Rovinj Photodays u službi aktualnih društvenih tema 2016. godine
Rovinj Photodays jedan je od najvećih festivala fotografije Jugoistočne Europe koji se država od 2008. godine u organizaciji udruge Livingstone i Astorie d.o.o.
Ove godine nagrade su dodijeljene u sedam službenih kategorija, a među pobjednicima našlo se osam autora iz Hrvatske, četiri iz Srbije, po dvoje iz Slovenije, Italije i Rusije, te po jedan autor iz Španjolske i Litve. Nacionalni selektori i Savjetodavni odbor festivala preuzeli su sve radove i suzili izbor glavnim selektorima Mindaugasu Kavaliauskasu i Kristini Jurait koji su odabrali tri finalista u svakoj kategoriji. Čak troje njih osvojilo je prva mjesta: Davor Konjikušić u kategoriji Umjetnički koncept, Marina Ćorić u kategoriji Akt/Tijelo i Robert Gojević u kategoriji Portret. Na ovogodišnji je natječaj pristiglo više od 8500 fotografija, a radove je prijavilo oko 600 autora iz 35 država. Njihovi radovi premijerno su predstavljeni u sklopu grupne izložbe u Rovinju, te od 27. listopada u Muzeju za umjetnost i obrt, koja je ujedno bila i središnji događaj ovogodišnje smotre. Time se želi osnažiti suvremena fotografska scena u cijeloj Hrvatskoj, a autorima se pruža kvalitetna platforma za prezentaciju umjetničkog rada na međunarodnoj fotografskoj zajednici.
Prema njihovim riječima: “Pregledavanje prethodno odabranih radova omogućilo nam je da otkrijemo demokratičnost Rovinj Photo Days-a koja se reflektira u raznovrsnosti radova – od sudjelovanja entuzijasta do potvrđenih autoriteta u fotografskoj struci, od digitalnog mainstreama do povijesnih tehnika, od ispitivanja formalnih elemenata slike do socijalnih istraživanja, od insceniranih bajki do dramatičnih priča prikazanih u reportaži, od mediteranske strasti za prirodom do razočaranja u političku scenu.”
In photography, like in all things, there are people who can see and others who cannot even look
Robert Gojević mlad i perspektivan, inače grafički dizajner iz Zagreba, osvojio je prvo mjesto u kategoriji (f)ACES iliti portreti. Po struci je prodavač koje je dvije godine studirao na privatnoj akademiji slikarstva. Dugo se bavi samim slikarstvom, a od prije nekoliko godina zalazi u mistične vode. Svojim projektom faces uspio je uloviti duh prošlih vremena na samoj fotografiji bez robovanja kostimografiji i pomoćnim kulisama. Zanimljivost je kako su protagonisti na njegovim fotografijama poznata lica iz kulturno umjetničkih krugova. Time je stvorio neobičnu čaroliju koju nitko od fotografiranih do tada nije uvidio, te je zaokružio cjelinu neobičnosti portreta. Robert je na taj način postigao jedinstvene portrete umjetničke fotografije koji su u simbiozi s intimnim predispozicijama jezika. Možemo ih opisati metaforički, a pojednostaviti u stilskoj umjetničkoj slici u kojoj relativno nepoznati jesu poznati i prezentirani široj publici kao jednostavne i sasvim uobičajene osobe.
Marina Ćorić, rođena u Zadru, studentica je slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u BiH koja je pokazala kako akt ne mora biti u svojoj službi prost i grotesknan, već čaroban, vlastiti i poseban. Njezine pobjedničke fotografije svakako su se isticale među svim izloženim fotografskim radovima. Mlada djevojka s izražajnom crvenom kosom na fotografijama, više je poput krhke djevojčice koja traži sugovornika za raspravu u tišini. Kroz pogled koji bi obje strane zadovoljio, kroz tihe kretnje u prostoru koje bi ukazale na postojanje osobnog prostora, te kroz mimiku koja je minimalna, a opet sveprisutna. Gotovo da se emocije na fotografijama mogu opipati u neobičnim stavkama, u emocionalno tankim, zategnutim i nadasve prijenosnim opnama namirisati i jedva čujno osluhnuti.
Davor Konjikušić, rođen u Zenici (BiH), profesionalni je fotograf. Koncept njegovog rada zapravo se svodi na umjetnički koncept Aura: F37. Spomenuti projekt označava iskorištavanje fotografije koje je sam snimio pomoću policijskih termovizijskih kamera koje se prvenstveno koriste za noćni nadzor. Na fotografijama su zabilježeni migrantski prelasci zelene šengenske granice. Zvučna instalacija koja prati snimke dodatan je segment u konceptulanosti, te time obnaša objektiviziranje promatrača. Popratni sadržaj u širem kontekstu pobuđuje u oku gledatelja simpatiju za migrante, za razliku od službenih tijela koja na njih gledaju kao na apart kojeg treba odstraniti.
Uz još nekoliko fotografija s otvorenja ostalih finalista, podsjećamo da je izložba u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu ostaje otvorena do 13. studenog.
