Otvorenje dugoočekivane izložbe u Galeriji Klovićevi dvori
U četvrtak, 9. veljače u Galeriji Klovićevi dvori otvara se izložba Izazov moderne Zagreb-Beč 1900. koja će po prvi put istodobno predstaviti djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture i arhitekture. Publika će imati priliku vidjeti i djela najpoznatijeg slikara austrijske secesije i jednog od najvećih umjetnika 19. i 20. stoljeća, Gustava Klimta.
Izložba je nastala u suradnji zagrebačke Galerije Klovićevi dvori i poznate bečke galerije Belvedere, a neke od umjetnina posuđene su iz privatnih zbirki diljem svijeta koje se rijetko izlažu u javnosti.
Uz djela Gustava Klimta izložena su i ona Kolomana Mosera, Karla Molla kao i Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića.
Gustav Klimt bit će predstavljen s tri ulja na platnu, pet crteža i osam listova iz grafičke mape Alegorije i amblemi. Od Klimtovih slika naći će se Prijateljice (Sestre), Glava žene na crvenoj pozadini i Varljive svjetlosti
Borik zimi i Alegorijska figura/Mladić Goethe s raširenim rukama djela su koja će predstaviti Kolomana Mosera, a bit će izloženi i reljefi Georga Klimta, brata Gustava Klimta, dva naslonjača Josepha Hoffmana te stol koji je oblikovao Adolf Loos i brojne druge umjetnine.
Od umjetnina hrvatskih autora bit će izložen prizor s tri kupačice Vlaha Bukovca iz 1903. godine koja se nalazi u bečkom Belvedereu te skulptura Majčina briga Ivana Meštrovića, smještena u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti koja pred domaću publiku dolazi nakon cijelog jednog stoljeća. Iz Bečkog Belvederea stiže i Madame Wittgenstein Ivana Meštrovića, supruge Karla Wittgensteina, mecene našeg umjetnika.
Teme o smislu čovjekova postojanja, kavane kao novi forumi razmjena ideja i tema žene kao ultimativnog motiva prožimaju izložbu i dio su ovog razdoblja dviju kultura, domaće i austro-ugarske.
„Izložba će pokazati snažne veze i do sada neprimjetne podudarnosti zagrebačkih i bečkih umjetnika, razriješit će dileme međusobnih utjecaja te kao što to i priliči velikim projektima poput ovog, ukazati na vrijednosti hrvatske likovne baštine u kontekstu europske kulture.“
