Istaknuto
01.12.2016.

Cijela naša povijest satkana je na slučajnosti i poticajima vremena u kojem smo se našli. Bez ikakvog problema mogu zamisliti situaciju u kojem nas je umjesto rock manije prije 40 ili 30 godina pokosila neka druga „zarazna bolest“.

28.11.2016.

Izložba se dokazala kao kompleksan narativ jer je od izrazite kulturne važnosti za povijest kazališta, glazbe, kostimografije i baleta. Otvorenjem ove izložbe MUO se ucrtao na umjetničku kartu svijeta kao prvak u cjelokupnoj prezentaciji Orašara, remek-djela klasičnog baleta.

Izvedbene umjetnosti

Foto-najava: “Priče iz Bečke šume” uskoro u Gavelli u režiji Igora Vuka Torbice

01.12.2016. Ziher.hr
Foto: www.gavella.hr

Kazalište Gavella sezonu nastavlja u ponedjeljak, 5. prosinca s premijerom predstave “Priče iz Bečke šume” po tekstu austrijskog književnika Ödöna von Horvátha, koju redatelj Igor Vuk Torbica postavlja kao ansambl predstavu u čijem je središtu analiza temelja Zla. Predstava je nastala po tekstu koji je von Horváth napisao 1931. kao aluziju na gotovo istoimeni valcer Johanna Straussa II. iz 1868., smjestivši radnju u Beč u vrijeme neposredno prije dolaska na vlast austrofašista 1934. godine.

„Ništa ne stvara takav osjećaj beskrajnosti kao glupost“, riječi su koje nas uvode u svijet von Horváthovih „Bečkih šuma“, dajući naslutiti koju to ljudsku osobinu pisac ponajprije otkriva u temeljima Zla. Njegov onodobni Beč klaustrofobična je, histerična sredina, gdje su zatvorenost, uskogrudnost i beskrupuloznost skrivene iza prpošnih Straussovih valcera plodno tlo za rast fašizma. Priča je to o sudbini naivne mlade žene Marijane koja odluči razvrgnuti svoje zaruke s mesarom Oskarom nakon što se zaljubi u Alfreda, koji, međutim, nema ozbiljne namjere uzvratiti joj ljubav.

Foto: www.gavella.hr

Foto: www.gavella.hr

U režiji Igora Vuka Torbice, kojeg zagrebačka publika poznaje preko veoma uspješnog ZKM-ovog „Hinkemanna“, Gavella nudi naslov s potencijalom moćne ansambl-predstave, zagledane u ono što se skriva iza fasade jednog uljuljanog i samodopadnog, a zapravo u sebe nesigurnog i na mržnju spremnog društva. Marijanu utjelovljuje Nataša Janjić, Oskar je Filip Križan, a Alfred Igor Kovač. U predstavi igraju i Ksenija Pajić, Perica Martinović, Franjo Dijak, Nela Kocsis, Janko Rakoš, Siniša Ružić, Filip Šovagović, Jelena Miholjević, Barbara Nola, Nikola Baće, Tena Nemet Brankov, Anja Đurinović, Ivana Roščić, Sven Medvešek i Živko Anočić.

Predstava se igra prema prijevodu Dragutina Horvata, dramaturginja je Katarina Pejović. Scenografiju osmišljava Branko Hojnik, a kostime Marita Ćopo. Autori glazbe su Nenad i Alen Sinkauz, koreograf Pravdan Devlahović, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik. Prve reprize su 6., 10., 12. i 15. prosinca.


Komentari