Istaknuto
14.08.2019.

Vrijeme čitanja: 1 minuta I ovog tjedna u rubrici Nova glazba donosimo domaće glazbene novitete za koje možete glasati te nekoliko stranih preporuka za slušanje.

05.08.2019.

Vrijeme čitanja: 6 minute FILMSKI VREMEPLOV: Vrijeme je da upoznate francuski novi val (nouvelle vague) i saznate zašto i kako je oduševio filmofile i ljubitelje francuske kulture.

Vizart

Trenutno najhladnija mjesta u Zagrebu su muzeji i galerije, a mi vam donosimo pregled aktualnih izložbi

01.07.2019. Monika BračevićFoto: Ian Dooley / Unsplash
Vrijeme čitanja: 8 minute

Za sve nas koji smo zapeli u metropoli, ova sparina koja traje već neko vrijeme pada nam još teže. Osim shopping centara, čini se kako su trenutno najhladnija mjesta u Zagrebu muzeji i galerije. Znamo da vam ne teba još jedna ljetna krpica, stoga, kako biste se sakrili od ove vrućine, a i ponekog ljetnog pljuska, radije zaklon i hladovinu potražite među muzejskim zidovima na aktualnim izložbama koje smo za vas izdvojili. Nadamo se da klima radi u svim navedenim muzejima. Provjerite, pa nam javite.

Foto: Facebook.com / Tehnički muzej Nikola Tesla


Obilazak započinjemo u sadašnjosti, tj. u Muzeju suvremene umjetnosti.


MSU

Mirjana Vodopija: Lutajući krajolik (18.6. – 18.8.)

Izložba Lutajući krajolik tematizira prostor i njegove manifestacije. Umjetnica preispituje doživljaj prostora ukazujući na osjećaj slobode, ali i izloženosti u otvorenim prostorima naspram osjećaja zaštićenosti u ograđenim prostorima, interijerima, koji služe kao fizički i mentalni teritoriji osobne sigurnosti i ugode, otvarajući potencijale za osobne doživljaje i percepciju granica slobode.

Heimo Zobernig (2.7. – 18.8)

Jedan od najznačajnijih suvremenih austrijskih umjetnika Heimo Zobernig prvi se put predstavlja u Hrvatskoj, a za tu prigodu umjetnik je odabrao radove nastale u razdoblju od 2009. do 2018., realizirane u mediju slikarstva. „Kroz performativnu igru boje, strukture i riječi, Zobernigova djela otkrivaju umjetnikovu eksperimentalnu zaigranost u mediju slike, koje dodatno podcrtava povijesnim referencama i citatima. Ujedno postavlja pitanja o naslijeđu moderne i sadašnjice. Zobernig je istinski predstavnik konceptualne umjetničke struje koja od šezdesetih godina na ovamo postavlja temeljna pitanja o svrsi umjetničkog stvaralaštva“, kaže Martina Munivrana, kustosica izložbe.

Sigmar Polke: Glazba nerazjašnjenog porijekla (13.6. – 18.8.)

Putujuća izložba jednog od najznačajnijih njemačkih umjetnika druge polovice 20. stoljeća sadrži 40 gvaševa (gušća tehnika slikanja vodenim bojama, gdje se pigment miješa s bijelom bojom i veže uz podlogu smolastim sredstvima) iz 1996. godine. Polke je uveo termin kapitalistički realizam (referirajući se na umjetnost na Zapadu kao kontrast Istoku i socijalističkom realizmu), a njegov rani rad se karakterizira kao europski pop art. U izloženim gvaševima Polke istražuje nepredvidivo kapanje i curenje boje koje suprotstavlja ustaljenom grafičkom rasteru.

Sigmar Polke

© Sigmar Polke


Apstraktno mišljenje i domišljata interpretacija nepoznatog  jezika.


Galerija CEKAO

Laura Martinović: Rječnik katalonskih i španjolskih interpretacija (10.6. – 4.7.)

„Dolaskom u novu sredinu prisiljeni smo prilagoditi svoja čula plešućim, nama nerazumljivim fonemima i grafemima, skokovitim naglascima ili nabacanim tildama na papiru. Kultura nepoznatog jezika, koja nas zbog nerazumijevanja isprva grči i ispunjava nelagodom uskoro se pretvara u semantičku igru gdje svakom jezičnom tragu otkrivamo korijenje, tražimo mu smisao i urezujemo u njega svoja značenja. Grabeći zvučne frazeme ili zgodne pjesničke slike po putu, umjetnica asocijativno bilježi ono što vidi i čuje, interpretira to i reproducira u svojim djelima poput kakve lingvistkinje koja želi ući u trag neviđenim ili neshvaćenim jezičnim pojavama.

