Književne nagrade – Tko je što ove godine osvojio?
Dok krajem 2015. očekujemo proglašenja dobitnika nagrada kao što su Ksaver Šandor Gjalski za prozno djelo, Janko Polić Kamov i Zvane Črnja, odlučili smo se osvrnuti na imena koja su nam ove godine već istaknuta. Booker i dalje uspješno privlači medijsku pozornost za svoje dobitnike, a u Hrvatskoj nedavne rasprave o kvaliteti književnosti koja nam je dostupna kruni izostanak ovogodišnjeg Kiklopa.
Jedno od najbitnijih priznanja kojima smo mogli posvjedočiti u ožujku je Goranov vijenac Mariu Sušku, pjesniku, esejistu i prevoditelju zastupljenom u antologijama diljem svijeta. Goran za mlade pjesnike dopao je Gorana Čolakhodžića za zbirku Na kraju taj vrt, “konceptualno dorečenu i koherentnu, koja svojim tematskim preokupacijama, kao i stilskim i formalnim rješenjima koja nudi, pruža istinski estetski užitak…”, kako stoji u obrazloženju nagrade.
U glasu pjesništva (i vrtova?), na Ujevićev rođendan Društvo hrvatskih književnika dodijelilo je nagradu Tin Ujević Ivanu Babiću za njegovu četvrtu zbirku Koncepcija vrta, kao najbolju knjigu pjesama objavljenu unazad godinu dana, i to, kako kažu, unatoč jakoj konkurenciji. Nimalo slaba preporuka za provjeriti i neke od njegovih prijašnjih naslova; Kasna molitva prstiju, Zvizda i Stigme svagdana.
Književnost za djecu i mladež natjecala se za nagradu Anto Gardaš, koju je ove godine deveti put dodijelilo DHK Zagreb i Ogranak im slavonsko-baranjsko-srijemski. Od dvadeset i osam prijavljenih knjižica, odabran je naslov Neprilagođena Ivane Guljašević – spisateljice, već nagrađivane autorice slikovnica i filmske animatorice.
Krimići su se pak slavili na Zagreb Book festivalu, gdje su dobitnici nagrada za najbolji krimić iz edicije Balkan Noir Hrvoje Šalković, za Valcer protiv Eintrachta po izboru publike, i Josip Mlakić za Božji gnjev po izboru žirija. Natječaji Prozak i Na vrh jezika Algoritma i Zareza ove su godine kao desete pobjednike objavili Ružicu Aščić (Prozak), koja je nagrađena i Držićem 2014. za dramsko djelo, i Darka Šeparovića (Na vrh jezika), pohvaljenog na Goranu za mlade. Dio nagrade je i objavljivanje njihovih zbirki pjesama/priča u Algoritmovoj nakladi.
Za najbolji roman objavljen na prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u 2014. dodijeljena je nagrada Meša Selimović, na susretu Cum grano salis u Tuzli. Nagrađen je Filip David za roman Kuća sećanja i zaborava, za koji je prethodno nagrađen i NIN-ovom nagradom.
Nobelovoj nagradi za književnost još nije poznat ni datum objave. Nominirano je 198 autora, od kojih je 36 nominirano po prvi puta. U listopadu nas čeka proglašenje dobitnika Man Booker nagrade za fikciju, koja po drugi puta nagrađuje pisce bez obzira na nacionalnost. Razmatraju se Marlon James (Jamajka), Tom McCarthy (Ujedinjeno Kraljevstvo), Chigozie Obioma (Nigerija), Sunjeev Sahota (Ujedinjeno Kraljevstvo), Anne Tyler (SAD) i Hanya Yanagihara (SAD).
Svake dvije godine tu je i Man Booker International Prize, koja nagrađuje za cijeli književni opus, i zanemaruje jezik kojim je izvorno pisano, pod uvjetom da su knjige dostupne na engleskom. U svibnju je prepoznato djelo Lászla Krasznahorkaia. Krasznahorkai je mađarski pisac i scenarist, a po nekim su mu djelima snimljeni filmovi redatelja Béle Tarra. Napisao je osam romana, pet scenarija te zbirke kratkih priča i eseja. Prvi roman, Satantango (Sotonski tango) iz 1985., ostaje do danas i najpoznatiji. Prvi prijevod na hrvatski bio je Posljednjeg vuka 2013., a još su prevedeni Rat i rat te Melankolija otpora.
Pulitzer je ove godine pripao Anthonyju Doerru za roman inspiriran drugim svjetskim ratom; All the Light We Cannot See. Finalisti su bili i Richard Ford s Let Me Be Frank With You, Laila Lalami s The Moor’s Account i Joyce Carol Oates – Lovely, Dark, Deep. Doerru nagrade nisu strane, a napisao je dva romana, dvije zbirke kratkih priča i memoar.
