Otvorenje Izložbe hrvatskog dizajna 1516 pokazalo svu njegovu raskoš i potencijal
Sinoć je, u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva, otvorena bijenalna Izložba hrvatskog dizajna 1516 u Muzeju za umjetnost i obrt. Izložba je ponudila pregled najbolje hrvatske dizajnerske produkcije u protekle dvije godine, a u sklopu otvorenja su dodijeljene nagrade i priznanja HDD-a za najuspješnije projekte i idejna rješenja. Razina posjećenosti svjedoči o zainteresiranosti, ne samo zaljubljenika u dizajn, već i šire publike koja je podržala ovaj prepoznatljiv društveni događaj.
Izložba obuhvaća 213 radova (169 profesionalnih i 44 studentskih) u osam kategorija: Dizajn vizualnih komunikacija, Dizajn u digitalnim medijima/dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Industrijski /produkt dizajn, Prostorne i grafički intervencije i sistemi, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt/proizvod i Koncept/inicijativa/kritički dizajn. Tradicionalno je postav izložbe praćen publikacijom Pregled hrvatskog dizajna. U Muzeju za umjetnost i obrt nalazi se postav profesionalnih radova, dok se studentski radovi prvi put mogu razgledati u Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi u susjednoj zgradi Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn.
Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović u uvodnom govoru je pozdravio sve prisutne te izrazio zadovoljstvo činjenicom povratka dizajna u svoju matični prostor. Istaknuvši kako je proteklih godina dizajn u Hrvatskoj i Zagrebu postao jedan od najvažnijih i najznačajnijih tokova događanja, dodao je i kako nikad prije dizajneri nisu imali toliko društvenog poticaja kao što imaju sada. Jedan od razloga svakako je i ova izložba koja daje pregled onoga što se događalo u hrvatskom dizajnu, kao i najavu onoga što ga očekuje u budućnosti.
Nagrada za životno djelo posthumno se dodijelila istaknutom hrvatskom grafičkom dizajneru, likovnom umjetniku i fotografu Željku Borčiću. Jedan od osnivača Hrvatskog dizajnerskog društva najpoznatiji je po osmišljavanju vizualnih identiteta za linije Saponije, Kraševe delicije poput Bajadere i Petit Beurrea te ambalaže sladoleda Ledo, a ostavio je dubok trag u vizualnim umjetnostima sedamdesetih i osamdesetih godina u Hrvatskoj. Likovni kritičar i urednik Marko Golub u svom govoru se osvrnuo na Borčićevo umjetničko naslijeđe, uručivši nagradu njegovim sinovima.
Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva Selekcijska komisija dodijelila je projektu Design district Zagreb, uz obrazloženje kako je prvo izdanje zagrebačkog festivala uspjelo „generirati zavidnu količinu pozitivne energije i entuzijazma unutar isprepletene mreže sudionika (kreatora sadržaja), posjetitelja, stanovnika kvarta, vlasnika poslovnih prostora, gradskih institucija pa čak i sponzora koji su u manifestaciju uključeni putem konkretnih, dizajnerskih projekata.“ U ovoj kategoriji bili su nominirani još grupa Numen/ForUse s instalacijama Tape, Net i Tube koje kroz igru mijenjaju prepoznatljivo promatračevo okruženje, te projekt Sandra Dujmenovića i Marka Hrastovca Louvre Serif i Louvre Sans koji su autori ekskluzivne tipografije pariškog muzeja Louvre.
Spomenuto je kako izložba predstavlja ukupno 213 radova, što je čini kompleksnom i višeslojnom cjelinom koja se teško može iscrpiti u jednom iščitavanju. Najveća i najraznovrsnija tematska cjelina je Dizajn vizualnih komunikacija koja sadrži vizuale za Rendez-vous festival, plakate za kazalište Gavella i Hrvatsko narodno kazalište te novo „zlatno“ izdanje Šenoina Zlatarovog zlata. Posebna zanimljivost u postavu su plakati koji su korišteni u inicijativi Hrvatski dizajneri u akciji. U cjelini Prostorne i grafičke intervencije i sistemi nalazi se projekt Urbani okviri, odnosno opisani su crni okviri postavljeni po raznim lokacijama u gradu koji nude nov i interaktivan način upoznavanja zagrebačkih znamenitosti.
Zaista je teško izdvojiti najatraktivniji izložak, s obzirom na to da većina njih već sada predstavlja punktove u kojima se prepliću grafički dizajn, dizajn namještaja, promišljanje o suvremenom društvu, poboljšanju u procesu učenja djece i odraslih uz konstantno napredovanje tehnologije te kreativne napore u kojima se dizajnom olakšava svakodnevni životni ritam. Cilj izložbe je nesumnjivo ostvaren: uspješno je dokumentiran trenutak u vremenu koji daje detaljan pregled o dizajnerskoj aktivnosti u Hrvatskoj. Dobitnici nagrada za studentske radove pokazali su kako hrvatski dizajn i u budućnosti očekuju uzbudljiva i kreativna rješenja. Uz to, projekti poput Louvre Serif i Louvre Sans pokazuju kako su hrvatski grafički dizajneri osigurali svoju vidljivost i u svjetski priznatim umjetničkim krugovima. Detaljan popis dobitnika nagrada provjerite na službenim stranicama Muzeja za umjetnost i obrt i ne propustite pogledati ovu izložbu koja traje do 16. listopada.