Međutim, umjetnica se ne bavi isključivo subjektivnim oslikavanjem njoj stranih riječi, već uključuje i propitivanje političke povijesti dviju kultura u kojima se nalazila. Pokušavajući tako razlikovati ili pronaći sličnost između katalonskih i španjolskih riječi, umjetnica također proživljava i pokušava shvatiti kulturni i politički rascjep Katalonije i Španjolske koji onda izražava kroz razne medije izloženih umjetničkih djela.“, objašnjava Leopold Rupnik.

Muzej Mimara

Vladimir Vrljić Ankin: Požuda introspektivnosti (13.6. – 20.7. )

Vladimir Vrljić Ankin rođen je 1950. godine u Garcinu kraj Slavonskog Broda, a  1978. godine počinje učiti slikarstvo u ateljeu prof. Vilima Svečnjaka. U ciklusu slika Požuda introspektivnosti, koji je radio tri godine, autor se bavi ljudskom svakodnevnicom. Sedamdesetak radova iz ciklusa koji će se naći na izložbi odabrala je Barbara Vujanović.

© Vladimir Vrljić Ankin


Svjedoci prošlih vremena.


Etnografski muzej

Sto predmeta za sto godina – Blago Etnografskog muzeja (4.6. – 15.11.)

Projekt Blago Etnografskog muzeja – Sto predmeta za sto godina pokrenut je sa željom da se na zanimljiv i zabavan način predstave izabrani predmeti jer iza svakog od njih otkrivamo neku ljudsku priču, svjedoke prošlih vremena koji nam prenose globalno važne poruke. Odabir je zaista raznovrstan pa će ova izložba građanima donijeti brojna iznenađenja i otkriti bogatstvo i slojevitost fundusa Etnografskoga muzeja, a tu se nalazi i bogata zbirka slika Vlahe Bukovca, Otona Ivekovića, Ljube Babića i drugih. Vikendom je dozvoljen i posjet s kućnim ljubimcima, pa ukoliko se vaš pas pridržava bontona, slobodno ga izvedite u kulturnu šetnju.


Jedan od prvih fotografa koji je koristio fotomontažu.


Muzej za umjetnost i obrt  

Aleksandar Rodčenko – Revolucija u fotografiji  (17.6. – 8.9.)

Velika izložba jednog od najznačajnijih fotografa ruske avangarde organizirana je u suradnji s Multimedia Art Museum u Moskvi i po prvi put hrvatskoj publici donosi više od 150 vrhunskih djela Aleksandra Rodčenka nastalih tijekom dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća. U skladu s tadašnjim duhom vremena fotografijama dominiraju teme rada, tvornica, strojeva i  moderne arhitekture.

Ruska avangarda dvadesetog stoljeća jedinstven je fenomen ne samo za rusku nego i za svjetsku kulturu. U fotografiju se uvodi konceptualno razmišljanje. Umjesto odraza stvarnosti, fotografija postaje sredstvom vizualnog predstavljanja dinamičnih intelektualnih konstrukcija. Rodčenko je djelovao na području slikarstva, grafičkog dizajna, kazališta, filma, ali najviše fotografije koju je smatrao medijem novog doba. Jedan je od prvih autora koji je eksperimentirao s fotomontažom, koristio je dijagonalnu kompoziciju, a utemeljio  je i ideale konstruktivizma u fotografiji (čisti geometrijski oblici, jaki kontrasti).

rodčenko

Foto: Press

Lauba         

Edita Schubert (14. 6. — 24. 8. )

Lauba slavi osmi rođendan, a tim povodom otvara retrospektivnu izložbu Edite Schubert. Postav će ponuditi djela iz svih umjetničkih faza autorice koju njen opus smješta u sam vrh europske umjetnosti zadnje četvrtine 20. stoljeća. Isprva je slikala hiperrealistički, potom izvodila instalacije magijskoga naboja u skromnim materijalima (lišće, tkanina, pijesak) koje je kombinirala s oslikanim površinama.


