svi postovi autora: Marija Anušić
„Najskrovitiji spomen na ljude” (M. M. Sarr): Književnost kao jedina domovina
Vrijeme čitanja: 5 minute Mladi senegalski pisac Mohamed Mbougar Sarr napisao je roman o književnosti. Kad bismo ovaj tekst skratili u potpunosti i sveli ga na minimum, na praznoj bijeloj stranici mogla bi stajati samo jedna rečenica: „Najskrovitiji spomen na ljude” roman je o književnosti.
„Vremensko utočište” (G. Gospodinov): Možemo li pobjeći u sigurnost prošlosti?
Vrijeme čitanja: 5 minute Ne smijemo zaboraviti da su naša sjećanja selektivna, često iskrivljena i da se vratim na citat s početka koji kaže da prošlost nije samo ono što ti se dogodilo, nego i ono što si sam zamišljao.
OSA i Kombinator (Akc Attack): Punk je ljubav
Vrijeme čitanja: 4 minute Kombinator i OSA podsjetili su me na to zašto volim posjećivati koncerte.
„Prolazne pojave” (S. Bosnić Majcenić): Nešto se ipak krije ispod površine
Vrijeme čitanja: 5 minute Sa svakim novim čitateljem knjiga dobiva novi život, u njoj se otvaraju neka nova vrata, otkrivaju neke nove tajne.
„Sjećanje šume” (D. Karakaš): O očevima i medvjedima
Vrijeme čitanja: 5 minute Roman se naoko bavi odrastanjem u ličkom selu negdje sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, uz hladnog i distanciranog oca i submisivnu majku te još čitav niz arhetipnih likova iz seoskog svijeta. Kažem „naoko” jer se ispostavilo da je ovaj roman puno više od toga.
Priče o ljubavi: Kako su voljeli oni koje volimo čitati?
Vrijeme čitanja: 6 minute Zagrebala sam u živote poznatih književnika i izabrala neke meni najintrigantnije i najinteresantnije ljubavne priče. U nastavku saznajte kako su voljeli oni koje volimo čitati.
„Gospodar prstenova – Prstenovi moći”: Nije zlato sve što sja
Vrijeme čitanja: 6 minute Serija je u najbolju ruku prosječan uradak, nikako nešto za što bih pomislila da je najskuplja serija u povijesti.
Horor filmovi iz Hrvatske i regije: Mali pregled strave i užasa
Vrijeme čitanja: 9 minute Na ovim našim prostorima žanr horora nikad nije u potpunosti zaživio, iako potencijal postoji. Pokušaja je bilo, a u nastavku vam donosim malu listu preoruka za gledanje.
„Tapiserija sestara Hekne” (L. Mytting): Nastavak bajkovite sage
Vrijeme čitanja: 3 minute Nakon „Sestrinskih zvona” dobili smo i drugi dio trilogije o obitelji Hekne norveškog pisca Larsa Myttinga. Riječ je o romanu „Tapiserija sestara Hekne” u kojemu se radnja odvija nekih dvadesetak godina nakon smrti Astrid Hekne i Gerharda Schönauera.
„Djeca su kraljevi” (D. de Vigan): Samo jedan ‘story’ do katastrofe
Vrijeme čitanja: 5 minute U najnovijem romanu Delphine de Vigan susrećemo se s temom nama itekako bliskom i poznatom – društvenim mrežama.
„O tijelu duše” (Lj. Ulicka): Priče o ljubavi i smrti koje nas definiraju
Vrijeme čitanja: 6 minute Osebujna spisateljica Ljudmila Ulicka u zbirci priča „O tijelu duše” progovara o ljubavi, smrti i duši samoj, kao nečemu između ta dva suprotna pola.
Fenomen Eddie Munson: Kako je sporedni lik ukrao show
Vrijeme čitanja: 6 minute Lik Eddieja Munsona na neki je način arhetip i možemo ga svrstati u široku mrežu svojevrsne morfologije priče (gospon Propp, no pun intended), no on je također i tragedija našeg društva koje, iako čvrsto vjerujemo da nije tako, zapravo ne napreduje mnogo.
„Ponoćna knjižnica” (M. Haig): Koji život je vrijedan življenja?
Vrijeme čitanja: 4 minute „Ponoćna knjižnica” priča priču o djevojci, odnosno, mladoj ženi, Nori koja doživljava neku vrstu sloma i pokuša izvršiti samoubojstvo.
„Kuća za ptice” (E. Meijer): Povratak na put prirode
Vrijeme čitanja: 4 minute Sve u svemu, ovaj roman je lijepo, ugodno štivo koje ima tendenciju poravnati neke naše izmještene vrijednosti, vratiti nas na put prirode, podsjetiti nas da nismo sami na svijetu i da ga dijelimo s drugim živim bićima koja itekako imaju dušu, inteligenciju, sposobnost komunikacije, emocije i na kraju krajeva, imaju život koji nije i ne smije biti isključivo u rukama čovjeka.
„Drugi svijet” (M. Rosić): Mlada crnogorska poezija koja obećava
Vrijeme čitanja: 2 minute Ova Milisavova „beba” ima izvrstan koncept, tematiku i mnogo snažnih mjesta, ali ne mogu ne naslutiti da je ona tek početak onoga što ima doći kad se bure malo smire i kad pjesnik posegne u mogućnosti nešto jednostavnijeg izraza s kojim se može postići jednako mnogo, ako ne i više od grandioznih i potenciranih pjesničkih slika.