Istaknuto
15.11.2017.

Gorillaz su u sklopu europske turneje na kojoj promoviraju album "Humanz" stigli i do Budimpešte gdje su nas podsjetili zašto toliko volimo njihov zarazni spoj funka, hip hopa, gospela i popa. S novim albumom svoj su glazbeni izričaj proširili i na dance glazbu i house ritmove te parter sportske arene pretvorili u plesni podij.

14.11.2017.

Miki ima novi album koji će promovirati u Tvornici kulture! Na novom albumu repa o nogometu, jazzu i palačinkama, a sličan asortiman pizdarija pronaći ćete i ovom razgovoru. O glumcima, plejmejkerima i stolarima pričali smo šetajući kroz Namu, jer se u njoj, kao i u Mikijevim pjesmama, može naći milijun svega.

Izvedbene umjetnosti

Ususret premijeri: Religijski i etnički konflikt u operi “Adel i Mara” HNK u Zagrebu

02.11.2017. Veronika RagužFoto: hnk.hr

“Josip Hatze dao je veliki doprinos hrvatskoj glazbi, a naša je dužnost da istu prezentiramo i promoviramo njene vrijednosti. Možda nemamo Bacha ili Beethovena, ali naša kulturna baština ne staje samo na operama Nikola Šubić Zrinjski i Ero s onoga svijeta“, istaknuo je maestro Nikša Bareza, ravnatelj Opere zagrebačkog HNK te tako najavio prvu ovosezonsku opernu premijeru. Riječ je o operi “Adel i Mara” koja se u središnju kazališnu kuću vraća nakon 84 godine. Premijera, u režiji Ozrena Prohića, održat će se 2. studenog.

“Adel i Mara” vrlo su inspirativni i aktualni svojim sadržajem – susrećemo se s religijskim i etničkim konfliktom. Naime, mlada kršćanka Mara iz Vranjica i naočit mladić, Turčin Adel, zaljubljuju se na seoskom sajmu povodom blagdana sv. Dujma. Marin otac, stari Vornić, protivi se toj ljubavi, kao i Dizdar-aga. Adelovu bol razumije samo pjesnik i travar Frane pa dvojica uskoro postaju prijatelji u boli. Unatoč majčinom šoku i smrti, Adel odlučuje prijeći na katoličanstvo. No prekasno, Maru je otac već poslao u samostan. Odlučan u svojoj namjeri da je opet vidi, Adel sa župnikom odlazi u samostan. Posljednji put susreće svoju Maru koja ubrzo umire.

HNK-Opera-Adel-i-Mara5

Foto: hnk.hr

“Ljubit ću te više nego vjernik Boga”

“80% lica historijski su likovi, ljudi koji su doista postojali. U to vrijeme naš se narod prilagođavao vjeri vladara. U humaniziranom preseljenju stanovništva, Klis koji je bio pod Osmanlijama, čini islamizirano stanovništvo. Vjerujem kako se naš narod na tom području nije razlikovao jezikom, a ni granice nisu bile stroge. Oni su međusobno trgovali. No starijim generacijama, fundamentalistima, bilo je nezamislivo prihvatiti takvu ljubav”, govori redatelj Ozren Prohić. Upravo je paralelnost svjetova glavni pokretač radnje. Predstavnik humanosti je Frane koji govori da je ljubav iznad religije i etničke pripadnosti, iznad svega. Njegove misli potvrđuje i Adel riječima: “Ljubit ću te više nego vjernik Boga.” Zanimljivo, i sam Hatze iskusio je nesretnu ljubav. Obitelj njegove supruge, plemkinje Gilde, isprva se protivila njihovoj vezi. Kasnije su se vjenčali i dobili kćer, no mlada Gilda umire dok je Hatze u vojsci.

Hatzeovo glazbeno majstorstvo

Hatzeova partitura izrazito je lirska. Pjevne linije, uz dramatske i inserte narodne glazbe, traju od početka do kraja. Kako je istaknuo maestro Bareza, takav način komponiranja izrazito je težak i ukazuje na veliko majstorstvo. Sam Hatze svoje je djelo najprije nazvao narodnom dramom, a tek je kasnije preimenovana u glazbenu dramu u četiri čina. Opera završava trijumfalnim akordom kojim Hatze pokazuje da ostaje vjeran svome stavu – ljubav ostaje iznad svega. “Orkestracija nije spektakularna, ali je funkcionalna i adekvatna motivima. Nije opterećena teškim instrumentima poput trombona. Čak i kada sviraju glasniji instrumenti poput tri trube, oni se šuljaju. Iako imamo potpuni simfonijski orkestar, on svira permanentni rubato: izmjene brže-sporije, glasnije-tiše, marcato-lirsko, a sve to mora biti jako dozirano”, objašnjava mo. Bareza koji će ravnati premijernom izvedbom. Osim njega, “Adela i Maru” dirigirat će i Ivan Josip Skender te Luka Vukšić.

Foto: hnk.hr

Josip Hatze na studij kompozicije odlazi u Pesaro 1898., gdje je diplomirao s najvišim ocjenama. Kako bi Hatze diplomirao u roku, njegov profesor Pietro Mascagni zamolio je cara Franju Josipa I. da ga oslobodi vojne obveze. Hatzeov opus nije veliki. Uglavnom piše zborske i solo pjesme poput Himne Splitu, Majke, Sna, Roba i druge. Uz operu “Adel i Mara” napisao je još samo jednu, “Povratak”. Libreto za operu “Adel i Mara” potpisuje Branko Radica, a isti je nastao na temelju romantičarskog epa “Bijedna Mara” Luke Botića te istoimenoj drami Nike Bartulovića. “Hatze je rekao da on piše od srca srcu, da želi komunicirati s publikom. Njemu je dramska radnja izrazito bitna, on ju je uglazbio. Glasovna konfiguracija ide iz spoja melodioznosti i izraza, riječi”, govori Prohić.

Tunel povijesti

Prohićevu režiju, koja se temelji na modelu rekontekstualizacije, prati i moderna scenografija (Dinka Jeričević) te kostimi (Petra Pavičić). “Dio scenografije trećeg čina je tunel povijesti koji se geometrijski pomiče. S druge strane, četvrti čin igra se u maloj samostanskoj ćeliji, u samo nekoliko kvadrata. Tako simbolički želimo prikazati starije generacije koje nisu svjesne da se svijet mijenja. Oni su ti koji predstavljaju moralne vertikale zbog kojih mladi pate i stradavaju zbog odluka svojih otaca”, objašnjava Prohić. Za dočaravanje idilične prirode korišteni su vizualni efekti poput dima. Oblikovanje svjetla potpisuje Vesna Kolarec.

U glavnim ulogama naći će se Stjepan Franetović, Siniša Hapač, Ivica Čikeš, Sofia Ameli Gojić, Iva Krušić, Sonja Runje, Tamara Franetović Felbinger, Valentina Fijačko Kobić, Ljubomir Puškarić i drugi. U operi sudjeluje i Zbor Opere zagrebačkog HNK kojeg je uvježbao maestro Luka Vukšić. Scenski pokret potpisuje Blaženka Kovač Carić. “Adel i Mara” na repertoaru će biti tijekom studenog.

Komentari