novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Intervju

Intervju – Zoran Ušurić: Vjerujem da bi uvođenje naplate ulaznica na Inteliberu unaprijedilo kvalitetu sajma

Foto: www.zgh.hr
Vrijeme čitanja: 3 minute
Foto: www.zgh.hr
Foto: www.zgh.hr

U Zagrebu će se već tradicionalno tijekom drugog tjedna studenog održati Interliber, međunarodni sajam knjiga i učila. Uoči njegovog 36. izdanja o sadašnjosti i budućnosti festivala, te kritikama na njegov račun razgovarali smo s Zoranom Ušurićem, voditeljem projekta.

Možete li nam ukratko predstaviti ovogodišnji Interliber?

Ovogodišnji Interliber u velikoj je mjeri na tragu prošlogodišnjeg koncepta. Ali nema šatora, sve je pozicionirano u paviljonima 5 i 6, nema ni ulaznica, a radno vrijeme je produženo do 20 sati, petkom i subotom do 21 sat. Interliber je imao svoje uspone i padove, ali svih proteklih godina uspijevao je okupiti ono najvažnije i najzanimljivije na izdavačkoj sceni.

Koja biste događanja istaknuli iz ovogodišnjeg programa?

I ove godine Interliber ima vrlo zanimljiv popratni program, a među brojnim gostovanjima poznatih književnika vrijedi istaknuti dolazak Adama Johnsona, dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost 2013. godine. Predstavljanje njegovog romana Sin gospodara siročadi održat će se u petak 15.11. u 12 sati na štandu Školske knjige.

Interliber je naizgled jedno od najposjećenijih događanja na Zagrebačkom velesajmu. Postoje li statistike o posjećenosti i koliko posjetitelja očekujete ove godine?

S obzirom na to da je ulaz besplatan, nemoguće je precizno utvrditi posjećenost Interlibera. Naše procjene se kreću oko 100 000 posjetitelja, a to su naša očekivanja i za ovogodišnji sajam.

Foto: Zagreb.hr
Foto: Zagreb.hr

Zašto je projekt zemlja partner koji je uspješno trajao do 2008. godine nestao s Interlibera?

Ove smo godine imali niz razgovora s ciljem ponovnog dobivanja zemlje partnera, ali zapelo je na financijama. Na Interliberu su izlagači najvećim dijelom iz Hrvatske, ali ima i dosta zanimljivih gostiju iz inozemstva.

Često se čuju prigovori da je Interliber orijentiran prvenstveno na trgovinu, a manje na promociju književnika i novih izdanja. Zbog čega su takvi događaji često marginalizirani?

Interliber je u velikoj mjeri sukladan željama i očekivanjima njegovih izlagača i posjetitelja. Izlagači nude niz izdanja po popularnim cijenama, a posjetitelji očekuju da će željenu knjigu kupiti po povoljnijoj cijeni. Popratni program je kvalitetan, ali često neopravdano zapostavljen i marginaliziran.

Jedan od najvećih regionalnih sajmova knjiga, onaj beogradski, ima ograničenje za štandove do 200 metara kvadratnih. Zbog čega na Interliberu ne postoji takvo ograničenje, budući da svake godine iznova veliki izdavači okupiraju veći dio paviljona?

Ako netko želi zakupiti ili platiti 300 ili 400 metara kvadratnih, nema razloga za ograničenja od npr. 200 metara kvadratnih jer bi to značilo i smanjivanje prihoda. Možda bi bilo drugačije da se ulaz naplaćuje. (op.a. Beogradski sajam knjiga naplaćuje ulaz, ali se smatra i jednim od najrelevantnijih događanja tog tipa.)

Postoji li strategija za razvoj Interlibera? Bi li naplaćivanje ulaznica moglo promijeniti smjer kojim ide Interliber?

Strategija postoji, a uvođenje ulaznica za sad ostaje neostvarena želja organizatora. Smatram da uvođenje ulaznica ne bi značajnije smanjilo posjetu, vjerujem da bi i unaprijedilo kvalitetu posjete jer onda sajam ne bi posjećivali oni koji dolaze samo zato što je nešto besplatno, a knjige ih previše ne zanimaju.

Be social

Komentari