Slučaj Spotify: Poboljšanje korisničkog iskustva ili bezobrazno uvođenje prisluškivanja?

Proteklog nas je tjedna Spotify pomalo neugodno šokirao navodima oko uvođenja jednog noviteta – prisluškivanja korisnika. Cilj patenta trebala bi biti mogućnost da Spotify prisluškuje pozadinsku buku preko koje bi se izmjerila emocionalna stanja korisnika, ali i njihova lokacija preko koje bi Spotify mogao pronaći idealnu glazbu za korisnika u tom trenutku.

Tako bi se detaljno analiziralo ne samo emocionalno stanje korisnika, nego i njegovo kretanje, ukratko – korisnikov životni stil. Spotify bi se pridružio nizu aplikacija koje koriste softvere za prisluškivanje pod krinkom poboljšanja korisničkog iskustva.

Zadriranje u privatnost korisnika?

Posve očekivano, prvo pitanje koje se je svima nama provuklo kroz glavu odnosi se na špijunažu korisnika. Potencijalna nadogradnja došla je u prilično nezgodno vrijeme, samo netom nakon što je WhatsApp najavio kako će svoje korisnike prisiliti da svoje podatke podijele s Facebookom. Navedena odredba, unatoč tome što je izuzeta od primjene u zemljama EU-a i Velike Britanije, izazvala je val negodovanja korisnika u navedenim zemljama i njihov masovni prelazak na alternativne komunikacijske platforme poput Telegrama i Signala.

Poznato je kako se korisnici i inače odupiru promjenama, a posebno onima koje se tiču privatnosti. S druge pak strane, opće je poznato da svaka društvena mreža, pa tako i streaming platforma koja je ništa drugo nego malo sofisticiranija verzija društvene mreže, podliježe neminovnom davanju pristanka na prikupljanje i obradu korisničkih podataka.

U samom startu, prilikom kreiranja svakog korisničkog računa, uvijek nas traže da priložimo svoju e-mail adresu i tu već prešutno pristajemo na davanje svojih privatnih podataka. Realno, e-mail adresa je, uz fizičku adresu i ime korisnika, glavni alat svakog hakera i zapravo jedini način da se u potpunosti zaštitimo jest da koristimo lažnu e-mail adresu za sve društvene mreže.

No i preko te lažne e-mail adrese društvene mreže dobiju sve relevantne podatke o nama zbog načina na koji njihov algoritam funkcionira. Algoritmu nije toliko bitno vaše ime i prezime, broj mobitela i e-mail ili kućna adresa jer je dovoljan samo jedan klik mišem na vašu omiljenu web stranicu kako bi započeo rad na mapi vaših interesa.

Poboljšanje korisničkog iskustva?

Upravo tako funkcionira i Spotify koji, kao jukebox, pamti svaku pjesmu koju ste streamali i nastoji predložiti što sličnije stvari vašem glazbenom ukusu. Iz toga dolazimo do vjerodostojnijih glazbenih prijedloga. Mnogo nas se često žali na algoritme na streaming servisima koji su nerijetko predvidljivi i upravo iz tog razloga ovaj najnoviji pokušaj prisluškivanja korisnika poslužio bi kao svojevrstan upgrade već ustaljenim obrascima predlaganja glazbe.

Zamislimo kako smo imali jako loš dan na poslu, zatim dođemo doma i sav svoj bijes iskalimo na ukućanima. U tom trenutku Spotify prepozna da smo u enormnom naletu bijesa i predloži nam neku ambijentalnu stvar koja bi nas smirila i sačuvala ukućane od frcanja iskri. Ili pak prekinete dugogodišnju vezu i Spotify osluškuje vaš plač i kao sugestiju nam izbaci Adele, idealnu partnericu za plakanje.

Šalu na stranu, koliko god Spotify smatrao da je potrebna dodatna personifikaciju aplikacije, pitam se koliko je to neophodno. Spotify je već sada poprilično personalizirana aplikacija gdje se zapravo dosta teško dolazi do glazbe izvan vlastite komfor zone. Aplikacija se svodi na dosta precizne algoritme prepoznavanja vlastitih preferencija u glazbi i zbilja je nepotrebno uvoditi još alat prisluškivanja pod krinkom ‘poboljšanog korisničkog iskustva’.

Smatram da je primjerenije ‘poboljšanje korisničkog iskustva’ sagledati kroz prizmu izlike zadiranja u našu privatnost jer informacija je danas najveće oružje koje netko može posjedovati. Špijunaža je uvijek diskutabilne etičnosti, pogotovo kod ovakvih aplikacija koje već u startu imaju znatnu količinu naših informacija. Ako koristite Spotify Family, Spotify ima i pristup vašoj kućnoj adresi. Nameće se pitanje je li, još uz sve to, zaista potrebno da aplikacija osluškuje i vaš puls i disanje i napravi cijeli vaš psihološki profil? Postaje li Spotify novi Will Graham koji za zadatak ima pronaći nove Hannibale?

Hoće li Spotify zbog prisluškivanja izgubiti primat među streaming servisima?

Glavno pitanje oko navedenog potencijalnog novog patenta tiče se dakako budućnosti samog Spotifya u slučaju da ideja zaživi. Hoće li korisnici napuštati Spotify kao u slučaju WhatsAppa? Hoće li možda pritom profitirati neke druge platforme poput Deezera, Apple i YouTube Musica?

Na prvu izgleda kao vrlo vjerojatan scenarij, no realnost je ipak uvijek nešto drugačija. Za početak, koliko je izgledno da će ova ideja uopće zaživjeti? Već sada, u samim začecima, ideja je dobila mnogo žestokih protivnika. Budući da je ipak riječ o vodećem streaming servisu, smatram kako si ne bi dozvoli jedan tako potencijalno loš marketing, koliko god ideja ne zvuči tako loše. Budući da sada tijekom korona krize strah u kosti dodatno tjeraju teorije zavjere o masovnom čipiranju stanovništva putem cjepiva, tajming za ovaj patent postaje još lošiji.

Dakako, tu je još i nezaobilazna EU direktiva o zaštiti osobnih podataka, stoga je upitno bi li nadogradnja uopće i prošla u Europskom parlamentu. Čak i da kojim slučajem prođe i da ju Spotify provede u djelo, vjerujem kako bi velika većina korisnika iz navike nastavila koristiti platformu i zbog činjenice da su zadovoljni uslugom. Ta značajka bi se tretirala u rangu dodatne stavke na koju morate pristati kako biste mogli neometano koristiti uslugu, usprkos tome što se možda ne slažete s njom.

Ne moramo ni nabrajati s koliko se stavki Facebooka ili Instagrama ne slažemo, a svakodnevno se koristimo tim mrežama. Društvene mreže svoje patente koriste kako bi nas bombardirali reklamama jer se samo korištenje društvenih mreža ne naplaćuje. To je posve iluzorno jer svaka društvena mreža naplati svaki naš klik na ponuđenu reklamu. S druge strane, Spotify Premium verziju ipak plaćamo i zato smo lišeni reklama.

Upravo iz tog razloga dodatne opcije trebale bi biti stavljene na izbor korisnicima. Budući da je Spotify ipak dolazi iz Švedske, države gdje se izričito pazi na poštivanje ljudskih prava, gotovo sam sigurna kako će ideja, ako i zaživi, biti u formi dodatne opcije.

Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.