Istaknuto
22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

21.03.2017.

1. travnja u Glazbeni lonac dolazi Lika Kolorado, i to u akustičnom izdanju. Ili barem tako tvrdi ekipa iz Lonca.

Vizart

Veličanstvena izložba o veličanstvenim Vranyczanijevima

15.05.2016. Petra PlivelićFoto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Izložba Veličanstveni Vranyczanyjevi – umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji, otvorena je u subotu u prepunom zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO). Riječ je o dosad najcjelovitijem prikazu obitelji čiji su članovi, osim po politici, gospodarstvu i društvenom angažmanu, zapamćeni kao mecene i donatori, kolekcionari i graditelji reprezentativnih zdanja te pokretači društvenoga života u sredinama u kojima su živjeli, od Starog Grada na Hvaru, Senja i Rijeke do Karlovca i Zagreba.

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Uz brojne uzvanike iz domaćeg kulturnog i političkog života, na izložbi su bili potomci obitelji Vranyczany, kojima je autorica izložbe Marina Bagarić posebno zahvalila. Kazala je da iako neki od potomaka obitelji žive u Hrvatskoj, neki u Austriji i Belgiji, rado su se odazvali pozivu na suradnju u pripremi izložbe. „Otkrivali su nam svoje obiteljske tajne, albume i arhive, što je bilo iznimno važno za rekonstrukciju cijele priče te posuđivali umjetnine od kojih se mnoge sada u punom sjaju mogu vidjeti prvi put“, istaknula je Bagarić. Posebno joj je bilo zanimljivo obiteljsko kontinuirano humanitarno djelovanje, bez obzira na bliskost s najvišim krugovima u državi. „Neumorno su radili za dobrobit zajednice i pomagali različita karitativna društva, što je aspekt vrijedan pažnje“, naglasila je Bagarić.

Poseban trenutak u kojemu su se prošlost i sadašnjost sjedinile, uhvatili smo na otvorenju izložbe kada je Mia pl. Hržić Krpan, potomkinja Marijane pl. Barac Repenjske, rođ. pl. Vranyczany, sestre Julije Vranyczany, pozirala ispred Julijinog portreta, kojeg je 1880-ih naslikao Bukovac, noseći isti medaljon kojeg i Julija nosi na spomenutom portretu.

Bagarić je objasnila kako je naslov, s obzirom na filmičnu povijest i biografiju obitelji, bio nadahnut naslovom filmske sage Orsona Wellesa Veličanstveni Ambersonovi. „Taj zvonki pridjev obitelj Vranyczany apsolutno zaslužuje“, dodala je.

Na izložbi su zastupljeni arhitektura, povijest, slikarstvo, fotografija, skulpture, moda i kultura stanovanja, područja koja pokazuju raznovrsnost njihova doprinosa. Veliki broj izložaka nikada nije bio izlagan, stoga je veliko zanimanje publike opravdano.

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Hrvatska plemićka obitelj Vranyczany bila je protagonistom nekih od najuzbudljivijih događaja u hrvatskoj povijesti, od selidbe pred Turcima u 15. stoljeću, sukoba s Francuzima u Dalmaciji na početku 19. stoljeća, preko istaknute uloge u ilirskom pokretu i hrabrih gospodarskih pothvata do veze s Habsburgovcima i diplomacije. S druge strane, utemeljila je Narodnu (Ilirsku) čitaonicu, financijski poduprijela osnutak Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te transformaciju dotad germanofilskoga zagrebačkoga kazališta u hrvatsku nacionalnu instituciju, stipendirala slikara Vjekoslava Karasa.

„Obitelji je bila samosvjesna i ispred svog vremena, a stjecanje materijalnog dobra nije ju spriječilo u stjecanju duhovnog i simboličkog bogatstva, što se vidi na izložbi“, ocijenila je Bagarić, dodavši kako „u retrospektivi njihovi životi pokazuju kako biti bolji čovjek“.

Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO, napomenuo je da, kada se gleda nekoliko stoljeća unatrag, nema područja na kojemu se ne može naići na nekoga iz te obitelji, od graditeljstva do umjetnosti. „Bili su gospodarstvenici, ali i svjesni onoga što se danas zove društvena odgovornost, nisu se samo htjeli pokazati kao veliki, moćni i sjajni, nego su pomagali užoj i široj društvenoj zajednici“, naglasio je.

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

S obzirom na veliki broj okupljenih na otvorenju, zamjenica ministra kulture Ana Lederer, naglasila je da je riječ o „kulturnom događaju sezone“„Doprinos Vranyczanyjevih je gotovo nemjerljiv, a izložba otkriva poznate i nepoznate detalje iz duge povijesti te velike hrvatske plemiće obitelji“, rekla je.

