Korontena: 5 zaraznih romana za kraćenje vremena
Gradske vlasti pomalo upućuju javne službe diljem Uspaničene Naše da se ljudi zatvore (i puste virus korone da hibernira) kako ne bi jedni druge spamali ovom boleštinom. Vjerujemo da ste se naoružali grickalicama i toaletnim papirom, a prije negoli uvedu policijski sat, skočite do knjižnice po (barem) jedan od pet fenomenalnih prigodnih naslova.
Pusti malo ekran po strani, odmori se od virusa paranoje i panike koji se šire brže od same korone mrežama, zgrabi knjigu (a možda i gumene rukavice jer nikad ne znaš gdje je ta knjiga bila) ili skini e-verziju s neta. Vjerujte nam na riječ, nećete požaliti. Ako vam se pak ne da čitati cijele romane (a svih pet to jesu), onda možete krenuti od kratke horor priče Edgara Allana Poea “Maska Crvene smrti” čiju filmsku adaptaciju preporučujemo ako vam je ipak draže zavaliti se na kauč pod dekicu i jesti čips od češnjaka u koji se Baba Vanga kune da je najdjelotvorniji protiv korone.
No krenimo mi…
Albert Camus – “Kuga” (1947)
Za “Stranca” ste čuli i pročitali ga u srednjoj, a možda ga i mi predstavimo u našoj Reflektiri. Ali ovo je djelo možda i mračnije kao priča o pandemiji kolere koja kreće iz Alžira 1849. (značajne godine za pad kmetstva i ropstva), odnosno alegorija fašizma i nacizma iz čijeg je vremena proizašao ovaj roman kojeg najbolje sažima citat: “Ono što je istinito reći za sva zla u svijetu jest istina o kugi: pomaže ljudima da se uzdignu iznad samih sebe.” Je l’ nam zbilja treba pandemija kuge da se posložimo kao vrsta? Recite vi nama nakon što u karanteni pročitate ovaj roman. Nama je prvi na popisu!
Dean Koontz – “Oči tame” (1981)
Ako volite čitati i književnost vam nije sinonim za umiranje od dosade, onda ćete sigurno nabasati na informaciju da je roman Deana Koontza iz 1981. ovih dana ono ime i naslov koji se izvlači iz naftalina i provlači po popularnim medijima. Zašto? E, pa jer je prije 40 godina ‘predvidio’ ubojiti virus ‘Wuhan-400’. On je prvi put detektiran u ovom kineskom gradu kao i korona. Ali da vas smirimo, tu staju sličnosti jer je on razvijen u labosu kao biološko oružje koje pobije sve.
Gabriel Garcia Marquez – “Ljubav u doba kolere” (1985)
Marquez je bog magijskog realizma – specifičnog modusa književne fantastike s dvojakom premisom i porukom. Iako se ne radi o magijsko realističkom romanu, uloga kolere je i kod njega metaforična kao i suvremenika mu Camusa. Za njega kuga predstavlja “nepojmljivu opasnost koja iznenađuje ljude”. Ali ima i sudbinsku kvalitetu. Za razliku od egzistencijalističkog Camusa, Marquez je oduvijek vedriji, premda često i crnohumoran, pa je njegova kolera vezana za besmrtnu i neutaživu romantičnu ljubav Florentina Arize prema Fermini Dazi. Kao i uvijek, u romanu će se izmijeniti niz simpatično -čudno-groteksnih likova kako bi ilustrirali da je za života ljubav, bez patetike, jedina valuta i vrijednost.
Margaret Atwood – “Gazela i kosac” (2003)
Jedna od najaktivnijih književnica našeg vremena piše puno mračnih i distopijskih romana, pa puno nakon Sluškinjine priče, Atwood piše trilogiju MaddAdam o podivljalim inženjerima genetike. Pored jezivih, eugeničkih spoznaja i otkrića dolaze i do virusa kuge koja potamani, kao i ostali iz ovog teksta, većinu čovječanstva (a zar ste mislili da će šačica ljudi biti dovoljna da se održi roman?). Atwood u prvom dijelu navedene trilogije ispituje moral i etiku suvremenog doba te tehnološkog booma u kojem ne znamo ni sami svoje granice u igri bogova.
Stephen King – “The Strand” (1978)
Kako je Stephen King hiperproduktivan pisac, mnoga djela ne dobiju svoje prevoditelje, a pogotovo kod Kinga nestalne kvalitete pisanja. Ali za romanom “The Strand” žalimo u tom smislu jer se radi o postapokaliptičnom hororcu (što drugo) koji je autor po izdanjima dorađivao i prilagođavao Zeitgeistu. U fikcionalnom američkom gradu ispušten je misteriozni virus gripe koji, naravno, potamani 99% populacije. Onaj ostatak mora načiniti hijerarhiju jer se ipak radi o nama ljudima, ali barem se ne bore protiv zombija nego protiv zla kao arhetipskog koncepta. Ono što je najjezivije za vrijeme korone jesu predviđanja o prekrcatim bolnicama, manjku higijenskih i farmaceutskih potrepština. Protagonist Stuart Redman je imun na grupu i to se vlastima, dakako, ne sviđa pa ga podvrgavaju rigoroznim testiranjima. Njemu je suprotstavljeno ime koje će zaljubljenici u Kinga dobro znati – antagonist Randall Flagg koji će se provlačiti kroz buduće mu romane, a sukobljava se s Redmanom u Boulderu, gradu u Coloradu gdje se započinje novi poredak. Ne baš bez trzavica…
Dosadilo u Koronteci? Mi smo ti pripremili 5 filmova prigodne tematike ili bacite oko na besplatne filmove Kina Mediteran. Od festivalskih do distribuiranih. A prije negoli zaboraviš kako je bilo na koncertima, pročitaj što je Corona napravila Fat Boy Slimu na Velesajmu u Zagrebu!