novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

Knjigu u ruke: Hrvatska 2021. proglasila godinom čitanja

godina citanja
Foto: Unsplash
Vrijeme čitanja: 3 minute

Hrvatska Vlada podržala je prijedlog Ministarstva kulture i medija da se 2021. godina proglasi Godinom čitanja uz slogan „Čitajmo da ne ostanemo bez riječi”.

Uslijed pandemije, smanjene mogućnosti organizacije i sudjelovanja u kulturnim događanjima na dosada uobičajene načine, jedna od kulturnih djelatnosti koja bi u ovoj situaciji mogla priskrbiti više pozornosti i vremena jest upravo čitanje. Budući da je čitanje  jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, ono izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva, što nam je u ovim iznimnim okolnostima prijeko potrebno. Stoga je 2021. godina pravi trenutak za proglašavanje Godine čitanja u kojoj će cijela Hrvatska čitati zajedno. Godina čitanja realizirat će se u sklopu Nacionalne strategije poticanja čitanja, koju je Vlada usvojila 2017. godine, a koja pridonosi razvoju kulture čitanja i omogućava što većem dijelu društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanje.

Mnoge književne manifestacije

Tijekom Godine čitanja mnoge kulturne organizacije osmislit će i provoditi nove aktivnosti (dodijeliti nagrade za najbolju knjižaru, objaviti natječaj za najbolju video najavu knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, proglasit će se ‘ambasadori čitanja’, organizirati međunarodna konferencija o čitanju, dodijeliti nagrada mladih za književnost, organizirati ‘mala noćna čitanja’ i dr.) koje će doprinijeti afirmaciji čitanja.

Knjižnice grada Zagreba, najveća ustanova među narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, kao i dosada bit će uključena u razne aktivnosti poticanja čitanja kako bi se poduprla kampanja Godina čitanja 2021. Provodit će se mnogi projekti: Noć knjige, Mjesec hrvatske knjige, Najčitatelj Knjižnica grada Zagreba, besplatan upis djece do 15 godina.

Osim toga, u Godini čitanja bit će osmišljene i dodatne aktivnosti, ponajprije uvođenje nove usluge – posudba e-knjige za djecu putem aplikacije Zaki Book. U sklopu mreže Knjižnica grada Zagreba nalazi se i Američki kutak – partner između veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj i Knjižnica grada Zagreba koji služi kao mjesto susreta američke i hrvatske kulture. U Godini čitanja Američki kutak obilježit će Svjetski dan slobode medija i Međunarodni dan pismenosti, te će povodom toga održati razne internetske radionice i prezentacije te kombinirane programe digitalnih sadržaja za nastavu i učenje engleskog jezika, u cilju promicanja čitanja, razumijevanja i kritičkog promišljanja u obrazovanju. Godišnja članarina u knjižnici i dalje je 50 kuna. Ako u Hrvatskoj više od polovice građana ne pročita ni jednu knjigu godišnje, možda se statistika promijeni upravo u ovoj Godini čitanja.

Sve aktivnosti koje Ministarstvo kulture i medija i drugi dionici u kulturi provode u cilju promocije knjige i čitanja, tijekom Godine čitanja dobit će dodatne informacije na stranicama Ministarstva kulture i medija.

Zašto nam je čitanje važno

Puno je različitih korisnih razloga za poticanje čitanja, ali jednako je tako važno da čitanje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice. Znanstveno je dokazano da djeca kojima se čita od male dobi razvijaju maštu, smisao za humor, kritičko razmišljanje, empatiju, aktivno slušanje, da lakše povezuju uzročno – posljedične odnose i imaju širok vokabular.

Čitanjem se možemo staviti u situacije u kojima se u stvarnom životu možda nikad ne bismo našli. Pismenost je sposobnost čitanja i pisanja što se čini prilično jednostavnom definicijom. Ali to baš i nije tako. Između dviju krajnosti ovladavanja pisanjem i čitanjem s jedne strane i potpune nepismenosti s druge strane nalaze se mnogi prijelazni stupnjevi: pismenost je stvar stupnja. Dakle, pročitati nešto i razumjeti dva su vrlo različita stupnja čitalačke pismenosti.

Stoga sve aktivnosti koje se provode u svrhu poticanja čitanja u svojoj biti imaju želju, i u skladu s njom primjenjuju sve strategije da bi promijenili paradigmu odnosa prema knjizi, čitanju, učenju i znanju, te ih treba pohvaliti, osobito kada su usmjerene prema obrazovanju.

Čitam, dakle jesam

U distopijskom romanu „Fahrenheit 451” Ray Bradbury govori o posljedicama do kojih je dovelo nečitanje knjiga u 25. stoljeću koje u mnogočemu nalikuje onomu što već sada obilježava 21. stoljeće.: „Knjiga je nabijena puška u susjednoj kući. Spali je. Izvadi metak iz oružja. Prodri u čovjekov mozak. Tko zna tko bi mogao biti meta načitanog čovjeka?… Nakljukaj ih nezapaljivim podacima, potpuno zaguši činjenicama tako da se osjete ispunjeni, a apsolutno zadovoljni informacijama. Tada će imati osjećaj da misle…”

Čovjek koji čita je opasanost jer takav čovjek nema osjećaj da misli – on zaista misli, stoga se njime teško upravlja. U ovim vremenima psihološke, ekonomske i kulturne krize treba ipak imati vjere da će na kraju pobijediti i ostati riječ koja se nalazi na temelju svijeta, jer po njoj je stvoren i spašen. Granice mog jezika granice su mog svijeta.


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

Be social

Komentari