Uzbudljive izložbe koje očekujemo u 2017. godini
Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.
Muzej suvremene umjetnosti
Ako pratite i volite suvremenu umjetnost, ne smijete propustiti veliku multimedijsku izložbu Dalibora Martinisa koja traje do 12. veljače. Još jedna izložba suvremene umjetnosti je u tijeku, i to doslovno Izložba u tijeku, projekt koji je usmjeren prema razvijanju strategija komunikacije muzejskih institucija s mladima.
Izložba svjetski priznatog konceptualnog umjetnika Brace Dimitrijevića otvara se u svibnju i pokrit će sve faze umjetnikove međunarodne karijere, od Slučajnih prolaznika iz sedamdesetih do najnovijih radova koji su izlagani u Tate Modern u Londonu i Muzeju Orsay u Parizu.
Retrospektivna izložba posvećena jednom od najpoznatijih hrvatskih arhitekata u 20. stoljeću Vjenceslavu Richteru zakazana je za prosinac. No već od travnja, MSU će nizom aktivnosti podsjećati svoje sugrađane na kultne (i često osporavane) Richterove zagrebačke projekte, Dom HDLU, kavanu Corso, kazališnu kavanu. Svojevrsni nastavak ove izložbe ponudit će autorica vizualnih instalacija Ivana Franke kojoj je Richter jedna od najvećih inspiracija. Ona dovodi i finski umjetnički duo Tommija Grönlunda i Petteri Nisunena s kojima dijeli sklonost aktivnom uključivanju promatrača u umjetničko djelo.
U prosincu se otvara još jedna nezaobilazna retrospektiva, jednog od osnivača Gorgone, Dimitrija Bašičevića Mangelosa. Sedamdesetih je djelovao kao kustos i konceptualni umjetnik, baveći se vizualnim potencijalom riječi i filozofskim promišljanjima u formi školskih tablica. Za tu prigodu djela će biti posuđena iz obiteljskih, privatnih i javnih zbirki, među kojima su i ona iz pariškog Centra George Pompidou, londonskog Tate Moderna i njujorške MOMA-e.
Muzej za umjetnost i obrt
Dok Orašar – najljepša božićna bajka traje do 26. veljače, Muzej za umjetnost i obrt za sada je najavio dva zanimljiva događanja kojima se otvara nova izložbena sezona. Započet će se otvorenjem izložbe 24. siječnja ugledne hrvatske kiparice Božice Dee Matasić IN-verzija u sklopu ciklusa Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu. Autorica je poznata po brojnim projektima koji obuhvaćaju različite vidove instalacija, land art intervencija i ambijentalne umjetnosti s naglašenim multimedijalnim elementima. Prema riječima kustosice izložbe Jasmine Fučkan ovom izložbom autorica progovara o otuđenju od tjelesnosti i o drugačijim senzornim očekivanjima potencijalne publike u odnosu na umjetničko stvaralaštvo i njegovu muzejsko-galerijsku prezentaciju, što je aktualna problematika koja uvjetuje današnji odnos publike prema instituciji muzeja.
Početkom veljače svi će fanovi neprežaljenog glazbenog genija i umjetničkog kameleona Davida Bowieja otići u MUO. Izložba fotografija autora Briana Rašića u produkciji Festivala Rovinj Photodays predstavit će multimedijalnu priču čovjeka koji se družio s Bowiejem više od dva desetljeća. Ispred Brianovog fotoobjektiva stajali su i Rolling Stonesi, Dolly Parton, Blondie, pa čak i Beyonce, Rihanna i Miley Cyrus.
Galerija Klovićevi dvori
U prvih šest mjeseci Klovićevi dvori imaju prilično dobro popunjen raspored. Retrospektivna izložba svestranog likovnog umjetnika Dimitrija Popovića otvara se 25. siječnja i na njoj će se prikazati raznolikost autorova opusa, od crteža, plakata, grafika i slika do asemblaža, skulpture/objekata, instalacija, performansa i publicistike.
