Istaknuto
13.07.2017.

Osim što Šimek aktivno radi na novim materijalima, publiku će počastiti dvostrukim nastupom na Ferragosto JAM festivalu u Orahovici. Na Izštekanom stageu predstavlja se u solo izdanju, dok će sa svojim matičnim bendom She Loves Pablo nastupiti na glavnoj pozornici kao support metal divovima braći Cavalera, osnivačima čuvene Sepulture. Povodom tih nastupa i novog singla razgovarali s jednim od najboljih vokala hrvatske scene.

09.07.2017.

U skrivenim ambijentima diljem Lijepe naše i ovog nas ljeta čekaju najpoznatiji dramski naslovi, opere i baleti. Provjerite što sve nude Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Kazalište Ulysses, Riječke ljetne noći, Histrioni i Ljetne noći Teatra Exit.

Vizart

Uređaj koji je “naslikao” portret u Rembrandtovoj maniri

17.07.2016. Anja TomljenovićFoto: smithsonianmag.com

Rembrandt Harmenszoon van Rijn, danas poznat i samo kao Rembrandt, sinonim je za nizozemsko barokno slikarstvo, a smatra se i jednim od najutjecajnijih nizozemskih umjetnika u povijesti. Ostao je zapamćen po majstorskom oblikovanju dramatičnog kontrasta svjetla i sjene (chiaroscuro) u uljima na platnu poput Sata anatomije dr. Tulpa (1632.) ili Noćne straže (Vojna družba kapetana Fransa Banninga Cocqa, 1642.), što je postupak koji je doveo do tehničkog savršenstva u bakropisu poput Krist liječi bolesne (ili Bakropis za stotinu forinti, 1649.) i drugih. Međutim, osim djelića spomenutog slikarskog naslijeđa koji ukupno sadrži oko 700 ulja na platnu, 300 bakropisa i 1800 crteža perom, Rembrandt je radio vrhunske portrete koji su revolucionalizirali prikaz ljudskog lika koji pod njegovim kistom postaje psihološki razrađena individua. Uz to, vrlo pažljivo je radio na opusu autoportreta koji prate njegov slikarski razvoj i umjetničku vitalnost. S obzirom na rečeno, prava je šteta što je svijet izgubio ovog velikog majstora prije više od tri stoljeća, stoga je nemoguće očekivati njegovo novo ulje na platnu. Ili se varamo?

Upravo se to dogodilo: 347 godina nakon smrti nizozemskog majstora u Amsterdamu je, uz pomoć stručnog tima i suvremene tehnologije, predstavljen njegov novi portret koji se već naziva “The Next Rembrandt”, iznosi Smithsonian.com. Kao polazišna točka u ovom ambicioznom projektu koji kombinira umjetnost i najnoviju suvremenu tehnologiju korišteni su njegovi ostali portreti. U razdoblju od 18 mjeseci, grupa inženjera, stručnjaka za Rembrandtov život i djelo i ostatak stručnog tima, analizirali su 346 njegovih djela, a zatim posebnim tehnikama “naučili” uređaj da “naslika” portret u majstorovom prepoznatljivom stilu. “The Next Rembrandt” sadrži znanje crpljeno iz više od 168 000 različitih fragmenata Rembrandtova opusa. Izvučeni su demografski podaci o tipu osobe kakvu je slikar najčešće portreirao i zaključeno je kako se radi o muškarcu između 30 i 40 godina koji je bijelac, obučen u crno s bijelim ovratnikom, s crnim šeširom i bradom. No nisu se zaustavili samo na tome, stručnjaci su čak koristili i 3D skenere kako bi analizirali visinu boje na slikama, odnosno kako bi mogli oponašati njegove poteze kistom!

Krajnji rezultat je zaista impresivan i pokazuje kako je stručni tim u ovom projektu želio ostati što vjerniji izvornom Rembrandtovom stilu. “The Next Rembrandt” je slika koja sadrži 148 milijuna piksela i istovremeno se doima kao portret koji je Rembrandt naslikao u 17. stoljeću. Pitanje koje ovaj projekt otvara tiče se autorstva i originalnosti likovnog djela: može li se ova slika smatrati Rembrandtovom ili je ona samo puka čovjekova manipulacija i proizvod uređaja? S obzirom na to ona ipak koristi Rembrandtov likovni jezik, biste li je mogli primijetiti, postavljenu u muzeju pokraj ostalih njegovih remek-djela, kao “lažnjak”? No kako se ne bismo bavili samo teškim pitanjima, zanimljiva strana ovog projekta je da se tehnologija do sada rijetko kombinirala s umjetnosti (osim pri restauraciji i sličnim slučajevima), što je svakako suradnja koja može ponuditi neobične inovacije, baš poput ove. Tko zna, možda ćemo jednog dana svi imati “originalno” djelo najdražeg umjetnika u dnevnom boravku? To nam tek ostaje vidjeti. Bez sumnje će ovakva kreativna rješenja potaknuti razmišljanje o povijesti umjetnosti i preispitivanje suvremene umjetnosti općenito.

Komentari