Andrija Ivančan: “Lado je klasični primjer profesionalizma sa srcem”

Andrija Ivančan diplomirani je etnolog i polonist, nekadašnji plesač-pjevač u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado te od prošloga mjeseca novi umjetnički voditelj ansambla. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, a od 1994. godine djeluje kao prvi umjetnik s područja folklorne koreografije kojemu je odobren status slobodnog umjetnika. Dugogodišnji je predavač i voditelj Hrvatske škole folklora pri Hrvatskoj matici iseljenika i službeni instruktor za hrvatske narodne plesove pri Council International of Folklore Festival. Ivančan je dugo godina vodio Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana, jedan od najboljih hrvatskih amaterskih folklornih ansambala koji nosi ime njegova oca, legendarnog koreografa i etnologa te također bivšeg umjetničkog voditelja ansambla Lado.

Uoči koncerta “Proljeće s Ladom” koji će se u nedjelju, 8. svibnja održati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, razgovarali smo s Andrijom Ivančanom o povijesti i specifičnostima Lada te njegovim planovima za ansambl.

Kako je Lado dobio ime?

Teško je reći kako je Lado dobio ime, to je gotovo nemoguće. Kada je osnovan 1949. godine, nazvan je Zbor narodnih plesova i pjesama Hrvatske, a onda je nakon nekog vremena preimenovan u Lado. Pretpostavlja se da je naziv dobio prema starim napjevima o ophodnim običajima o Ivanju koji su se pjevali u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u čijim se refrenima stalno ponavlja „Lado, lado“. Kada su rađeni ophodi o Ivanju, na primjer Ivančice, Ladarice, Kresnice, uvijek se u pripjevima spominjalo „Lado, lado, daj nam lado, lepo je lado“. Smatra se da je Lado neko staro slavensko biće, božanstvo, a mi često znamo reći da je to sinonim za dobar, mio i drag. Lado je vrlo zvučno ime, kratko poput onog beogradskog ansambla Kolo, makedonskog nacionalnog ansambla Tanec ili kosovskog Šota.

Tko može postati članicom/članom Ansambla?

U Ansambl primamo punoljetne osobe, stare između 18 i 25 godina. Neki od naših članova ranije su završili baletnu školu, no mnogi su došli direktno iz amaterskih folklornih ansambala, a neki su jednostavno bili talentirani sami po sebi ili slušali primjerice kolegij narodnih plesova na Kineziološkom fakultetu i zainteresirali se. Svaki budući član odnosno članica mora proći vrlo rigoroznu audiciju, na kojoj mora otpjevati neku narodnu pjesmu i otplesati narodni ples po vlastitom izboru, a nakon toga naš glazbeni voditelj odnosno dirigent ispita njene/njegove glasovne mogućnosti kako bi odredio kojemu glasu pripada te plesni voditelji demonstriraju određene plesne elemente ispred kandidata koje oni moraju ponoviti.

Jesu li svi plesači ujedno i pjevači?

Da, svi moraju biti i plesači i pjevači. Hrvatska tradicijska kultura je vrlo specifična i raritetna u svjetskim okvirima. Hrvati imaju izuzetan broj narodnih plesova u kojima se i pleše i pjeva, to je sastavni dio određenih plesova, tako da je nemoguće postati članom Lada ako niste i vrsni pjevač. Ono na što sam ja izuzetno ponosan je to što su članovi ansambla veliki profesionalci, ali i emotivci i volim reći da je Lado klasični primjer profesionalizma sa srcem.

Tko su Vokalisti Lada?

Vokalisti Lada su muški dio ansambla koji katkada samostalno izvodi vokalne koncerte, a izvodi glazbu južnohrvatskih područja. Crkveno pučko te klapsko pjevanje osnova su repertoara Vokalista Lada. Ansambl je raspoređen polukružno na dva krila na kojima su basi u centralnoj poziciji, a tenori na rubovima. Takav je raspored pjevača tipičan za izvođenje dalmatinskog crkvenog pučkog pjevanja. Vokalisti Lada za svoje su sakralne izvedbe bili nagrađivani brojnim nagradama, a za svoj su prvi samostalni album „Križu sveti“ dobili dva Porina.

Tko su Ladarice?

Ladarice su ženski dio ansambla koje svojim izvedbama također izazivaju oduševljenje publike diljem svijeta i čuvaju hrvatsku narodnu pjesmu i baštinu (za razliku od Vokalista, Ladarice prvenstveno izvode napjeve kontinentalne, sjeverozapadne Hrvatske, često i uz pratnju Orkestra Lada, op. a.).

Tko može postati glazbenikom u orkestru Lada?

Orkestar Lada sastoji se od 14 sjajnih svirača koji također moraju proći audiciju. Riječ je o multiinstrumentalistima koji sviraju po petnaest, dvadeset različitih instrumenata: tamburice, violine, cimbalo, a za postizanje karakterističnog zvuka koriste sva tradicijska glazbala, primjerice sopele, roženice, gajde, mih, diple, mandoline i mnoge druge. Orkestar sudjeluje na svim koncertima ansambla, kao pratnja ili samostalnim glazbenim točkama.

