Istaknuto
21.04.2017.

U Galeriji Klovićevi dvori trenutno je, uz Izazove moderne i retrospektivu Željka Senečića, postavljena i samostalna izložba All you need is luck Nikoline Ivezić. Radi se o jednoj od najprepoznatljivijih suvremenih slikarica (pogotovo za češće posjetioce Kluba na zagrebačkom Filozofskom, Limba ili kafića Boja) koja je razvila autentičan umjetnički izraz, stvorivši tako već poznate tzv. slikoreljefe ili piktoplastike, odnosno slike koje izlaze izvan svojih okvira u prostor.

21.04.2017.

U novoj seriji intervjua okupljenim pod nazivom "Let's jazz" predstavit ćemo novu hrvatsku jazz scenu. Njen prvi predstavnik je pijanist Zvjezdan Ružić.

Knjige

Recenzija – ‘Slikar i rat’ (Hertmans, S.): Sukobi erosa i tanatosa

20.01.2017. Bonislav KamenjaševićFoto: fraktura.hr

Premda je napisano mnoštvo knjiga o klaonici Velikoga rata, roman Slikar i rat dokaz je da ta tema ne samo da nije potrošena, nego ju je moguće obraditi i na sasvim nov – intelektualno, umjetnički i emocionalno svjež – način. Godinu uoči centenarija početka Prvoga svjetskog rata (2013) ugledni je belgijski pisac Stefan Hertmans objavio beletrizirani mali djelić u šumi sjećanja svoga djeda, koji je kod nas jesenas izašao u Frakturinu izdanju.

Romaneska Slikar i rat većinom je teksta mozaična mala povijest slikara-kopiranta Urbaina Martiena čiji je životni interludij bio Veliki rat – ogledalo onoga što je krasilo život njegova djetinjstva i mladosti te onoga što je obilježilo i godine zrelosti i starosti. Preostatak teksta čine narativizirane kapsule sadašnjosti koje se sastoje u flaneurstvu i esejizmima slikarova unuka koji nam dobrim dijelom priča priču prema predlošku opširnih Urbainovih memoara, obilazeći kronotope – bivša vremena u sadašnjem prostoru.

Fizionomija romana kao fizionomija povijesti jedne patnje

Djelo je strukturno raspodijeljeno u tri cjeline, zapravo tri djedove patnje: godine sazrijevanja, rata i zreloga života. Pripovjedno tkivo impostirano je rahlom, neobaveznom kronologijom radnje te i samo oponaša, ako već ne memoare, onda pak, dnevnički tip iskaza, oformljen oko stupovlja diskontinuiranih ulomaka i asocijativnih fragmenata, utemeljen u sjećanju te nesklon dijalogizaciji.

Tekst je generički blizak dvama žanrovima koje je suvremena književna produkcija osobito zavoljela u zadnjem kvartalu dvadesetog stoljeća, a razvidno je da ljubav još uvijek traje. Riječ je o fikciji (auto)biografije i fikciji historiografije. U skladu sa žanrovskom orijentacijom i atribucijom suvremenosti mogu se opisati i karakteristični literarni postupci kojima je udahnut originalan autorski pečat.

U romanu se enumeriraju rekviziti koji prizivaju sentimentalnu prošlost, opisuju se fotografije i slike, prenose se kurzivirani ‘izravni’ djedovi memoarski pasaži i pisma, natpisi i zapisi dokumentarnog karaktera i sl. Međutim autentičnost tih postupaka jest u tome što su u tekst interpolirane stvarne fotografije (ljudi, predmeta, natpisa) i stvarne slike. Fotografije i slike popraćene su esejističkim ekskursima likovne, glazbene, arhitektonske i književne akribije.

Prije, za vrijeme i nakon belgijskog boga Marsa

Prvi dio romana, tekstualno i najopširniji, pripovijeda unuk u prvom licu. U njemu se ocrtava iščezli svijet siromašne ranoindustrijske Belgije s razvučena kraja dugoga devetnaestog stoljeća. Opisuje se teška djedova mladost, iscrpljujuća uvodna vježba za ratni nastup i glavnu točku, ali isto tako i sadnja slikarskog sjemena za volju kasnije katarzične krošnje.

Drugi je dio antiratna epopeja koju najbolje opisuje fusnota Na belgijskoj fronti ništa novo. Fingira se memoarski diskurs (djed je pripovjedač u ich-formi). Nižu se prizori iz Bennove Mrtvačnice, suvišak bagatelne smrti konotira besmisao i bestijalnost rata, nižu se napuci kako umrijeti na častan način. Tamo gdje nam je nešto ljudsko ipak strano, tamo nema ni mlinca za ljudsko meso. Igra samo sinegdohalna kaleidoskopija raskomadanih i razmrcvarenih konjskih tijela, razvučenih po cijelom tijelu romana.

Pasionski triptih Slikar i rat zatvara tekstualnim materijalom najsiromašnija, ali emocijama najbogatija cjelina. Unuk otkriva da je djed Urbain oženio sestru svoje prerano umrle životne ljubavi te s njom proveo ostatak života u tihom i ustezajućem braku. Tiha i postepena prisnost pokrivena očajem patnje sjajno je prikazana mise-en-abymeskim interpretativnim okvirom Rodenbachova kultnoga esteticističkog prozoida Mrtvi Bruges, koji unuk pronalazi u djedovoj ostavštini.

Djelo nam svojom strukturom, arhitektonikom i stilskim umijećem, ako na stranu gurnemo potresnu dokumentaristiku Velikoga rata, nudi i literarno koncipiranu likovnu izložbu s popratnim kunsthistoričarskim tekstovima, urešenu majstorima glazbene klasike.

Romaneskni triptih Slikar i rat dokaz je da se iz tanatosa rata i neostvarene ljubavi može roditi sublimirani eros umjetnosti. Pritom nam se ta spoznaja ne očituje kao utjeha, nego kao posveta umjetnosti i trajna vrijednost.

Što misliš o ovoj knjizi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(2 votes, average: 4.500 out of 5)

Komentari