James Earl Jones
12. rujna 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Dana 9. rujna preminuo je James Earl Jones, kazališni, filmski i televizijski glumac, omiljen zbog svojih uloga kao što su ona Mufase u „Kralju lavova”, Dartha Vadera u serijalu „Star Wars”, Jacka Jeffersona u filmu „Velika bijela nada”, Jamesa Greera u serijalu o Jacku Ryanu, ali i brojnim drugim ulogama.

Adele
3. rujna 2024.

Vrijeme čitanja: 6 minute 10 koncerata, najveća pop-up arena ikad i najduža setlista koju je Adele otpjevala. Riječi još uvijek nisu dovoljne, bilo je savršeno.

Knjige

Ahmet Ümit na tribini U dvorištu: “U svakom od nas živi ubojica i žrtva”

Foto: facebook. com / naklada ljevak
Vrijeme čitanja: 3 minute
Foto: facebook. com / naklada ljevak
Foto: facebook. com / naklada ljevak

“Zločini su najbolji način za opisati čovjekovu dušu“, izjavio je turski pisac Ahmet Ümit i tako otvorio još jedno književno druženje u sklopu programa Europea u dvorištu. Povodom promocije hrvatskog izdanja njegovog romana Magla i noć, u popunjenom zagrebačkom lokalu U dvorištu održala se tribina na kojoj se raspravljalo o kriminalističkom žanru kao mediju za propitkivanje društvenih problema. Ümit je jedan od najcjenjenijih predstavnika turske kriminalističke proze, stoga je upravo on osoba koja može ponuditi zanimljiva razmišljanja na tu temu.

Tek pokoji student turkologije nasmijao bi se na autorove odgovore prije nego što bi ih turkologinja Marta Andrić prevela na hrvatski jezik. Naime, kao što je bio slušaj kod prve gošće Europae u dvorištu Ece Temelkuran, pitanja su se postavljala na hrvatskom dok bi autor odgovarao na turskom jeziku. Pod moderatorskom palicom Kristijana Vujičića, na tribini su također sudjelovale prevoditeljica knjige Nikolina Rajković i turkologinja Azra Abadžić Navaey.

Pisati o zločinu znači govoriti o pojedincu i društvu

Budući da je Ümit jedno vrijeme proveo studirajući društvene znanosti, kroz njegove romane provlači se i svojevrsna analiza situacije u državi te su njegovi likovi često zapleteni u političke intrige. Politika je snažno utjecala na autorovo stvaralaštvo, pa su tako ondašnji uvjeti u Turskoj poslužili kao motivacija za pisanje romana Magla i noć. “Postoji misija koju ima književnost, ona mora upućivati na ono što je pogrešno u životu”, naveo je književnik i istaknuo da je to “pogrešno” skriveno u detaljima – zabačenim ulicama gdje se događaju zločini, u životima manjina, prostitutki i lopova. Kada se takve priče prebace na papir, one postaju kritika društvu. Ümit smatra da “ako pisac ima moral, mora biti uz one koji gube, ali tako da se ne udaljava od stvarnosti”. U suprotnom, autor se lako može utopiti u populističkim strujama u kojima je pisanje samo jedan oblik zabave. S obzirom na to da sam čin zločina duboko ukorijenjen u ljudsku povijest, kriminalistički roman veže se uz sam postanak čovjeka. Na takav tip romana možemo gledati kroz klasično pitanje “Tko je ubojica?”, ali i kroz prizmu socijalnih i ekonomskih uvjeta kao faktora koji su doveli do zločina. Razmišljanje o zločinu za njega nudi bezbroj mogućnosti, a pisati o tom činu znači govoriti o pojedincu i društvu. “U svakom od nas živi ubojica i žrtva“, smatra Ümit te slijedeći Tolstojevu logiku po kojoj je ljudsko srce bojno polje zaključuje da je njegova misija govoriti upravo o tom polju.

Roman Magla i noć doživio je i filmsku adaptaciju, a na pitanje što misli o preradi književnih dijela autor daje jednostavan odgovor:

“Moja je knjiga književno djelo. Ako film ispadne loš, to ne umanjuje vrijednost mog djela. Ako ispadne dobar, neće je uvećati”.

Budući da je publika imala priliku postavljati pitanja Ümitu, razgovor je izašao iz domene književnosti, pa se tako diskutiralo o položaju novinara i pisaca u Turskoj, utemeljitelju turske republike Ataturku i naravno,  sapunicama. Moguće je da se knjige turskih autora prodaju zbog naših sapunica. To je pobjeda popularne kulture, zaključio je književnik i tako potaknuo prisutne na smijeh.

 Europea u dvorištu, književni program u organizaciji Naklade Ljevak, još jednom tribinom se dokazala kao uspješan kulturni projekt. U prostorima simpatičnog lokala U dvorištu do sada su gostovali Ece Temelkuran, Olga Tokarczuk i John Boyne. Prednost ovog programa, osim zanimljivih stranih autora, su i razne književno-političke teme koje pružaju dosta materijala za raspravu. Nedostaci gotovo da i ne postoje, osim tužne činjenice kada uživajući u tribini shvatite da Zagrebu manjka događaja ovog tipa.

Be social

Komentari