Jesu li sve narodne nošnje Lada originali i kako ansambl do njih dolazi?

Lado posjeduje preko tisuću narodnih nošnji, od kojih su većina originali, muzejske vrijednosti stare više od sto godina, ali ima i vrlo uspješnih rekonstrukcija. Dio nošnji otkupili smo od običnih ljudi na terenu. Rekonstrukciji pridajemo veliku pažnju, tako da možemo reći da se replike koje danas koristimo od originala razlikuju samo po starosti. Mnoge od tih replika će za pedesetak godina biti pravi muzejski primjerci. Što se tiče konačnog izgleda plesača-pjevača, ako je riječ o novome dijelu Hrvatske u čijoj nošnji još nismo nastupali, koreograf, koji je ujedno i kostimograf, postavlja kostimografiju i pokazuje kako u konačnici izgleda ta narodna nošnja. No, Lado danas pokriva gotovo cijelu Hrvatsku, tako da nema dijela narodne nošnje za koju naši članovi ne bi znali kako izgleda i čemu služi.

Koja hrvatska regija ima najraskošniju nošnju i najzahtjevniju glazbu?

To je vrlo teško pitati mene kao etnologa i etnokoreologa koji veoma cijenim sve regije Hrvatske i poštujem tradicijsku kulturu svih naših regija pa ne mogu izdvojiti nijednu.

Kako izgledaju probe Lada i koliko je potrebno da bi se usavršila jedna koreografija?

Naš radni dan počinje uglavnom u 9 sati i traje do 14 i u tom smo periodu svi skupa i radimo kao ansambl. Zatim od 14 do 16 sati imamo individualne pokuse s novim članovima ili onima kojima je potrebna dodatna vježba kako bi usavršili koreografiju. Samo postavljanje koreografije ovisi o zahtjevnosti iste, no profesionalnom ansamblu kakav je Lado za postavljanje koreografije dovoljan je jedan dan, a da je uvježba do savršenstva možda još dva, tri dana.

Koji su najveći uspjesi Lada i gdje ste dosad nastupali?

Iza sebe imamo veliki broj koncertnih turneja i nastupali smo na svim kontinentima, u najprestižnijim svjetskim dvoranama, no teško je izdvojiti neko posebno mjesto. Lado je dobitnik 24 Porina, nagrade Orlando za izniman umjetnički doseg u glazbenom djelu programa 54. Dubrovačkih ljetnih igara, dvije nagrade Ivan Lukačić  za najviši izvođački doseg na 34. te za etnomuzikološki rad i očuvanje hrvatske glazbene tradicije na 44. Varaždinskim baroknim večerima, a 2002. godine Lado je bio predstavnik Europe na šestom Svjetskom simpoziju zborske glazbe u Minneapolisu u SAD-u. Ansambl je osvojio četiri Nagrade grada Zagreba te nagradu INA-e za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2006. Godine 2009. osvojio je nagradu Status Hrvatske glazbene unije za poseban doprinos hrvatskoj glazbi u povodu 60 godina javnog umjetničkog djelovanja te Povelju Predsjednika Republike Hrvatske.

Zašto ste odlučili preuzeti funkciju umjetničkog voditelja Lada?

Cijeli sam život u folkloru i imam ogromno iskustvo i uspjehe iza sebe, koje sam postigao na najvećim međunarodnim festivalima i natjecanjima sa Zagrebačkim folklornim ansamblom (nekadašnjim FA Joža Vlahović), u kojem sam bio umjetnički voditelj jedanaest godina. Osim toga, autor sam mnogih nagrađivanih koreografija te dugogodišnji predavač i voditelj Hrvatske škole folklora pri Hrvatskoj matici iseljenika i jedini službeni instruktor iz Hrvatske za hrvatske narodne plesove pri Council International of Folklore Festival. Također, biti umjetnički voditelj Lada za mene je jedan novi izazov.

Koji su Vaši planovi za Lado i koje novitete namjeravate uvesti?

Moja su dva glavna cilja povećati broj koreografija koje Lado na godišnjoj razini radi i postaviti Lado u vrh svjetskoga tržišta. Prije mene Lado je godišnje radio jednu ili nijednu novu koreografiju, ovisno o financijskim sredstvima. Ja sam uspio dogovoriti besplatnu suradnju s renomiranim koreografima kako bi Lado godišnje mogao postaviti desetak koreografija i na svakom koncertu ponuditi nešto drugačije. Osim toga, božićni i korizmeni koncerti bit će tipizirani. Što se tiče približavanja Lada svjetskome tržištu, moja je formula projekt „Heart of Croatia“. Mislim da se Lado mora vratiti izvornosti i tradiciji, a uz vrhunsku produkciju i nastupe u velikim svjetskim dvoranama, Lado može postati svjetska atrakcija broj jedan.

Ima li, po Vašem mišljenju, folklorna umjetnost budućnost?

Apsolutno. Mislim da interes mladih postoji, a bio bi još i veći kada bi nas mediji adekvatno pratili i dali tradicijskoj kulturi pažnju kakvu zaslužuje. Konačno, jedan narod obilježava upravo njegov jezik, povijest i tradicijska kultura kao sastavni dio povijesti.