Odabrano 18 naslova za međunarodni natječaj za najbolju naslovnicu
Između rekordnih 135 naslova koji su prijavljeni na natječaj Hrvatska lijepa knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njih 18 odabrano je za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the world. Natječaj će se održati tijekom Sajma knjiga u Leipzigu i za izložbu Book Art International koja se postavlja u sklopu Međunarodnoga sajma knjiga u Frankfurtu.
Izabrani naslovi tematski su raznoliki, a po naslovnicama vrlo zanimljivi.
Arhitektura i performans: grafike iz kabineta Luja XIV. u fundusu MUO, Anđelka Galić (MUO)
Automobil, Jedna povijest, Feđa Vukić (UPI2M plus, Arhitektonski fakultet u Zagrebu)
Autsajderski fragmenti, Institut Vlado Gotovac
Četiri godišnja doba, Piko Vončina (Mozaik knjiga)
Everest, Drago Glamuzina (Fraktura)
Gospodar priče, Krešimir Nemec (Školska knjiga)
Ime ruže, Umberto Eco (Profil)
Intervjui. Četiri desetljeća s umjetnicima hrvatske likovne scene, Elena Cvetkova (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske)
Kinci (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Kabinet grafike)
Nostalgija: kratka povijest zaborava, Zlatko Kramarić (MeandarMedia)
Ogledalce, Grigor Vitez (Mozaik Knjiga)
Poruka, Božidar Prosenjak (ALFA)
Postamenti, Nenad Fabijanić (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, UPI2M Plus)
Potemkinovo selo. Antologija kraće ruske proze(post)perestrojke (Fraktura)
Pričice i pjesmice iz daleke Afrike, Nada Mihelčić (Naklada Semafor)
Pula in the Austrian epoch, Elma Cveka (Histria Croatica c.a.s.h. Pula)
Smokva, Goran Vojnović (Fraktura)
Što mravi znaju o ljubavi, Dijana Merey Sarajlija (FoMa)
Natječaj naslovnica za različite književne i umjetničke žanrove
O izboru ovih naslova odlučivao je Ocjenjivački sud sastavljen od niza akademika: Josip Bratulić, akademik Tonko Maroević, akademski grafičar Luka Gusić, akademski slikar-grafičar Danijel Srdarev te viša kustosica Maja Karić, objavljeno je na stranicama NSK-a.
Po riječima Tonka Maroevića, iz vrlo velike ovogodišnje ponude odabrali su po nekoliko karakterističnih ostvarenja, nastojeći predstaviti najbolja rješenja u različitim žanrovskim područjima, a preferirali su ‘pročišćen’ i lapidaran izraz i usklađenost likovnih znakova i tekstualnih povoda.
