novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Knjige hrvatskih umjetnika u likovnoj formi

Foto: Ziher.hr
Vrijeme čitanja: 5 minute
Foto: Ziher.hr
Foto: Ziher.hr

Sinoć, 15. 3. 2013. se u galeriji Galženica, Velika Gorica, otvorila izložba zvana aBook [artist’s book]. Polaznici ovogodišnjeg programa Kustoske platforme su u izložbi predstavili svoj istraživački rad na temu knjige umjetnika.  Izložba je otvorena ležerno, posjetioci su većinom bili studenti, a na šanku se nudilo jeftino vino te grickalice, koji su, budući da su bili besplatni, naravno, nestali u trenu.
Ljubitelji knjiga znaju da knjiga pruža zadovoljstvo na više razina, osim literarnog: taktilno, vizualno i olfaktivno. Upravo zato je postala medij izražavanja brojnim umjetnicima, jer kroz nju mogu progovoriti o svojim nadama, željama ili aktivno o društvenim problemima. Takva knjiga je unikatan i otvoren odraz umjetnikovog intimnog svijeta.

Foto: Ziher.hr
Foto: Ziher.hr


Razvoj knjige umjetnika

Povijest umjetnosti ovo definira kao specifičan umjetnički žanr. Možemo ga pratiti još od pojave iluminiranih manuskriptura, koje su sa svojim umijećem ukrašavali obrtnici, a ilustracije su tamo bile vezane u sadržaj knjige i zbog toga njemu podređene. Od kraja 19.stoljeća pojavljuju se livres d’artriste, ilustirirane knjige koje su umjetnici direktno ukrašavali litografijama. Razvilo se kolekcionarstvo i želja za posjedovanjem takve knjige. Manet, Matisse, Picasso, Miro, Hockney i još mnogo poznatih umjetnika bavili su se ovim žanrom. Ideja postaje ozbiljnija sa početkom avangardnog pokreta. Umjetnici počinju koristiti prostor knjiga ili časopisa, pišući manifeste i pamflete. Od kraja 60-ih i 70-ih knjiga postaje alternativa za djelovanje umjetnicima kojima je djelovanje uskraćeno u muzejima i galerijama. Do 80-ih su realizirane jeftinim metodama, ručno ili fotokopijom, no u 80-ima i 90-ima postaju hit, nešto luskuzno i viskotiražno.

Knjige kao objekti i radovi

Jedinstvena definicija knjige umjetnika ne postoji. Ona može biti bilo što – bilježnica, dnevnik, redizajnirana stara knjiga, svitak papira… a na njoj može raditi i umjetnik i pisac i izdavač i dizajner. Knjiga postaje umjetničko djelo za sebe, umjetnik, ujedino i dizajner, ju je sam napravio ili izmijenio. Svi dijelovi knjige; uvez, kronologija, slika, sadržaj spajaju se u smislenu cjelinu. Ona je medij koji umjetnik koristi da prezentira ideju. Organizatori izložbe kažu da ju možemo pronaći u četiri oblika:
1. Knjiga kao objekt, pomoću koje se rade skulpture. Povezana je uz neodadu, fluksus ali i konkretnu i vizualnu poeziju. Vizualna poezija Antuna B. Kolumbića je posljedica eksperimentiranja sa pisaćim strojem, pa se njegova zbirka i zove – Prašumom pisaćeg stroja.

Foto: Ziher.hr
Foto: Ziher.hr

2. Knjiga kao rad, gdje knjiga postaje predmet i medij za neku političku poruku. Stilinović je tako izradio malenu ironičnu knjižicu čiji je naslov izrezan iz novina.

Foto: Ziher.hr
Foto: Ziher.hr

A kada listamo tu knjižicu, nalazimo samo fotografije političara kako pasivno sjede na svojim sjednicama.

