnjava njihovu povezanost s vremensko-prostornim okruženjem u kojemu nastaju. Njihovim autorima oni služe kao rekvziti u procesu prenošenja vlastite slike stvarnosti na papir. Danas je za većinu društvena stvarnost očito takva da nema mjesta za nepostojeće superjunake jer je svatko tko preživi superjunak. S druge strane, neki autori čiji su radovi izloženi u Laubi vide i komičnu stranu realnosti koja im stalno iznova dokazuje da superjunaci danas ne postoje ni u kojem obliku. Tako je Lauba ovom izložbom uspjela eliminirati sve dvojbe oko pitanja “Batman ili Superman?” i ponuditi jednostavan odgovor na to pitanje: Netko treći i stvaran.

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(7 votes, average: 4.714 out of 5)

Komentari