novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

Priče o ljubavi: Kako su voljeli oni koje volimo čitati?

Vrijeme čitanja: 6 minute

Autorica ovog teksta nikad nije puno marila za Valentinovo smatrajući ga oduvijek kapitalističkim blagdanom skrojenim kako bi se još jedan dan u godini masovnije kupovalo i iskupljivalo za sve i svašta nakupljeno tijekom godine. Rekli biste da sam neromantična, ali bili biste u krivu jer ovo upravo tipka jedna od najromantičnijih osoba koja se to više čak ne srami ni priznati.

Možda ću zazvučati poput kakvog klišeja, ali ljubav treba iskazivati i pokazivati bez iznimke svaki dan, a ne samo na taj jedan datum i ne skupim poklonima. Pametovanje nije tema ovoga teksta, a o ljubavi vam pišem nekonvencionalno, u studenom, i neću previše duljiti. Pojavila se tema ljubavi pa sam odlučila malo zagrebati u živote i ljubavi poznatih književnika i tako sam izabrala neke meni najintrigantnije i najinteresantnije priče. Pa pogledajmo kako su voljeli oni koje volimo čitati.

Francis Scott Fitzgerald i Zelda Fitzgerald

Možda jedan od najpoznatijih parova iz književnog svijeta bili su Francis Scott Fitzgerald i Zelda Fitzgerald. Njihova burna veza započela je 1918. godine kad je F.S. upoznao Zeldu Syre i trajala je 22 godine. U počecima svoje ljubavi mnogo su se dopisivali (što je ukoričeno u knjizi „Dear Scott, Dearest Zelda”), nakon stupanja u brak nešto manje, jer su mnogo vremena provodili skupa.

On je bio fasciniran njezinim šarmom, živošću i ljepotom, a ona njegovim spisateljskim talentom. Odnos im je, blago rečeno, bio turbulentan. Vodili su buran život u ludim dvadesetima na vrhu tzv. Jazz ere, a veza im je bila protkana povremenim nevjerama i alkoholom. Zelda je na neki način pokušavala pronaći sebe, dok je Scott postajao sve popularniji pisac.

Kad je 1930. doživjela slom živaca i završila u bolnici pisala mu je kako se međusobno uništavaju, a on joj je odgovarao da ju i dalje voli svim srcem. Uza sve to, Fitzgerald je bio i okorjeli alkoholičar, a to je, između ostalog, dovelo i do osiromašenja pa je morao otići u Hollywood pisati scenarije, dok je Zelda sve više vremena provodila po sanatorijima. Njega je život protkan alkoholom i cigaretnim dimom koštao zdravlja pa je tako 1940. godine umro od srčanog udara. Zelda je živjela još osam godina baveći se slikanjem i pisanjem sve dok nije stradala u požaru u bolnici u kojoj je tada boravila.

Mnogi su nagađali da je ona bila ta koja je Scotta gurnula u alkoholizam, a on nju u ludilo, no unatoč svemu nitko ne može poreći da su se doista voljeli. Njihova je veza vjerojatno bila jedna od onih destruktivnih koje ne rađaju mir i sigurnost i možda bi za oboje bilo bolje da se nije dogodila, ali tko zna bismo li tada imali romane kao što su „Veliki Gatsby”, „Blaga je noć” ili „Posljednji tajkun”.

ljubavi
Francis Scott Fitzgerald i Zelda Fitzgerald, Izvor fotografije: Facebook.com/FitzgeraldOfficial/

Milivoj Dežman i Ljerka Šram

Njihova priča jedna je od onih koje me fasciniraju već godinama. Davno još, na predavanju profesora Krešimira Nemeca na studiju kroatistike, saznala sam za legendu o ljubavi Milivoja Dežmana prema nekada najljepšoj Zagrepčanki, Ljerki Šram. Ni dan danas ne znam što me u toj priči tako privuklo, ali ne prestajem osjećati miris neke čudne privlačnosti.

Ljerka i Milivoj bili su susjedi, oboje su stanovali u Mesničkoj ulici, a Milivoj je Ljerku volio otkad je znao za sebe. Život nije imao jednostavan plan za ovo dvoje ljudi pa je tako Ljerka postala poznata zagrebačka glumica, a Milivoj je otišao na studije u inozemstvo. Kad se vratio ona je već bila zaručena.

