Advent na Ziheru - 2024
2. prosinca 2024.

Vrijeme čitanja: 4 minuteI ove godine Advent na Ziheru donosi nagrade, ali i zanimljive priče i preporuke.

"Bilo je sada" [Dunije - naslovnica albuma]
26. studenoga 2024.

Vrijeme čitanja: 5 minuteDugo smo čekali, a nismo ni znali da na to čekamo, na sastav kao što su Dunije. One ne samo što su supergrupa jer su poznate umjetnice koje su svoja znanja i talente sastavile i napravile nešto iznimno, one su prijateljice i žene koje se međusobno vole i poštuju, što se itekako osjeti.

Izvedbene umjetnosti

Ususret premijeri: Bajkoviti balet “Petar Pan” Brune Bjelinskog u zagrebačkom HNK

Foto: facebook.com/hnk.hr
Vrijeme čitanja: 6 minute

Šećer na kraju – posljednja ovosezonska premijera u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu mogla bi se opisati upravo tim riječima. U četvrtak, 30. lipnja u 19:30 sati održat će se premijera baleta “Petar Pan” Brune Bjelinskog, u koreografiji Giorgia Madije i pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog. Sudeći prema viđenom, ovo je jedan od onih kazališnih naslova koji se ne bi smjeli propustiti. Unatoč puno skromnijim financijskim sredstvima, zagrebački HNK napravio je spektakl koji može konkurirati svjetskima.

Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog, jedan je od najistaknutijih predstavnika hrvatske glazbe 20. stoljeća, a značajno mjesto ima i u europskoj glazbi. Iako je diplomirao i doktorirao pravo, prevladala je ljubav za glazbom pa Bjelinski upisuje i Muzičku akademiju na kojoj je 1936. godine diplomirao kompoziciju. Kroz više od pedeset godina umjetničke karijere Bjelinski je, zahvaljujući bujnoj i neiscrpnoj skladateljskoj mašti, stvarao djela različitih glazbenih žanrova u kojima je naglašavao klasičnu tradiciju, zvučne boje, tehničke mogućnosti i virtuoznost pojedinih instrumenata. U njegovu se opusu nalazi petnaest simfonija poput Simfonije ljeta, Muzike za prijatelje, i Symphonije iubilans te šest sinfonietta, među kojima su Mediteranska, Festivalska, Sinfonietta brasiliera te Sinfonietta concertante za klavir i orkestar.

Foto: facebook.com/hnk.hr
Foto: facebook.com/hnk.hr

Skladao je četrdesetak djela koncertne literature (Koncert za violu i orkestar, Koncert za klavir i gudački orkestar, Serenada za trublju, klavir, gudače i udaraljke...), a važno mjesto u njegovu stvaralaštvu zauzima vokalna lirika (Bez povratka za alt i komorni orkestar na stihove kineskoga pjesnika Li Tai Poa, Pjesme za bezimenu za tenor/sopran i glasovir/orkestar na poeziju Gustava Krkleca, Gitanjali za alt i glasovir na stihove Rabindranatha Tagorea…). Dio njegova opusa čine opere i baleti, za koje je većinom sam pisao i libreta. Veliku pažnju posvećivao je najmlađoj publici, za koju piše opere “Pčelica Maja”, “Heraklo”, “Močvara” i druge. Njegovi dječji baleti (“Petar Pan”, “Mačak u čizmama”, “Karneval iluzija”) našli su se i na svjetskim pozornicama, a glazbu je napisao i za lutkarske predstave “Knjiga o džungli” i “Ružno pače”. Bruno Bjelinski bio je profesor na Muzičkoj akademiji, član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, danas HAZU, a 1976. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Vjeran svome stilu, kojeg karakterizira humanost, vedrina i optimizam, Bjelinski 1966. godine stvara “Petra Pana” i iste godine zagrebačkoj publici donosi jednu od najpoznatijih dječjih bajki. Djelo je praizvedeno u koreografiji Nenada Lhotke, pod ravnanjem Mire Belamarića, a izvođeno je i u Beču u Theater an der Wien te na Osječkom ljetu kulture. Nakon pedeset godina ponovno se vraća na zagrebačku scenu, gdje će se izvoditi pod ravnanjem njegova sina, Alana Bjelinskog.

