novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

“Figura i ornament”: Anđelčići koji proviruju iz akantusa

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Vrijeme čitanja: 6 minute

Izložba Figura i ornament otvorena je ovog četvrtka u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO). Odabirom skulptura, oltara i oltarnih elemenata iz fundusa tog muzeja te niza crkava i kapela predstavljen je opus Johannesa Komersteinera, majstora koji je uveo barokni stil u kiparstvo sjeverne Hrvatske.

Foto: facebook.com/muzejzaumjetnostiobrt
Foto: facebook.com/muzejzaumjetnostiobrt

Barok se kao stil javlja nakon 1683. u zemljama koje su bile dijelom Habsburške monarhije. Nakon velike habsburške pobjede nad Turcima, tada na području sjeverne Hrvatske dolazi do intenzivne obnove te izgradnje i uređenja crkvenih objekata.

Izložba također nosi podnaslov Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug te donosi devedesetak izložaka. Riječ je o jednom od rijetkih majstora toga doba čija se djela mogu povezati s njegovim imenom i prezimenom. Razlog tome je sačuvani ugovor za narudžbu oltara za zagrebačku katedralu.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Vjeruje se da Komersteiner potječe iz Sankt Johanna kraj Kitzbühela u sjevernom Tirolu. Oženio se u Švapskoj i dobio sina Michaela, koji će kasnije izrasti u gotovo jednako spretnog majstora i nastavljača očeve tradicije. Nakon djelovanja i drugog braka u Ljubljani, Komersteiner se krajem 1676. godine pojavljuje u Zagrebu, gdje se odmah prima posla. Nadalje, 1860-ih izrađivao kipove i oltare za crkvu sv. Katarine i katedralu.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

No, kada u ovoj izložbi spominjemo katedralu, naravno misli se na jednu od najpoznatijih zagrebačkih znamenitosti – impozantnu katedralu na Kaptolu, no ne u ovom stilu u kojem ju danas poznajemo. Naime, sam Komersteiner je radio na uređenju katedrale koja je tada odisala baroknim stilom, a danas ona pripada neogotičkom stilu koji je krasi od velike obnove 1882. godine. Upravo su tada nekadašnji Komersteinerovi oltari Bl. Djevice Marije i sv. Ladislava kralja odstranjeni iz apsida bočnih brodova katedrale zajedno s ostalim baroknim inventarom. Raspiljeni su i prilagođeni nekim drugim, manjim crkvama. Ipak, izvorni sklop oltara može se djelomice rekonstruirati prema detaljnom opisu biskupa Maksimilijana Vrhovca iz 1792. godine.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Jednostavno rečeno, ugođaj je poput onog u pravoj crkvi – možda čak malo svečaniji i napetiji, što je postignuto zidovima u tamnosivoj ili crvenoj boji, dramatičnim osvjetljenjem i crkvenom glazbom u pozadini. Osvijetljena su isključivo djela, što pridonosi lijepoj igri svjetla i sjene oko skulptura. Uz kiparske izloške, mogu se vidjeti i umjetničke crno-bijele fotografije izložaka.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Uz impozantne oltare stoje i skulpture svetaca, apostola i kraljeva koji su ponekad malih dimenzija, a ponekad prirodne veličine. Gotovo sve je izrađeno od drveta koje je rezbareno, polikromirano i pozlaćeno. Zapanjujuća je preciznost u detaljima, kao što su nabori odjeće, brade i frizure – zaista pedantan i osjetljiv posao. Specifičnost svih ljudskih skulptura je pomalo zamišljen ili pak ekstatični izraz lica, koji odaje autorovu dozu idealizacije likova.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Komersteiner postavlja novu, baroknu plastičnost ljudske figure koju određuje jaki kontrapost i uz tijelo usko pripijena draperija koja jasno odražava građu tijela svetačkih likova, uz vrlo izražajne, gotovo realistične fizionomije lica individualne tipologije. Komersteinerov talent je neupitan, a ujedno je dokaz iznimne količine truda i volje koje je ulagao u oblikovanje svojih skulptura i reljefa.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Iako izložbi ne manjka građe, relativno je malo Komersteinerovih djela sačuvano, no i to je dovoljno da zaključimo kako Komersteiner svoj opus nije mogao stvoriti sam. Među djelima se čak mogu uočiti djelomična odstupanja od njegova prepoznatljivog stila – kraljevi postaju markantniji, a njihove figure mirnije, dok su svetice življeg pokreta, jače naglašene „S“ linije i razigranije organizacije nabora odjeće. Među ostalim sljedbenicima osobito je plodan bio tzv. Majstor širokih usta, u kojem možda treba prepoznati Mihaela Komersteinera, umjetnikova sina i nasljednika zanata. Za njega se pretpostavlja da je kasnije u potpunosti preuzeo očevu radionicu koja aktivno djeluje još u prvom desetljeću 18. stoljeća, nakon čega potpuno zamire.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Skladan i tipično barokni spoj figure i ornamenta osobito se dražesno uočava u prikazima debeljuškastih anđelčića koji proviruju iz bogatog oltarnog akantusova lišća. Upravo je ornament akantusovog lišća ključni dekorativni element kojeg Komersteiner obilato koristi na oltarima. Pod njegovim dijetlom ono postaje virtuozno izrađen element koji često krasi i tordirane stupove koje je Komersteiner počeo koristiti pod talijanskim utjecajem.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Autorica izložbe i monografije, koja će biti objavljena tijekom trajanja izložbe, je Nela Tarbuk, dugogodišnja voditeljica nekoliko zbirki Muzeja za umjetnost i obrt. Tarbuk je na otvorenju zahvalila svima s kojima je na tom izložbenom projektu surađivala proteklih osam godina. Jedva susprežući suze, objavila je da je ovo njezina posljednja izložba.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović ocijenio je kako se Tarbuk prihvatila velikog izazova i prvi put u povijesti Hrvatske pripremila autorsku izložbu jednog baroknog kipara, u ovom slučaju jedne od ključnih figura u hrvatskoj povijesti umjetnosti. „Izložba ima još jednu važnu dimenziju, onu koja govori o očuvanju naše spomeničke baštine, koja bi se trebala urediti i postati prioritet“, ustvrdio je.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