Iduća vrlo značajna izložba očekuje nas već u veljači. Radi se o izložbi Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900 koja će pokazati stotinjak ključnih djela austrijskih i hrvatskih umjetnika koji su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće formirali novi umjetnički izričaj u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi u okviru europskog fin de siècla. Na izložbi će se predstaviti najznačajniji protagonisti bečke secesije poput Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Josefa Hoffmanna i drugih. Svi su oni utjecali na tada mladu generaciju hrvatskih umjetnika i arhitekata koja je prihvatila secesijski stil. Krajnji cilj ovog projekta je prepoznati i naglasiti važnost autora tog razdoblja koji su dosad većinom nepravedno zanemarivani.
Izložba Nikoline Ivezić All You Need Is Luck u ožujku će predstaviti trideset i pet dosad neizlaganih radova. Autorica je prepoznatljiva po specifičnome pristupu suvremenim temama i materijalima, često svrstavane u pogrešne “ladice” poput pop-arta ili samo s pozicija feminističke likovne kritike. Radovi su inspirirani povijesnim osobama (više ili manje uspješnim ženama), prethodnim autoričinim preokupacijama i ciklusima slika proizašlih iz životna iskustva umjetnice. Najavljeno je kako će izabrani koncept pridonijeti i upoznavanju cjelovita opusa intrigantne umjetnice kroz naglasak na komunikaciji suvremenih i izazovnih tema mlađoj i zahtjevnijoj publici, uz neizostavne duhovite komentare društvene svakodnevnice što nas okružuje.
Krajem ožujka planira se samostalna izložba Željka Senečića, slikara i scenografa, televizijskog, filmskog i kazališnog redatelja, pisca proznih i dramskih tekstova te scenarista i kolumnista. Najbrojnije su slike na staklu, gdje je Senečić ostvario najslojevitija i najosobnija djela, vrlo bogatih kolora i često u izvedbi bliski apstraktnom, čak tašističkom postupku. Tijekom izložbe svakodnevno će se prikazivati Senečićevi filmski zapisi o pojedinim likovnim umjetnicima – Vaništa, Dora Maar, Jagoda Buić, Knifer, Džamonja, Pulitika, Music, Hrvatski slikari u Parizu.
Retrospektiva Vaska Lipovca očekuje nas početkom travnja. Lipovac je utkao duh Mediterana u svoje djelo kao ključnu supstancu. Obilje vedrine, ponekad humora, ironije, ali i ljepote, čine ovu umjetnost koliko zavodljivom, toliko i duhovitom. Istovremeno, kroz njegov čisti plastički govor prepoznajemo mnoge teme koje su obilježile umjetnost prošlog stoljeća. Opus koji se grana kroz apstraktne i figurativne dionice i različite medije, slikarstva, skulpture, crteža, instalacija, urbanih intervencija i konstrukcija, posredujući reference na tragu iskustva velikana svjetske i europske moderne poput Caldera, Miróa ili pak francuskih „novih realista“, otkrit će se kao specifično jedinstvo umjetnika i njegova misaonog i senzualnog svijeta u čijem ishodištu zrači idealizam kulturne tradicije Mediterana.
Velike izložbe u Umjetničkom paviljonu i Domu HDLU-a
Nakon Giacomettija, Umjetnički paviljon nastavlja s prezentiranjem djela najvećih umjetnika 20. stoljeća. Izložba vrhunskog slikara Vasilija Kandinskog organizirana je povodom 150. obljetnice njegova rođenja i predviđena je za listopad, studeni i prosinac. Još ne znamo detalje, no ravnateljica Jasminka Poklečki Stošić najavila je zanimljivu koncepciju izložbe i posudbu velikog broja slika iz muzeja diljem svijeta, kao i uključivanje Zagrebačke filharmonije i Muzičke akademije u projekt.
Krajem 2017. godine u Domu HDLU-a očekuje nas izložba Nikola Tesla – Mind from the Future u sklopu umjetničkog programa međunarodne platforme Inspirirani Teslom. Glavna tema izložbe je Nikola Tesla kao inspiracija u umjetničkom djelovanju. Glavni cilj izložbe je propitivanje utjecaja tehnološkog razvoja na razvoj čovječanstva te umjetnička vizija budućnosti razvoja čovječanstva, sukladno objektivnom promatranju realnosti koja nas okružuje.
Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.
