Advent na Ziheru - 2024
2. prosinca 2024.

Vrijeme čitanja: 4 minuteI ove godine Advent na Ziheru donosi nagrade, ali i zanimljive priče i preporuke.

"Bilo je sada" [Dunije - naslovnica albuma]
26. studenoga 2024.

Vrijeme čitanja: 5 minuteDugo smo čekali, a nismo ni znali da na to čekamo, na sastav kao što su Dunije. One ne samo što su supergrupa jer su poznate umjetnice koje su svoja znanja i talente sastavile i napravile nešto iznimno, one su prijateljice i žene koje se međusobno vole i poštuju, što se itekako osjeti.

Vizart

Vitraj: Priča kroz igru boja i svjetlosti

Vitraj
Foto: Pinterest.com
Vrijeme čitanja: 2 minute

Vitraj, koji dolazi od francuske riječi vitrai, jest staklo na crkvenim prozorima povezano olovnim okvirićima. Poseban je upravo zbog načina na koje je staklo oslikano. U povijesti gotike, ljudi su došli na ideju spajanja slika od komadića obojenog stakla. Postavljen vitraj na prozor, umjesto na zid, kroz sebe pušta svjetlost i stvara nevjerojatan spektar boja. Najljepše primjere tehnike vitraja nalazimo na gotičkim srednjovjekovnim katedralama, poput Notre Dame u Parizu i Bourgesu.

Dugo vremena je umjetnost vitraja bila gledana kao sporedna umjetnost, a samim time i njihovi autori. Rani stil vitraja predstavljen je na prozorima deambulatorija i oko prozora apsidalnih dijela crkava. Također, jedna od važnijih karakteristika vitraja jest apliciranje pigmenta na njihovu obojanu površinu, koji doprinosi dekorativnosti. Na koji su način srednjovjekovni vitraji bili izrađivani, od koliko se etapa i kojim redoslijedom sastojao proces izrade, teško je sa sigurnošću reći.

Jedan od presudnih poslova u izradi vitraja bila je reinterpretacija izvorne skice u serije radnih crteža. Nakon što bi se staklo izrezalo na komade, uslijedio bi najteži dio – crtanje na staklu uz pomoć posebnog monokromnog pigmenta. Taj pigment varirao je u boji, od sive prema crvenoj, smeđoj ili crnoj. Vitraj se mijenjao s promjenom svjetlosti i time oživljavao unutrašnjost crkvene arhitekture. Izvana se obojano staklo jedva razlikovalo od boje zidova, dok se iznutra širio prekrasan spektar igre boja i svjetla. Upravo zbog toga, vitraj je doprinosio gotovo potpunom doživljaju mistične atmosfere.

Foto: Pinterest.com

Francuska je u pogledu slikarstva vitraja bila vodeća europska sila od 12. do 14. stoljeća. Rani gotički stil vitraja formirao se u Francuskoj uzastopno s razvojem gotičke arhitekture. Vitraji tog razdoblja karakteriziraju specifične draperije tzv. hollow fold ili clasicizing style. Arhaični likovi vitkih izduženih tijela s masivnim glavama, pravocrtni rasporedi panela, impresivne cvjetne bordure za korištenje širokog spektra jarkih i blistavih boja. Upravo taj stil se razvijao istovremeno kao i nove formalne i ikonografske ideje.

Povjesničari umjetnosti koji se bave izučavanjem vitraja smatraju Chartres glavnim, čak i jedinstvenim kreativnim centrom za svu umjetnost vitraja. U Francuskoj su se vitraji proporcionalno povećavali u odnosu na zidnu masu te su doveli do neviđene transformacije svjetla u unutrašnjem prostoru. Zbog izduženosti otvora, prozori su morali imati multiplicirane odjeljke, koji su prikazivali kompleksne priče. Kasnije su se izmijenile gradacije boja na način da su se jačali tonovi crvene, plave, ljubičaste i zelene boje. Svijetle boje preuzele su sekundarnu ulogu.

Izrada vitraja bila je zanat zvan artes mechanicae. Usporedno s razvojem i arhitektonskim inovacijama, razvijale su se i tehnike izrade i sam stil.  Razvoj se dogodio u rastvaranju zida i time odredio važnost. Vitraji su kao arhitektonski elementi zatvarali prozorske otvore osvjetljavajući unutrašnjost. Svojom scenskom prisutnošću, oni su vjernike preko sažetih ikonografskih programa upoznavali i podučavali istinskim kršćanskim vrijednostima. Stoga se medij, osim prestižne dekorativnosti i dragocjenosti ,interpretirao kao simbol Božje prisutnosti.

Be social

Komentari