”Food for thought.”


Umjetnički paviljon

Neka jedu kolače? (23.5. – 7.7.)

Prva izložba u Hrvatskoj koja tematizira hranu u umjetnosti podijeljena je u sedam sekcija – Bijeda, Voće i povrće, Ljudi i hrana, Obilje, Riba, Meso, a u središnjemu dijelu izložbenoga prostora je sekcija Gourmet/Gastronomija. Izložba predstavlja radove s motivom hrane koje su domaći umjetnici stvarali od početaka moderne do današnjih dana, a zastupljeni su hrvatski klasici poput Becića, Medovića, Račića, Karasa, Trepšea, Uzelca, ali i moderni autori poput Brace Dimitrijevića, Mladena Stilinovića, Vlaste Delimira, Ivana Posavca, Baneta Milenkovića, Tajči Čekade i drugih.

Najavu izložbe prati i nekoliko zanimljivih činjenica. Na primjer, trenutno na Zemlji ima oko 7,6 milijardi ljudi, a ukupno se godišnje u svijetu proizvede hrane za cca 20 milijardi ljudi. Prema podacima Ujedinjenih naroda oko 50 milijuna djece u svijetu je pretilo, dok je istovremeno više od 150 milijuna neuhranjene djece. Izložbom se želi osvijestiti i ukazati na taj paradoks – glad nasuprot obilju i bacanju hrane. Tome bih nadodala još jedan ‘fun fact‘ – za proizvodnju jednog kilograma svinjetine potrebno je oko 4 kilograma žitarica, a za kilogram govedine čak 7 kilograma žitarica. U teoriji, kada bi se tako potrošene žitarice direktno koristile za ljudsku prehranu, stvorilo bi se prostora za nahraniti još 3 milijarde ljudi.

neka jedu kolače

Foto: Facebook.com / Umjetnički paviljon u Zagrebu

Bojan Šumonja (18.7. – 1.9.)

Istaknuti istarski umjetnik Bojan Šumonja predstavlja se u sklopu ciklusa “Ambijentalne izložbe suvremenih hrvatskih umjetnika za Umjetnički paviljon”. Riječ je o ciklusu koji se pokazao dobrim okvirom za predstavljanje recentne produkcije suvremenih hrvatskih umjetnika. Iako je obrazovanjem akademski kipar, Šumonja se još tijekom studija opredijelio za slikarstvo. Prema riječima Mladena Lučića, Šumonja se u devedesetima formirao u zrelog i iskusnog umjetnika naglašene manirističke vokacije koji se referira prvenstveno na iskustva anakronizma i novog njemačkog ekspresionizma, a u kasnijim radovima sve više do izražaja dolazi autorova razigrana mašta inicirana njegovim interesom za mitsko i fantastično.


24 portreta angažiranih žena.


Francuski institut

Hvala im (2.7. – 12.7.)

Izložba Hvala im (Grâce à elles) predstavlja žene iz svih društvenih slojeva koje su živjele od XII. do XX. stoljeća i djelovale u različitim područjima: umjetnice, sportašice, znanstvenice, književnice, pripadnice pokreta otpora, pustolovke; od Marie Curie i Coco Chanel do Simone de Beauvoir. Većina ih je samouka, neke su bile udate, neke su odabrale celibat, neke majčinstvo dok su neke otvoreno izražavale želju da nemaju djece, slobodne u svojoj seksualnosti bilo da žive u paru, bilo da su biseksualne ili otvoreno homoseksualne.

Likovna umjetnica Sophie Degano koristi brojne tehnike (ulje, akril, grafiku, staklene skulpture, crtež,  šivanje, kolaž, itd.) stvarajući moćna i angažirana likovna djela, obrađujući ljudskost, boreći se protiv nevidljivosti žena i prikazujući njihova tijela izbjegavajući zamku stereotipa o seksualnom objektu. Ove su žene nadvladale svoj strah od nepoznatog, donijele raznolike izbore, suprotstavljale se javnom mišljenju. Borile su se protiv svih oblika diskriminacije, pobunile se protiv nepravde i posvetile se svojim idejama.

Galerija Klovićevi dvori

Nematerijalna kulturna baština u Federaciji Bosne i Hercegovine (3.7. – 21.7.)

Iz fundusa etnografske zbirke Karmela sv. Ilije u okolici Tomislavgrada za potrebe ove izložbe izdvojena je građa o nematerijalnoj baštini u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izložba je multimedijalna i prikazuje dvanaest kulturnih fenomena kroz predmete izrađene tradicionalnim umijećima, prateće tekstove, umjetničke fotografije i videozapise.

Kulturna baština BiH

Foto: Press

Nino Vranić (18.6. – 21.7.)

Izložba Kulturna baština okom fotografa predstavlja više od 200 radova Nine Vranića. Njegov opus, osim konzervatorske fotografije kojom se bavio više od trideset godina (najznačajnije je njegovo foto-dokumentiranje orguljaške baštine), sadrži i portrete umjetnika, pejzaže, “portrete“ skulptura kojim ih Vranić ponovno vraća u život, kao i posvetu Zagrebu (jedini opus u cijelosti ostvaren fotografijom u boji).

Oris Kuća arhitektura

Danko Stjepanović: Balkrishna Doshi – Mother Tongue (26.6. – 30.8.)

“U Stjepanovićevim fotografijama naziru se tragovi različitih jezika u međusobnoj igri. Postoji jezik mira i tišine, koji prikazuje Doshijeve zgrade, ispražnjene od ljudi, kako u miru udišu i izdišu svjetlo i sjenu. Zatim, tu je i jezik usmjeravanja, koji otkriva kako je arhitekt Doshi predvidio gdje će se ljudi sastajati i kako će se kretati prostorom; pomoću motiva svjetla, prošlosti i prometa, vremenskih prilika i dima. Tu su i iznenađenja, prisutna u jeziku očekivanja, kada se prozori doimaju manjima nego što bi trebali biti, ili u načinu na koji se prostori igraju kutovima, bojom, namještajem i ljudima. Stjepanović je, naravno, hodao tim zgradama, u potrazi za redom, možda logikom misli. Napustio ih je razmišljajući, gotovo znajući manje, ne više. Njegove fotografije sugeriraju da ove zgrade nisu inertne, već žive, pune povijesti, priča i nestašluka.”, iz teksta Deepaka Unnikrishnana


Kako su izgledali progresivni ženski časopisi 30-ih godina prošlog stoljeća.


HDD galerija

Širite ženski svijet! (27.6. – 12.7.)

Izložba tematizira publikacije feminističkih udruženja tiskane od sredine 30-ih do prvih poratnih godina, polazeći od domaćih primjera kao što su “Žena danas”, “Ženski svijet” i “Žena u borbi”, ali i komparirajući ih sa srodnim svjetskim primjerima poput francuskog časopisa “Les Femmes” i američkog „The Woman Today“. Autorica izložbe je Barbara Blasin. Časopisi su pokrenuti pod utjecajem određenih međunarodnih organizacija, a realizirani su u vrlo nepovoljnim političkim i financijskim okolnostima. Ova izložba usmjerena je na historijsku građu koja već svojom likovnom opremom govori o uređivačkom konceptu, zagovaračkoj dimenziji i strategijama s kojima su urednice u uvjetima državne cenzure i neimaštine uspjele kreirati jedne od vizualno najzanimljivijih ženskih časopisa do danas.

Foto: Jadran Boban


”Feminism is not a dirty word.”


Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Galerija Bačva

Island of Inanna (28.6. – 21.7)

Multimedijalna izložba umjetnica Line Kovačević, Martine Miholić, Nike Šimičić, Irene Tomašić i Martine Granić, te njihove gošće Darije Jelinčić rezultat je procesa istraživanja temeljenog na vlastitim životnim i profesionalnim iskustvima autorica. Cilj je demistifikacija pojma feminizma, koji se u posljednje vrijeme iskrivljuje, neadekvatno koristi, troši neprestanim ponavljanjem u svakom mogućem kontekstu te često ima pejorativne konotacije.

„Umjetnice se poigravaju materijalima poput betona, voska, kamena, tekstila; različitim teksturama; medijima, ali i predmetima – instrumentima nadgradnje ili popravka ženskog tijela. Takvim pristupom gubi se granica između društveno uvjetovanog i biološkog tijela, a seksualnost i ženski atributi ne izazivaju sram, već, naprotiv, postaju kvalitativni element svake žene.”, navodi Nika Šimičić.

(Visited 275 times, 6 visits today)

Komentari