Istaknuto
11.12.2019.

Vrijeme čitanja: < 1 minuta U mjesecu blagdana i izbora, ovih sedam singlova i ove srijede traži vašu pažnju i vaš glas za onaj/one koji najviše zapnu za uho.

10.12.2019.

Vrijeme čitanja: 4 minute Kao lijeni i neuredni korisnik Interneta, nimalo ažuran u pružanju potpore onima koji stvaraju njegov sadržaj, nisam puno očekivala od ovog popisa. No on ipak govori nešto o meni.

Film

Pet nezaboravnih uloga u karijeri Brune Ganza

10.03.2019. Arman FatićFoto: Facebook.com/Brunoganzplace
Vrijeme čitanja: 3 minute

Rođen 22. ožujka 1941. u Zürichu, Bruno Ganz bio je kazališni i filmski glumac čiju je karijeru obilježilo više od 120 uloga na filmu i TV-u. U ranim danima svoje karijere, koja je počela 1960. godine, radio je kao knjižničar i bolničar, a njegov veliki filmski proboj došao je 1976. godine s filmom Sommergäste, nakon čega je izgradio značajnu filmsku karijeru u Europi i Americi.

Radio je s redateljima “Novog njemačkog kina” poput Wernera Herzoga i Wima Wendersa, kao i s međunarodnim redateljima poput Érica Rohmera i Francisa Forda Coppole. 2010. godine dobio je nagradu za životno djelo od EFA-e, a u vrijeme njegove smrti 15. veljače 2019. Ganz je bio nositelj Iffland-Ringa koji se prenosi od glumca do glumca kako simbol „najznačajnijeg i najvrjednijeg“ glumca njemačkog govornog područja svog vremena. Povodom mjesec dana od smrti ove filmske legende odlučili smo za vas posložiti filmolistu od pet nezaboravnih uloga u karijeri Brune Ganza.


5. Nosferatu The Vampyre (1979)


Werner Herzog svojim filmom Nosferatu the Vampyre (1979) prati strukturu čuvenog Nosferatu F. W. Murnaua (1922), jednog od najpopularnijih nijemih filmova. Suštinski se film zasniva na romanu “Dracula” Brama Stokera iz 1897. godine uz to da je Murnau promijenio imena likova zbog autorskih razloga, dok je Herzog mogao slobodno koristiti ona izvorna. Film otvara priča o zemljoposjedniku Renfildu koji Jonathanu Harkeru nudi veliku proviziju da putuje u dvorac Drakule i proda mu izoliranu imovinu u gradu. Harker naravno prihvaća zadatak, smatra da bi mu novac dobro došao jer on i njegova žena zaslužuju bolji dom od onog u kojem se trenutno nalaze.

Herzogova odluka da ulogu Jonathana Harkera dobije Bruno Ganz ispostavila se kao savršena. Dok filmski setovi bude osjećaje sablasti i hladnoće, a dugi smireni kadrovi bude osjećaje nelagode, naspram njih se nalazi blaga pojava mladog Ganza koji kontrastira okružju i svakim svojim korakom dodatno gradi napetost u ovome filmu.


4. Eternity and a Day (1998)


Aleksandar je grčki pisac koji se pomirio sa svojom bolesti te je spreman umrijeti. On se oprašta od kćerke te se prisjeća svog nekadašnjeg života sa ženom. Sve je spremno za njegovu smrt, a kada nabasa na uličnog klinca, ilegalnog imigranta iz Albanije kojem je potrebna njegova pomoć, Aleksandar privremeno stavlja smrt na čekanje kako bi pronašao način da pomogne dječaku.

Bruno Ganz u filmu Eternity and a Day daje čisto fizičku egzistenciju karakteru pisca Aleksandra, bez i jedne izgovorene linije dijaloga (redatelj Theodoros Angelopoulos dao je glas Aleksandra manje poznatom grčkom glumcu Petros Fyssounu). Ipak, Ganz besprijekorno utjelovljuje ulogu pisca na samrti, svojim laganim hodom, predanim izrazima lica i svojom interakcijom s dječakom (Achileas Skevis).