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Stipe Botica, potpredsjednik Matice hrvatske, rekao je kako se ta institucija odazvala pozivu za suradnju na izložbi, zbog niza članova obitelji koji su bili značajni za Maticu, od njih petorice koji su donirali sredstva za njezino utemeljenje do predsjednika Matice hrvatske Ambroza ml. Vranyczanyja, koji ju je vodio od 1851. do 1858. „u ružna vremena Bachova apsolutizma“, znajući kako „čuvati i štititi hrvatske hrvatske interese“, dodavši da su mu protukandidati u izboru za predsjednika Matice tada bili Ljudevit Gaj i Ivan Mažuranić.

Baš kao uloga Ambroza ml. Vranyczanyja u obrani hrvatskih interesa, mnogima nije niti poznata činjenica da je upravo barun Nikola Vranyczany 1854. osnovao pivovaru u Dubovcu kraj Karlovca, a čak je i originalni recept piva iz 19. stoljeća poslužio kao recept za Karlovačko Royal 1854 pivo koje je prije dvije godine predstavljeno javnosti kao kruna 160. obljetnice pivovare.

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a nakon otvorenja, autorica izložbe i ravnatelj Muzeja proveli su uvažene uzvanike kroz njezin postav.

Posjetitelji izložbe moći će saznati, među ostalim, koja je sve reprezentativna zdanja u Zagrebu obitelj podigla – palača Ljudevita Vranyczanyja danas je Moderna galerija, palača Dragana Vranyczanyja Arheološki muzej, a Klotilda Vranyczany Buratti oporučno je Zagrebu ostavila palaču Dverce. Domove su im projektirali i uređivali ugledni bečki umjetnici, a u društvenim kronikama pamti ih se po sjajnim zabavama i balovima te kao velike filantrope. Pomagali su izdavanje novina i knjiga, a i sami su bili inspiracija najznačajnijem predstavniku tzv. hrvatske pučke književnosti Janku Matku. Brak baruna Ernesta Vranyczanyja s mađarskom Romkinjom Erži nadahnuo ga je da 1968. napiše roman Krv nije voda.

Izloženi su i vrijedni povijesni dokumenti vezani uz njihove aktivnosti, portreti istaknutih članova obitelji, te djela hrvatskih modernista kojima su Vranyczanyjevi bili mecene, od Bukovca, Medovića i Mašića do Krizmana i Račkog. Tako je glavni obiteljski portretist bio Vlaho Bukovac, a na svojim su imanjima ugošćivali umjetnike okupljene oko Društva hrvatskih umjetnika, stipendirali su neafirmirane umjetnike i bavili se fotografijom. Bogati obiteljski fotografski arhiv krasi i vrlo vrijedna rendgenska snimka ženskih ruku s konturom prstena. Snimku je načinio riječki profesor Peter Salcher i to samo nepunih mjesec dana nakon izuma W. C. Röntgena. Barunica Josefina, supruga Giorgija Vranyczanyja prva je pokazala hrabrost stavljajući ruke ispod sumnjive fluorescentno zelene svjetlosti.

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

Foto: Martina Trbuščić/Ziher.hr

U uvodnome dijelu predstavlja se rodoslovlje obitelji i njezina najranija povijest, kroz sačuvane dokumente i fotografije mjesta u kojima su živjeli, a kao posebna cjelina ističe se ona posvećena ženama u obitelji Vranyczany–Dobrinović. Svakodnevni život obitelji oživljen je uz pomoć obiteljskog srebra, porculana, namještaja te fotografija koje su snimali krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Neki od najatraktivnijih artefakata potječu s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kada je obitelj bila na vrhuncu društvene moći, kada grade i uređuju raskošne palače u Zagrebu, kupuju barokne dvorce u Hrvatskom zagorju, nabavljaju umjetnine i luksuzne uporabne predmete, odijevaju se u najboljim bečkim modnim salonima.

Stagnacija obitelji počinje raspadom Austro-Ugarske monarhije, kada prodaju raskošne palače i mijenjaju ih stanovima i gradskim kućama, te nakon Drugog svjetskog rata kada su im jugoslavenske komunističke vlasti nacionalizirali nekretnine.

Potomci obitelji Vranyczany-Dobrinović ipak su i dalje prisutni u društvenom i kulturnom životu Hrvatske, Janko Vranyczany–Dobrinović bio je ministar turizma u prvoj Vladi RH, po uspostavi neovisne Republike Hrvatske i diplomat, dok su praunuke Ljudevita Vranyczanyja, kiparica Renata Vranyczany Azinović i slikarica Marijana Muljević, aktivne na likovnoj sceni.

Izložba je organizirana u suradnji s nizom stručnjaka vodećih hrvatskih muzeja, kulturnih institucija i sa Sveučilišta u Zagrebu i Zadru, a neki od izložaka dio su privatnih zbirki.

Bit će otvorena do 21. kolovoza, do kada će se održavati i bogati popratni program – kreativne radionice, vodstva za građanstvo i predavanja autora pojedinih dionica na izložbi.

Komentari