Foto: Ziher.hr
Foto: Ziher.hr

3. Knjiga kao dokument dokumentira razne kratkotrajne umjetničke akcije, kao performanse, land art i instalacije.
4. Knjiga kao teorijski objekt je dio konceptualne umjetnosti te ima svoj oblik i funkciju. Kombinacijom teksta i grafičkog izgleda problematizira prirodu, jezik i mentalno područje umjetnosti. Stilinović kaže:

Foto: Ziher.hr
Foto: Ziher.hr

Hrvatska i knjiga umjetnika

Formu knjige za umjetničke svrhe pronalazimo još na početku 20. st. kod J.P.Kamova. Poznata je suradnja pjesnika umjetnika na Kovačićevoj poetskoj mapi Jama iz 1944. godine koju su ilustrirali Edo Murtić i Zlatko Prica. Također možemo spomenuti zbirku konkretne poezije Đerdan Josipa Stošića iz 1951. godine, te zbirka pjesama Novine iz 1954. Bore Pavlovića, koja je kreirana upravo kao dnevne novine. Od 60-ih godina 20. st., ova se forma koristi intenzivnije. Naime, tada je kreirana umjetnička gupa Gorgona, koja mijenja smjer hrvatske knjige umjetnika. Grupa je djelovala u Zagrebu između 1959. i 1966., a članovi su bili umjetnici M. Jevšovar, J. Knifer, Đ. Seder, I. Kožarić, M.H orvat, povjesničari umjetnosti: M. Meštrović, R. Putar, Dimitrije B.  Mangelos. Grupa nije imala određen program za javnost, već su djelovali u tajnosti, radi veće slobode govora, međusobnog dijeljenja i zrenja. Izlagali su u Studiju G od 1961. do 1963., a od 1961. do 1966. izdavali antičasopis Gorgona. Između 1975. i 1984. u Zagrebu je djelovala Grupa šestorice autora čiji su članovi bili Stilinović(Mladen), Martek, Jerman, Demur, Vučemilovič i Stilinović(Sven). Oni su javnim prostorima organizirali izložbe – akcije koje su im omogućivale neposrednu komunikaciju sa publikom. Izdavali su i časopis, Maj 75 od 1978. do 1984., koji je bio neslužbeni izdavački prostor, a umjetnosti su pristupali tako da  mentalno i etičko ima prevlast nad estetskim. Još jedan umjetnički kolektiv dolazi nam iz Rijeke. Oformili su ga Iva Kovač i Elvis Krstulović, koji od 2005. surađuju a ime, Fokus grupa, su formirali tek prošle godine. Svoje interdisciplinarne izložbe daju u javnim prostorima, bave se  publikacijama, tekstovima, predavanjima i diskusijama.
Danas raznoliki mladi umjetnici – grafičari, slikari, animatori, dizajneri, fotografi – čije radove također možete vidjeti na izložbi, koriste knjigu kao medij u kojoj bilježe ideje i razmišljanja za izradu kasnijeg djela, a služi im i za dokumentiranje događaja i istraživanje. Marko Tadić kaže da su se njegovi vizualni dnevnički unosi s vremenom pretvorili u knjige u kojima je započinjao i razrađivao radove te eksperimentirao sa materijalima i idejama.

Foto: Ziher.hr
Foto: Ziher.hr

Sven Razum, čija mi se bilježnica posebno svidjela, kaže da mu knjiga umjetnika predstavlja mjesto za razmišljanje, istraživanje i daljnji razvoj samog rada.

Foto: Ziher.hr
Foto: Ziher.hr

Miron Milić je, primjerice, dokumentirao je boravak na Rabu s prijateljima. On kaže da je knjigu umjetnika prije smatrao svojim blokom koji mu je služio kao mjesto zapisivanja ideja i crtanja skica za kasnije radove. S vremenom je, kaže, shvatio da su te skice često iskrenije od gotovih radova.

Foto: Ziher.hr
Foto: Ziher.hr

Izložba traje do 12.04.2013. i isplati ju se posjetiti. Poseban je osjećaj kada možete neposredno u svojim rukama držati misli jednog umjetnika.

Be social

Komentari