Lara Mitraković
23. kolovoza 2026.

Vrijeme čitanja: 13 minuteRazgovor s pjesnikinjom Larom Mitraković o kretanju, o tome kako nastaje i mijenja se pjesma, granici između privatnog iskustva i književnosti, glazbi koja prati ove pjesme, suvremenoj poeziji.

„365 rečenica”
18. kolovoza 2026.

Vrijeme čitanja: 4 minuteSama autorica knjigu je započela kao svojevrsno istraživanje. Nakon što je prestala redovito voditi dnevnik, odlučila je tijekom cijele 2023. godine svakoga dana napisati samo jednu rečenicu.

Knjige

Održana prva ovosezonska tribina Ranih radova u Močvari

Foto: facebook.com/knjizevnostumochvari
Vrijeme čitanja: 2 minute

U večernjim satima 12. listopada održana je prva ovosezonska tribina iz ciklusa Književnost u Močvari – rani radovi. Uz moderatora Roberta Perišića, sudjelovali su Marina Tomić, Nina Bajsić i Slađan Lipovec.

Marina Tomić (1986) predstavnica je osječke književne scene. Dosad je objavila zbirku pjesama Nastavak zelene priče. Trenutno priprema drugu samostalnu zbirku pjesama i aktivna je na blogu Zadihana. Nina Bajsić (1994) studentica je dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Tekstovi i scenariji izvođeni su joj u dramskim i filmskim sekcijama ADU-a. Kao dramaturginja također sudjeluje na projektu prilagodbe filmova i kazališnih predstava slijepim osobama. Slađan Lipovec sudjelovao je kao predstavnik starije generacije pisaca. Objavio je nekoliko zbirki pjesama i izvršni je urednik časopisa Quorum, a aktivan je i na oživljavanju književnog prostora u gradu Čazmi.

Ono što je zajedničko objema autoricama njihova je slična tematska preokupacija u tekstovima koje su pročitale: poeziji Marine Tomić i kratkoj prozi Nine Bajsić. Radi se o intimističkim zapisima iz privatnog univerzuma, tekstovima koji problematiziraju odnos ženskoga lirskog subjekta prema sebi i prema drugome. Pjesme Slađana Lipovca stilski su i tematski nešto različite. Čitao je pjesme iz zbirke Rijeke i mjesečine koje, za razliku od pjesma preostalih dviju autorica, naginju jezičnom ludizmu i ironičnoj poziciji lirskog subjekta.

Nakon čitanja razgovaralo se o problemu marginalizacije književnosti danas i pokušajima da se književnost popularizira. Sudionici su se usredotočili na područja izvan Zagreba, točnije Osijek i Čazmu, gdje je teže pronaći sredstva i prostor. No unatoč tome, u Knjižnici Slavka Kolara u Čazmi organizira se književna tribina Čazmanski pARTY, a Robert Perišić osječku je mlađu generaciju pisaca istaknuo kao jednu od najjačih u Hrvatsko. O tome govori i velik broj mladih osječkih autora koji su dosad sudjelovali na ovome ciklusu tribina.

Sve u svemu, jedna solidna književna večer. Nažalost, okupilo se tek nešto više od dvadesetak slušatelja pa bi u budućnosti valjalo poraditi na promociji ovog ciklusa tribina, koji itekako ima potencijala da nadiđe underground književne okvire i postane važniji faktor u afirmaciji mladih autora.

Be social

Komentari