Alternativna fotografska vizija Rusije u MUO-u
Fotografska izložba Rusija: život, mjesta i trenutci otvorena je večeras u 20 sati u Muzeju za umjetnost i obrt. Dva su važna razloga zašto je ova izložba značajan kulturno-umjetnički događaj i za Rusiju i Hrvatsku. Predstavljeni su suvremeni ruski i inozemni fotografi čiji su radovi ujedinjeni u težnji za hvatanjem kadra koji opisuje neposredan doživljaj Rusije. Uz to, ovo je jedan od projekata koji naznačuje intenzivnije otvaranje hrvatske kulture prema ruskoj.
Kao što naziv izložbe sugerira, prikazan je relativno nepoznat život stanovnika i krajolika Ruske Federacije čiji se prikaz kosi s uobičajenom vizijom ljudi koji žive izvan Rusije. Većina će reći kako se radi o velikoj i nepreglednoj, možda pomalo mističnoj i nedokučivoj zemlji u kojoj ljudi danonoćno ispijaju votku kako bi se ugrijali. Pojedinci će se sjetiti slučaja kraljevne Anastazije koja oživljava romantiziran duh povijesti ili pak tragične ljubavne priče Ane Karenjine. Nećemo reći da su navedene vizije potpuno netočne, međutim, Rusija je prekrasna zemlja s još uvijek mnogo neotkrivenog umjetničkog potencijala. Njegov dio otkriva se upravo u ovoj izložbi. Petnaest fotografa bavi se temom portreta i pejzaža u kojima su izbjegnuti prikazi Moskve i Sankt Petersburga kakvi se nalaze u turističkim vodičima.
Kako stoji u predgovoru izložbe, prepoznatljive ruske motive i vizure najpoznatijih ruskih gradova promatraju se iz drugih kutova, s krovova zgrada ili ispod mostova. Impresivan primjer ruske arhitekture iz 18. stoljeća su dvije pravoslavne crkve na otoku Kiži pokraj Onješkog jezera. Dvadeset i dvije lukovičaste kupole dominiraju krajolikom i podsjećaju na izražen element ruske duhovnosti. Otok je uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine 1990. godine.
Značajno mjesto na izložbi zauzimaju portreti ruskih stranovnika. Osim prikaza obiteljskih trenutaka koji podsjećaju na multietničko i višejezično stanje u Ruskoj Federaciji, fotografije bilježe i jedinstven odnos njenih stanovnika i prirode, poput scene ribolova na Bajkalskom jezeru.
Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović na konferenciji za novinare istaknuo je kako se radi o pomno odabranim radovima. Naglasio je početak suradnje s Rusijom. Krajem studenog otvara se izložba Orašar – najljepša božićna bajka koja je posvećena svjetski poznatom baletu Orašar. Zahvaljujući suradnji s Ruskim veleposlanstvom, Muzej za umjetnost i obrt će ekskluzivno ugostiti izložbu originalnih kostima s praizvedbe baleta Orašar koja je održana 1892. u Sankt Petersburgu. Prisutnima se obratio i veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj Anvar Azimov koji je najavio kako će publika vidjeti samo manji, ali bitno drugačiji, dio najveće zemlje svijeta.
Očekuje se bolje razumijevanje i povezivanje dviju kultura
Umjetnost je jedan od fenomena koji uspijeva prijeći političke i nacionalne granice. Ova izložba predstavlja važan korak u pravom smjeru povezivanja dviju već ionako bliskih kultura. U kontekstu sve čvršćih kulturnih veza s Rusijom, podsjetimo se kako su, u sklopu obilježavanja 50. obljetnice prijateljstva između Sankt Petersburga i Zagreba, u pripremi dvije velike izložbe: Wassily Kandinski u Umjetničkom paviljonu 2017. godine i djela muzeja Ermitraž u Galeriji Klovićevi dvori 2018. godine.
Izložba Rusija: život, mjesta i trenutci ostaje otvorena do 9. listopada.