novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Upoznaj djelo: Autoportret Albrechta Durera

Albrecht Durer
Foto: Pinterest.com
Vrijeme čitanja: 5 minute

Albrecht Durer, pravim imenom Albertus Durerus Noricus (1471-1528), bio je genijalac, revolucionar, osoba koja je rušila sve moguće tabue. Mnogi su ga nazivali herojem umjetnosti. Durer kao najpoznatiji njemački umjetnik, u doba renesanse svojim virtuoznim grafikama postavljao je standarde svojim suvremenicima. Već kao trinaestogodišnjak portretirao je samoga sebe olovkom, a to je djelo 1484. godine postalo jedno od najstarijih poznatijih dječjih crteža. Slike, drvorezi i bakrorezi koje je ostavio iza sebe, svjedoče o širokom slikarskom spektru. Durer je za svoga života imao uspjeha i kao poduzetnik, političar i diplomat. Bio je poznat po tome da nije tragao za romantičarskim idealizacijama, a ipak je uspješno odolijevao pesimizmu volje i spoznaje. Mnogi veliki umjetnici divili su se Albrechtu Dureru, a njegovi portreti nastavljaju fascinirati poznavatelje povijesti umjetnosti. Autoportrete je slikao od svoje trinaeste godine, a upravo onaj završen u dvadeset i osmoj godini života postaje djelom koje odiše transcendentalnom dimenzijom koja ostaje nespoznata, neuhvatljiva, misteriozna i daleka.

Autoportret u krznenom ogrtaču

Durerov Autoportret u krznenom ogrtaču koji visi na zidu Stare pinakoteke u Munchenu, postao je svojevrsna Mona Lisa tog muzeja. Upravo zbog ovog autoportreta oni koji se bave zagonetkama pokušavaju dokučiti izvor već spomenute magičnosti koju vide u njemu. Mnogi upravo ovaj autoportret doživljavaju kao inspirativnu i prije svega kreativnu idilu koja u sebi krije harmoniju mikrokozmosa i makrokozmosa. Neki su išli toliko daleko da su ispisivali teorije o filozofiji i simbolizmu koje vide u njemu. Za neke je ključan sam pogled umjetnika. Nikad prije umjetnik s platna nije gledao svog promatrača tako životno, drsko i izravno kao Durer. On je prekršio dotadašnje pravilo prema kojem je tako izravno s platna smio gledati samo Isus Krist.

Razumniji od svih, njegov je pogled poput ogledala koje reflektira periferalnu i zlokobnu realnost; Pogled koji najčešće u očima promatrača djeluje usamljeno. Njegov genij snažno je nametao teret idealnosti te se stoga njegov autoportret često povezuje s Michelangelom i tzv. svetom geometrijom.

Albrecht Durer bio je ujedno i prva osoba koja se potpisivala na svojim umjetničkim djelima. Bio je prvi umjetnik uopće koji je svoja djela sustavno potpisivao vlastitim inicijalima. Monogram “AD” bio je njegov zaštitni znak i pečat.

MELENCOLIA I = 89 + 1 = 90
MICHAEL ANGEL = (13+9+3+8 +1+5+12) + (1+14+7+5+12) = 9
MELENCOLIA = 13+5+12+5+14+3+15+12+9+1 = 89
MICHELANGEL = 13+9+3+8+5+12+1+14+7+5+12 = 89
Foto: Pinterest.com
Tajnovitost i kriptogramska geometrija

Albrecht Durer umjetnost i znanost nije pretjerano razlikovao, bila mu je gotovo identična. Bio je jednako istaknut matematičar kao i umjetnik. Uz očigledni alegorijski simbolizam i dobro poznati Durerov monogram kodiran u magičnom kvadratu, autoportret ima skrivena značenja, kriptični anagram, skrivene rebuse, kabalističku geometriju, kao i pretpostavljenu magičnu auru. Kako bismo dokučili njihovo značenje moramo poštovati njegovu moć preciznosti, njegovu pozornost za istančan jezik i njegovo promatranje prirode. Durer kao veliki matematičar, umjetnik, pjesnik i antikvar raspravljao je o filozofiji pod jednakim uvjetima s učenjacima njegova vremena poput Pirckheimera.

Albrecht Durer nije trebao zadovoljiti umjetničku kritiku onog doba jer ona tada još nije postojala. Njegov autoportret u 28. godini posjeduje memento Leonarda da Vincia. Upravo zbog njega, Durer je studirao “tajne perspektive” i teoriju ljudskih proporcija. Tu je razvio strast prema geometriji, formuliranim matematičkim konceptima o ljepoti i proporcijama proširujući Leonardov rad. Iz tog mu je razloga bio pripisan pronalazak nove matematičke znanosti projekcijske ili opisne geometrije. U svojem je autoportretu Durer pokušao konstruirati matematičke temelje za likovnu umjetnost. Njegova projekcijska geometrija i tabele tjelesnih proporcija bili su dio istog projekta. Autoportret u krznenom ogrtaču okupio je sve njegove matematičke zaključke i na koncu ih ujedinio u savršeno likovno djelo.