3. The American Friend (1977)


Tom Ripley, protagonist književnog serijala Patricije Highsmith, adaptiran je u nekolicinu filmova u kojima su ulogu enigmatičnog prevaranta zaigrala slavna imena poput Alaina Delona, Matta Damona, Johna Malkovicha te Dennisa Hoppera. Od pet filmskih adaptacija Ripleyja, samo jednom je prateći lik oduzeo spotlight protagonista i to 1977. godine u Wendersovoj adaptaciji romana “Ripley’s Game” u film The American Friend.  Čast preuzimanja centralne uloge pripala je Bruni Ganzu koji je dao empatičan i predan performans u ulozi Jonathana Zimmermanna te je potisnuo svog kolegu Hoppera u svojoj ulozi Ripleya u drugi plan.

Objektivno gledano, The American Friend nije priča o talentiranom Ripleyu i njegovom najnovijem nizu prevara, nego o siromašnom, bolesnom poznavatelju umjetnosti Jonathanu Zimmermannu koji odlučuje odbaciti svoj svakodnevni posao uokvirivanja slika i restauracije umjetnina te postaje plaćeni ubojica kako bi mogao ostaviti barem neko materijalno dobro svojoj obitelji nakon što umre od leukemije.


2. Downfall (2004)


Travanj 1945. godine. Njemačka stoji na ivici poraza od sovjetske armije koje ih okružuje sa zapada i juga. U Berlinu Adolf Hitler proglašava da će Njemačka i dalje postići pobjedu te naređuje svojim generalima i savjetnicima da se bore do posljednjeg čovjeka. Downfall istražuje posljednje dane Reicha, gdje su starije njemačke vojskovođe (kao što su Himmler i Goring) digli ruke od svog voljenog Führera, u pokušaju da spase svoje živote, dok su se drugi (Joseph Goebbels) obavezali umrijeti s Hitlerom.

Ganz u nevjerojatnoj ulozi Hitlera jedan je od najpoznatijih internet memova današnjice, a njegova posvećenost glumačkom zanatu najbolje je iskazao on sam u razgovoru s Guardianom 2005. godine. Ganz je izjavio kako je tijekom mjeseci mukotrpnih istraživanja, koja su uključivala gledanje povijesnih zapisa, nabasao na tajno snimljen zapis Hitlera zbog koje je uvjerio sebe da je Führer patio od Parkinsonove bolesti. Zbog toga je Ganz dalje posvetio nekoliko mjeseci istraživanju same bolesti.


1. Wings of Desire (1987)


Wings of Desire prati dvojicu anđela Damiela i Cassiela koji lutaju zemljom daleko prije nego je prvo biće izašlo iz vode na kopno. Njihova dnevna rutina postali su razgovori o povijesnim dešavanjima „na današnji dan“ te fascinacija jednostavnim trenutcima iz ljudskih života. Cassiela tako, u jednom trenutku, fascinira starac Homer koji još uvijek traga za smislom života. Damiel s druge strane prati Marion, izvođačicu na trapezu, u cirkusu koji napušta Berlin. Promatrajući Marion, Damiel razmišlja odreći se svojih krila i postati smrtnik.

Bruno Ganz u ulozi Damiela daje svoj performans karijere, jedinstvenu suzdržanu i kompleksnu izvedbu dualnog karaktera. S jedne strane u ulozi Damiela on uspijeva izraziti pribranost te stoičku hladnoću koju besmrtni karakter posjeduje, dok s druge strane kroz facijalne ekspresije i suptilne razlike u izgovoru dijaloga, očit je unutarnji kuriozitet karaktera i njegova smrtnička nadahnutost ljubavlju i nadom.

(Visited 113 times, 1 visits today)

Komentari