Patnju je liječio daljnjim naukovanjem, a kad je Ljerku suprug ostavio pronevjerivši novac, Milivoj je bio tu. Nažalost, prekasno, jer je njegova voljena već bolovala od najveće pošasti tog doba – tuberkuloze. Mladi liječnik i književnik otišao je tada specijalizirati pulmologiju te je utemeljio lječilište Brestovac, sve kako bi spasio svoju Ljerku. Ona je boravila u Brestovcu, ali bolest nije preživjela. Umrla je 26. studenog 1913. godine, a priča se da njen duh sve do dana današnjeg opsjeda ruševine starog lječilišta.

ljubavi
Milivoj Dežman i Ljerka Šram, Izvor fotografije: Zagreb.info/Enciklopedija.hr/ Zagreb.hr

J.R.R. Tolkien i Edith Bratt

Jednog od najomiljenijih pisaca današnjice Amor u početku nije nimalo mazio. Odabranicu svoga srca, Edith Bratt, upoznao je kad je njemu bilo tek šesnaest godina, a njoj devetnaest. Oboje su bili siročad i vrlo su se brzo povezali i postali bliski, no skrbniku mladog Ronalda, ocu Francisu, ova se ljubavna priča u nastanku nikako nije svidjela. Smatrao je da druženje s Edith mladića odvraća od učenja, a nije mu se sviđala ni činjenica da ona nije bila katolkinja pa je Ronaldu zabranio da kontaktira Edith sve dok ne napuni dvadeset i jednu godinu.

Točno na svoj rođendan 1913. godine napisao joj je pismo, no Edith je već do tada odustala od mladog Tolkiena i zaručila se za drugoga, ali je pristala da se sastanu i porazgovaraju. Nakon tog sastanka nesretnom je zaručniku prsten vraćen, ona se preobratila na katoličanstvo i kroz tri godine John Ronald Reuel Tolkien i Edith Bratt bili su u braku te su nastavili uživati u svojoj ljubavi.

Ono što je vjerojatno zanimljivo napomenuti u ovom kontekstu jest da kolaju teorije kako je Tolkien svoje likove legendarnih ljubavnika Berena i Luthien izgradio upravo na ideji o sebi i Edith koja je, baš kao i Luthien, morala napustiti svoj svijet kako bi bila s čovjekom kojeg voli.

Ne zaboravimo i kasniju inačicu ovo dvoje: Aragorna i Arwen, koja je isto tako izabrala smrtni život kako bi bila s voljenim (trenutno mi u glavi odzvanja rečenica koju izgovara Liv Tyler u filmu: „I choose mortal life.”) unatoč očevim nastojanjima da ju otpremi preko mora.

Možda ove teorije i ne drže vodu, ali oni su svoje Elronde, Thingole i ostale vilinske očeve pobijedili i danas im na nadgrobnom spomeniku ispod vlastitih imena piše: Beren i Luthien.

ljubavi
J.R.R. Tolkien i Edith Bratt, Izvor fotografije: Facebook.com/ILikeItPataro/

Sylvia Plath i Ted Hughes

Ljubavna priča ovo dvoje pisaca jedna je od onih tragičnih koje ne povlače neku ugodnu romantičnu crtu za sobom, nego onu jednu punu gorčine. Sylvia je Teda upoznala u veljači 1956. godine u Cambridgeu. Bila je fascinirana njegovim pjesmama, počeli su se družiti i vrlo brzo završili su u braku, tek neka 4 mjeseca nakon upoznavanja.

Već iduće godine dobili su prvu kćer, Friedu, a godinu nakon toga, kad su po drugi put trebali postati roditelji, Sylvia je imala spontani pobačaj. Kasnije je u pismima koja je pisala svome terapeutu otkriveno kako ju je nekoliko dana prije pobačaja Ted istukao. Uslijedila je Hughesova afera s Assiom Wevill s kojom je čak pobjegao na deset dana ni manje ni više u Španjolsku, na mjesto gdje je ne tako davno s vlastitom suprugom bio na medenom mjesecu.

Brak Sylvie Plath i Teda Hughesa raspao se, a tijekom tog mučnog vremena ona je nekoliko puta pokušavala počiniti samoubojstvo. U tome je na kraju i uspjela ugušivši se plinom dok su joj djeca spavala u drugoj sobi. Imala je samo trideset godina.

Nisam mnogo znala ni mnogo čitala o ljubavi i vezi ovo dvoje pisaca, ali čini se kao da je bila jedna od onih punih strasti, inspiracije i otrova, onih koje žarko gore i brzo dogore.

Ima još mnogo ljubavnih priča koje bi bilo zanimljivo pokriti, ali za to bi nam trebala čitava knjiga. Što zapravo i nije loša ideja, ja bih je čitala. Neke od tih veza bile su destruktivne, druge pak konstruktivne, ali moramo se složiti da bez njih baš ovakvih kakve su bile možda nikad ne bismo dobili neka od remek-djela koja danas poznajemo.

ljubavi
Sylvia Plath i Ted Hughes, Izvor fotografije: Facebook.com/IsabellaNarrastorie


Još neki parovi koje sam izostavila (možda nepravedno):

Ernest Hemingway i Martha Gellhorn
Arthur Miller i Marylin Monroe
Miroslav i Bela Krleža
Jean-Paul Sartre i Simone de Beauvoir
Stephen i Tabitha King


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

Be social

Komentari