„Već sam ranije dirigirao, a i svirao djela svojega oca, prvi put s devet godina kada sam nastupao sa Zagrebačkom filharmonijom, no za mene je to uvijek posebno i nešto emotivnije nego kada je riječ o tuđim djelima“, ističe mo. Alan Bjelinski. Izvedbu ovoga baleta u šest slika, koji je svojim trajanjem od 80 minuta prilagođen najmlađima, i sam je gledao kao dječak. „Smatram da nikada u potpunosti ne odrastemo, a kada dobijemo vlastitu djecu u njima prepoznajemo nevinost i sanjarenje dječjega  svijeta. Petar Pan nas podsjeća da nikada ne prestanemo sanjati“, govori Bjelinski.

Foto: facebook.com/hnk.hr
Foto: facebook.com/hnk.hr

Alan Bjelinski se nakon diplome i poslijediplomskog studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu usavršavao u salzburškom Mozarteumu kod prof. Michaela Gielena. Tijekom svoje dosadašnje karijere surađivao je s brojnim orkestrima: Zagrebačkom, Beogradskom i Slovenskom filharmonijom, splitskom i riječkom Operom, Simfonijskim orkestrom i Zborom HRT-a, Simfonijskim orkestrom BYU (Utah, SAD) i mnogim drugima. Ravnao je akademskim zborovima Ivan Goran Kovačić i Mostar te Novosadskim kamernim horom, a surađivao je sa zborovima Zvjezdice i Klinci s ribnjaka.

Osim s renomiranim umjetnicima domaće i inozemne klasične scene (Michael Edwards, Stefan Milenković, Tomislav Mužek, Kristina Kolar itd.), surađivao je i s velikim imenima hrvatske popularne glazbe (Gabi Novak, Tereza Kesovija, Radojka Šverko, Josipa Lisac, Arsen Dedić, Oliver Dragojević i drugi). Skladao je glazbu za balet “Žurba duše” te za dramske predstave “Daleka zemlja”, “Igra u dvoje” i “Karolina Riječka”. Za glazbu filma “Transatlantic”, u kojem je bio jedan od skladatelja, dobio je četiri Zlatne arene, za ravnanje baletom “Mačak u čizmama” 2003. dobiva Nagradu hrvatskog glumišta, a 2010. Zlatnu arenu za glazbu u filmu “Neka ostane među nama”.

Živahnost i vedrinu dječjega svijeta koju donosi glazba Bjelinskog svojom je koreografijom popratio Giorgio Madia, suvremeni talijanski plesač, koreograf i redatelj. Kako sam kaže, ovu bi se koreografiju prije moglo poistovjetiti s akcijskim filmom nego s klasičnim baletom zbog brojnih skokova i „letenja“ uz pomoć bungeeja. Iako je prvi put u Zagrebu, Madia je imao samo riječi hvale: „Vaš ansambl je sjajan, plesači su entuzijastični, marljivi i rade s osmijehom, a njihova baletna tehnika, koja je na najvišoj svjetskoj razini te kreativnost uvelike su mi pomogli u ostvarivanju mojih koreografskih i redateljskih zamisli.“ Upravo mladost, entuzijazam, energiju i znatiželju, koju imaju likovi u “Petru Panu”, ali i članovi ansambla, Madia ističe kao najvažnije u životu.

Foto: facebook.com/hnk.hr
Foto: facebook.com/hnk.hr

Madia je svoju karijeru klasičnog plesača započeo u Teatru alla Scala. Bio je prvak baleta u Pennsylvaniji, Milwaukeeju, San Franciscu i Zurichu. S Rudolfom Nurejevim nastupao je na njegovoj oproštajnoj turneji. Nakon što je 1997. završio plesačku karijeru kao glazbeni pedagog surađuje s Balletto di Toscana, Ballett Basel, berlinskim Ballettom Komische Oper, a potom kao umjetnički ravnatelj s Baletom Teatr Wielki u Lodzu i bečkom Volksoper kao glavni koreograf. Osim djela klasične baletne literature poput “Labuđeg jezera”, “Orašara” i “Romea i Julije”, Madia stvara i cjelovečernja djela temeljena na vlastitim zamislima poput “Pepeljuge” na glazbu Gioachina Rossinija, “Alisine zemlje čudesa” i “La dolce vita” na glazbu Nina Rote ili “Noć u Beču” na glazbu Johanna Straussa i Fritza Kreislera. Glavna obilježja njegova koreografskog stila su muzikalnost, profinjenost, duhovitost i prikazivanje svake pojedinačne teme i lika.

