novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

Miroslave Krleža, ljudska glupost još uvijek nije svladana!

Foto: facebook.com
Vrijeme čitanja: 3 minute
Foto: facebook.com
Foto: facebook.com

„Noću, u intimnom, poluglasnom razgovoru sa samim sobom, nikako ne mogu zapravo logički opravdati zašto se u posljednje vrijeme toliko uzrujavam zbog ljudske gluposti. Kad bi tuđa glupost bila neugodna kao naša vlastita zubobolja, to bi se još moglo objasniti: gnjili zubi truju raspoloženje, od zubobolje ne može se spavati. (…) Ljudska je glupost mračna snaga pod nama, to je kaotična sila pratvari pod nama koju ljudi još nisu svladali, ali koju će nadvladati ipak, izvan svake sumnje, a u tome i leži značenje ljudskog napretka: stepen pojedinih civilizacija stoji u obratnom omjeru sa stepenom ljudske gluposti.“

Početak je ovo Krležina djela Na rubu pameti, napisanog sada već davne 1938.godine, ali još ga uvijek možemo smatrati aktualnim, i po sadržaju i po mislima s kojima se i današnji čovjek može poistovjetiti.

Miroslav Krleža preminuo je na današnji dan 1981. u svojoj 88. godini života. Po mnogima najveći pisac 20. stoljeća, rođen je u Zagrebu 1893. u građanskoj obitelji nižeg srednjeg-socijalnog statusa. Školovao se u vojnoj kadetskoj školi u Pečuhu i to u vrijeme neposredno prije Prvog svjetskog rata. Godine 1913. prekida vojni studij te preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s namjerom da postane dobrovoljac u srpskoj vojsci. Bio je aktivan i u politici i angažiran u komunističkom pokretu Kraljevine SHS, a tada se razvija i njegova spisateljska djelatnost. Bio je u braku s poznatom kazališnom glumicom  Leposavom Kangrgom, zvanom Bela, a danas je njihov stan na Gvozdu, u kojem su boravili od 1952., uređen kao izložbeni prostor koji je otvoren za posjetitelje.

Krleža je ostavio golemi opus iza sebe koji pokriva različite književnoumjetničke žanrove. U poeziji su vidljivi utjecaji srednjoeuropske proturatne lirike i ekspresionističke poetike. Najveći Krležin poetski ostvaraj su Balade Petrice Kerempuha iz 1936. u kojima je autor stvorio svoj vlastiti jezik, jezik kajkavskog idioma u koji su utkani latinski, mađarski, njemački i talijanski jezik. Veliku je pozornost posvetio dramskom stvaralaštvu. Valja istaknuti ekspresionističku dramu Kraljevo, te, naravno, trilogiju: U agoniji, Gospoda Glembajevi, Leda. Poslijeratni dramski opus tvore drame Aretej i Saloma koje problematiziraju politiku, rat i povijest.

Dominantan Krležni opus tvore pak novele i romani. Hrvatski bog Mars smatra se jednim od najboljih poratnih proza, a u kojima je opisao besmisleno stradanje hrvatskih domobrana. Njegovi su romani karakteristični po složenim rečenicima koje obiluju bogatstvom stila i realističnim slikama. Često piše o ljudskoj svakodnevnici, umjetnosti, politici, povijesti,a reprezentativni su romani Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi i Zastave. Ne treba zanemariti ni Krležine eseje, memoarske zapise i dnevnike koji obuhvaćaju književnost, glazbu, likovnu umjetnost, politiku, medicinu, povijest filozofiju i razne društvene pojave, a pripadaju vrhunskim djelima toga žanra.

Osim kao umjetničkom koncepcijom, Krleža je književnošću trajno bio zaokupljen i kao kulturnim modelom. Njegovi su časopisi Plamen, Književna republika, Danas i Pečat orijentacijska polja hrvatskog modernizma, a sudjelovao je pri pokretanju i određivanju smjera dvaju najznačajnijih književnih časopisa druge polovice 20. stoljeća –  Republike i Foruma. Značajan je i njegov rad na enciklopedistici, gdje je u suradnji s Matom Ujevićem ustrojio Leksikografski zavod koji danas nosi Krležino ime.

Miroslav Krleža svakako je jedan od najvećih europskih pisaca 20. stoljeća kojemu je još uvijek teško naći zamjenu, njegovo je djelo ostavilo neusporediv trag u hrvatskoj književnosti, dok su njegove drame još uvijek među najizvođenijima uopće.

Be social

Komentari