Autoportret ovijen velom tajni

Mnogi se pitaju čemu ta silna misterioznost? Sagledajući i probirući povijesne činjenice iz Durerovog razdoblja, dolazimo do zaključka kako su ondašnji ljudi bili manje otvoreni jer je policija i Crkva s izrazito divljački proganjala stare magičare i nove znanstvenike. Optužbe za crnu magiju i vještičarstvo zahvaćale su jednako magičare i filozofe prirode. Samo zamislite na što je spao ugled neshvaćenog ekscentrika u 15. stoljeću kada je sve van okvira normalnog bilo je osuđivano.

Autoportret u krznenom ogrtaču i njegov sadržaj nudi nekoliko mogućih interpretacija u isto vrijeme. Dekodiranje poruke koja stoji iza autoportreta kreće se iz raznih smjerova. Neki izražavaju duboka gnostička shvaćanja svijeta poznatog Dureru, neki pružaju važne povijesne činjenice, dok drugi otkrivaju Durerov specifičan i brilijantan um koji može biti uvredljiv, čak i politički opasan za to vrijeme.

Ideja magičnog kvadrata Dureru je najvjerojatnije došla od Heinricha Corneliusa Agrippe, kontroverzne figure firentinske neoplatonističke škole koji je posjetio Nuremberg 1510. godine sa svojim manuskriptom De Occulta Philosophia. U tom djelu Agrippa piše magični kvadrat za svaki od sedam “planeta” tada poznatih, uključujući Sunce i Mjesec. Magični kvadrat 1 s 1 x 1 je rezervirao za jedinog Boga. Nema 2 s 2 magičnog kvadrata, tako da Saturn, najsporiji planet, ima tabelu 3 x 3 polja, a Jupiter, sljedeći najsporiji planet ima tabelu 4 x 4.

Međutim, to zasigurno nije klasična Jupiterova tabela, stoga bi ju mogli nazvati Durerovom tabelom. Durer je promijenio tabelu slijedom elementarnih permutacija. On je nadišao Agrippinu hebrejsku geometriju vlastitom latinskom geometrijom kako bi postavio sebe u magični kvadrat. Slijedeći autobiografsku hipotezu, izračunavajući latinskom geometrijom ime “Albrecht Durer”, ignorirajući nelatinsko slovo, dobivamo sumu 135. Budući da u latinskom alfabetu ne postoji slovo “u”, ime glasi “Albrecht Dvrer”, i to ne mijenja sumu, budući da “v” zamjenjuje “u” kao 21. slovo u alfabetu. Suma čitave tabele je 136. Upravo ta tabela bila je podloga za autoportret.

Foto: Pinterest.com
Što sve ovo znači za Albrechta Durera?

Budući da je čovjek Božje stvorenje koje kroz razumijevanje stječe znanje o idealu, svijet temelji svoj smisao u pronalasku izvora znanja. U skladu s tim, oni koji istražuju i artikuliraju svijet osjetila također dobivaju zasluženu pažnju. Znanje, kaže Albrecht Durer, ne nalazimo u već napisanim knjigama drugih. Ono se nalazi u iskustvu, u svakodnevnim aktivnostima svakodnevnog života: u vaganju, mjerenju i brojanju. Durerove stereometrijske skice lica i tijela mogu se tumačiti kroz ideju kontinuirane geometrijske profinjenosti kojom se bavio. Durer se svoj autoportret trudio naslikati uz maksimalnu preciznost, do granica svog mjernog sustava koji je bio gotovo nerealan.

Durerovo lice u svojoj produhovljenosti i dojmljivoj jednostavnosti simetričnog komponiranja, uz svu duhovnu snagu koja izbija iz njegove fizionomije, skriva karakteristične naturalističke detalje. To lice uokviruje gusta kovrčava kosa nalik dekorativnom zmijolikom oklopu, što je oduvijek bila skrivena značajka u likovnom izrazu njegovog svijeta. Upravo ta kosa još snažnije ističe oči koje naglašavaju njegovu monumentalnost. Izražajne i misteriozne oči istodobno su prodorne i melankolične. One odaju pogled “duhovnog bića” kao i njegovu opservaciju vanjskog svijeta. Autoportret u krznenom kaputu ima posebno mjesto u likovnoj umjetnosti i povijesti autoportreta jer je djelo neobične osobnosti, autorove duhovne snage u savršenoj formi likovnog izraza.

Durerova želja bila je da umjetnici mogu bolje predstavljati individualne figure, a to je bio i njegov najkonkretniji umjetnički cilj. Međutim, opći cilj istraživanja bio je pronalazak ideala ljudskih proporcija. Činjenica da se preselio iz normativne potrage na opisni projekt ne znači da se odlučio ograničiti na jedno područje. Durer je izmjerio stotine pojedinaca kako bi iz svojih mjerenja mogao zaključiti o različitosti tipova tijela. Ono što nije mogao učiniti bilo je pronaći univerzalni model, no to ga nije zaustavilo da pruži daljnje matematičke informacije za prikaz tijela pojedinaca.

“Stvoritelj je jednom zauvijek oblikovao ljude kao što moraju biti, i držim da je savršenstvo oblika i ljepote sadržano u zbroju svih ljudi.”

Foto: Pinterest.com

Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije. 

Be social

Komentari