Simpozij u Laubi: Julije Knifer i problem reprezentacije
Simpozij pod nazivom „Slika i anti-slika. Julije Knifer i problem reprezentacije“ održava se ovog utorka i srijede u Laubi. Otvorenje je u utorak, 8. prosinca u 10 sati i započinje temom meandra kao filozofije. Zatvaranje simpozija je u srijedu, 9. prosinca u 16,30 sati nakon diskusije o predavanju stručnjaka za vizualnu kulturu, Krešimira Purgara koji u 15,30 sati istog dana započinje svoje predavanje pod nazivom „Znak radikalne drugosti. Julije Knifer i ontologija apsolutne slike“. U vrijeme trajanja simpozija održavat će se brojna predavanja umjetničkih znalaca i diskusije, a detaljan raspored možete vidjeti na Facebook događaju.
Centar za vizualne studije iz Zagreba pokrenuo je znanstveno istraživanje kojemu je cilj promotriti Kniferov opus iz kritičkog rakursa različitih humanističkih i društvenih disciplina te tako pokušati doprijeti do značenja meandra neovisno o konkretnim izvedbama i aktualnom epistemološkom utemeljenju. Istraživanjem se želi produbiti i proširiti razumijevanje Kniferovog slikarstva iz raznovrsnih perspektiva kritičko-teorijskih diskursa.
Opus hrvatskog slikara Julija Knifera predstavlja jednu od najintrigantnijih dionica naše novije umjetničke povijesti. Prepoznatljivost Kniferovih slika i crteža omogućila je relativno stabilno polazište svim recentnim osvrtima na njegova djela što je dovelo do etabliranja prevladavajućeg kritičkog mišljenja i matrice razumijevanja meandra kao formalno-stilske konstante te kao strategije umjetničkog djelovanja. Retrospektiva Kniferovih djela u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti pridonijela je poznavanju njegova opusa i razumijevanju specifičnog vizualnog sustava koji povezuje umjetnika i njegovo djelo.
Jedan od važnih elemenata u razumijevanju Kniferovih meandara su njegovi zapisi i komentari koji funkcioniraju poput svojevrsne narativne nadopune ne-narativnom i ne-reprezentacijskom slikarskom postupku. Oni ujedno služe kao temelj velikom dijelu teoretskih i kritičkih interpretacija. Premda je najveći dio Kniferovog opusa radikalno apstraktan, njegove vlastite intelektualne opaske zabilježene u Zapisima proširuju vizualno utemeljenje prepoznatljivog slikarskog stila i pretvaraju se u slojevitu filozofiju umjetnosti.
U istraživanje se mogu uključiti znanstvenici i doktorandi iz različitih područja znanja, kustosi, kritičari, kao i svi oni koji smatraju da mogu na originalan način sagledati pojedine segmente Kniferovog opusa pomoću primijenjenog kritičko-teorijskog aparata, te ponuditi nova tumačenja.