„U tehničkom smislu Madia ima prilično zahtjevnu koreografiju, koja u konačnici donosi dramu i akciju na scenu. Posvetio se priči, a svakome liku pristupio je na drugačiji način i pokretima želio dočarati njegov karakter. Naglasak nije stavio samo na baletnu tehniku, već i na emocionalnost i glumu“, govori Catarina Meneses, portugalska balerina koja će na premijeri plesati Zvončicu. „Od početka sam uživala radeći na ovoj ulozi. Zvončica je vila i u jednom trenutku može iskazivati samo jedan osjećaj, ali uvijek to radi snažno, velikim intenzitetom, bilo da je riječ o sreći ili ljutnji. Madia nam je ostavio puno slobode u glumi i prikazivanju likova i doista imam dojam da pričamo priču; priču o prijateljstvu i obitelji.“

Foto: facebook.com/hnk.hr
Foto: facebook.com/hnk.hr

„Petar Pan ne bi mogao proći bez letenja, koje nam je u početku bilo izazov jer skokovi s bungeejem nisu nešto što inače radimo. No kada smo pohvatali tehniku, postalo je zadovoljstvo. Dok letimo uglavnom radimo okrete naprijed, vrtimo se, a nešto manje plešemo“, objašnjava Iva Vitić Gameiro i nastavlja: „Lik Wendy koji plešem prikazuje veselu djevojčicu koja voli život, a s obzirom na to da sam i sama takva, lako sam se uživjela u lik.“

Iako i sam mlad i veseo, Kornel Palinko, mađarski plesač koji tumači Petra Pana, kaže kako mu je najteže glumiti i mimikom lica dočaravati brojne osjećaje kroz koje njegov lik prolazi. „Nemam previše iskustva u tome i u ovom je komadu upravo gluma za mene najveći izazov. Srećom, Madia i njegov tim puni su savjeta i olakšavaju mi da se oslobodim na sceni. Ovo je moja prva velika uloga tako da određena trema postoji, no jako se veselim jer donosimo ovu poznatu bajku na scenu.“

Veselje i razigranost bajke prate i kostimi te scenografija. Moderni kostimi koji sadrže raznobojne perike, šešire, kostime i razne rekvizite na prvi pogled više asociraju na dramsku predstavu nego na klasični balet. Svojim izgledom plesači nalikuju likovima iz Disneyjeva crtića. No, ovaj balet je upravo to – drugačiji. Poput kostima, i scenografija je moderna. U središtu pozornice nalazi se spavaonica koja kad se okrene postaje dom vila te brod strašnog Kapetana Kuke. Kako bi se dočarala mistična šumska atmosfera, na sceni i u kostimima prevladava zelena boja, a tu je i veliki krokodil. No, potpuni dojam “Petra Pana” publika dobiva kada plesači počnu „letjeti“ zrakom. U kombinaciji sa svjetlom, dobiva se dojam kao da doista i lete.

Foto: facebook.com/hnk.hr
Foto: facebook.com/hnk.hr

Uz koreografiju i režiju, Giorgio Madia potpisuje i oblikovanje svjetla te libreto nastao prema libretu Brune Bjelinskoga temeljenom na istoimenoj priči Jamesa Matthewa Barriea. Scenografija je djelo Kinsuna Chana, a kostimografiju i asistenciju koreografije potpisuje Adriana Mortelliti. Redatelj zračnih scena je Ran Arthur Braun, tehnički supervizor zračnih scena Jacob Sebastian Malm, a na projektu sudjeluju i dramaturginja Annegret Gertz, baletni majstor Mihaela Devald, asistent scenografa Ante Serdar, asistentica kostimografkinje Tihana Cizelj te autori cvjetnog uzorka Marina Marić i Damir Medvešek.

Na premijeri 30. lipnja uz Kornela Palinka, Ivu Vitić Gameiro i Catarinu Meneses nastupaju Gianmarco Beoni kao Michael, Adam Harris kao John, George Stanciu kao Kapetan Kuka, Rieka Suzuki kao indijanska princeza, Guilherme Gameiro Alves kao indijanski princ, Milka Hribar Bartolović kao gospođa Darling, Natalia Horsnell kao vila i ostali. Nakon premijere 30. lipnja, “Petar Pan” će igrati još 2. i 4. srpnja, a nove izvedbe očekuju nas na jesen.

Be social

Komentari