MUO je na ovoj je izložbi surađivao sa Zagrebačkom nadbiskupijom, koja je velikim dijelom omogućila posudbu djela za izložbu iz mnogih župnih crkava te s Hrvatskim restauratorskim zavodom, koji je uz restauratorsku radionicu MUO-a i Odsjek za konzerviranje i restauriranje Akademije likovnih umjetnosti te privatne restauratorske radionice, izveo konzervatorsko-restauratorske radove na skulpturama i oltarima.

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

No, unatoč napornim konzervatorsko-restauratorskim radovima nisu sva djela spašena. Tako mi je za oko zapela manja skulptura sv. Joakima. Sada sigurno mislite da je iznimno oštećena na način da joj nedostaju dijelovi ili da je većina okrhnuta i neprepoznatljiva. Ne, ovo je još gore – skulptura izgleda kao da ju je lakovima za nokte obojalo vrtićko dijete bez nadzora odraslih osoba! Izgleda toliko loše da nas je bilo sram fotografirati ju, stoga vam prenosimo što točno piše uz samo izloženo djelo:

Prigodom preuzimanja skulptura za restauriranje 2014., naišli smo na iznenađenje. Kip sv. Joakima u međuvremenu je proizvoljno osvježio [unakazio] restaurator amater [najveći idiot]. Boju je nanio na slojeve tutkalno-kredne podloge, polikromije i pozlate, a na mjestima gdje su ti slojevi nedostajali i izravno na drveni nosilac, prekrivši ostatke prethodnih restauracija. Samozvani restaurator nije koristio reverzibilne materijale. Naneseni sloj sada se mora ukloniti mehanički, što je moguće olakšati prethodnim omekšavanjem kemijskim putem. Zbog dugotrajnosti ovog postupka sv. Joakim će morati pričekati vraćanje u izvorno stanje.

Jadnom Joakimu neće pomoći niti galon acetona i štemajzl zajedno. Stoga iz ovog primjera izmučenog Joakima moramo nešto naučiti: NE UNIŠTAVAJTE UMJETNIČKA DJELA I POVIJESNE SPOMENIKE, čak i kada imate najbolju namjeru. Nemojte šarati po zaštićenim spomenicima, niti urezivati svoje inicijale u tekovine civilizacija, isto tako – nemojte se igrati restauratora jer vi to niste, ma koliko dobri bili u nail artu!

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Ako želite posjetiti Joakima i anđelčiće u lišću, valja znati da će izložba biti otvorena do 17. travnja, a potom bi trebala biti postavljena u Narodnoj galeriji u Ljubljani.

Be social
Što misliš o ovoj izložbi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari