Ziher playlista: Poljska u mom srcu
Zašto baš Poljska? Svim bivšim i sadašnjim studentima koji su određeni period svog života proveli (i više ili manje učili) na razmjeni u inozemstvu ne samo da je poznata izreka „Jednom Erasmus, uvijek Erasmus!“, već je svatko na svoj način ostatak života proživljava, bilo da se odvaži na još pokoju studentsku razmjenu u sasvim drugoj državi, ili se mnogo godina kasnije vraća na mjesto zločina, a možda čak odluči tamo pronaći i posao. Ova playlista je, osim posvete poljskoj alternativnoj glazbenoj sceni, moj način da zadržim tu nepodnošljivu lakoću Erasmusovog stanja uma.
Bilo je to 2013. godine, ljetni semestar u jugozapadnom poljskom gradu Wrocławu (s kojim smo nekada davno dijelili istu državu – Austro-Ugarsku). Za Poljsku sam se odlučila iz jednostavnog razloga – bila je najudaljenija od svih ponuđenih destinacija, a i koje su šanse da bih je inače ikad posjetila? Nisam imala nikakvih prijašnjih saznanja o Wrocławu, guglala sam ga i na fotkama je izgledao lijepo. To mi je bilo dovoljno za konačnu odluku.
Toplo sjećanje na hladnu Poljsku
To mjesto susreta, kako pišu turističke brošure, najpoznatije je po mnoštvu malih brončanih statua patuljaka razasutih posvuda po gradu. Prva skulptura osvanula je 2001. u spomen na Narančastu alternativu, poljski anti-komunistički miroljubivi underground pokret 80-ih, čiji je zaštiti znak bio crtanje grafita patuljaka na mjestu nekadašnjih antirežimskih poruka (koje su vlasti revno prekrivale bojom). Od tada, broj kipića samo raste – službeno ih ima oko 150, a računajući i one ‘ilegalne’, tj. neregistrirane, prelaze brojku od 300.
Sjećam se da su hladnoća i snijeg perzistirali sve do Uskrsa i da sam zajedno s frendicom proklinjala što naš fakultet nije nudio neke južnije krajeve, poput Španjolske ili Portugala. No, zapravo je sve to grintanje više bilo onako forme radi, a sjećanje na Poljsku mi sada budi samo tople osjećaje. Nažalost, s aktualnom poljskom glazbom i nisam imala nekog direktnog kontakta za vrijeme mog boravka tamo. Družili smo se više s drugim studentima na razmjeni, uglavnom su to bili upravo Španjolci i Portugalci kojima je valjda dosadila mediteranska klima.
Raj za ex-yu bendove
Jedan izlazak u Wściekły Pies (Bijesan pas) probudio je moje zanimanje za poljsku glazbenu scenu. Ironično, nije se uopće radilo o originalnoj poljskoj pjesmi. Moje prvotno uzbuđenje zbog poznatih taktova Maljčiki brzo je preraslo u zbunjenost kada sam čula slabo razumljive poljske riječi. Norveške studentice jednom su usporedile poljski jezik sa statičnom bukom na starom televizoru kad izgubi analogni signal. Za pojašnjenje digitalnoj generaciji – radi se o ovom zvuku. Kasnijim internetskim kopanjem otkrila sam da je ta pjesma dio kompilacije poljskih obrada poznatih jugoslavenskih pjesmama naziva “Yugoton“ na kojoj su sudjelovali i sam Vlada Divljan i Darko Rundek. Postoje još dvije takve kompilacije, od kojih jedna sadrži samo pjesme Parnog Valjka. Tad su mi postali jasniji i plakati oblijepljeni po cijelom gradu koji su najavljivali koncert Parnog Valjka tog istog ljeta.
Zbog novostečenog saznanja o poljskoj naklonosti prema jugoslavenskoj glazbi osjetila sam se pomalo dužnom da istražim njihovu. Kroz godine i raznim kanalima, moja je poljska playlista postala poduža, a ovo je samo uži izbor njihove recentnije muzike. Igrom slučaja i procesom eliminacije, ostale su uglavnom pjesme koje su na njihovom materinjem jeziku, jer unatoč jezičnoj barijeri zvuče bolje i autentičnije. Sugestija svim domaćim bendovima koji pjevaju na engleskom jer ‘razmišljaju na engleskom’ da promisle dva puta o svom izražaju. I Kundera je ipak svoje ponajbolje romane napisao na materinjem češkom, bez obzira na to što se on sam sada vidi kao naturalizirani francuski pisac.
*Za kraj stavljam jedan kratki poljsko – hrvatski rječnik “lažnih prijatelja“ (riječi koje u dva jezika zvuče slično, ali zapravo imaju različito značenje) da ne budete izgubljeni u prijevodu ako vas put ikad nanese tamo.
godzina – sat
droga – cesta
prawo – desno
prosto – ravno
dworzec – kolodvor
listopad – studeni
jutro – sutra
rano – jutro
rzecz – stvar
slowo – riječ
najlepszy – najbolji
sztuka – komad/umjetnost
brak – nedostatak
trudny – težak
zatrudnił – zaposlio
prawda – istina
wolność – sloboda
miłość – ljubav
