“Child 44” (T.R. Smith): Kako riješiti zločin u koji nitko ne vjeruje?
Ako ti se sviđa serija „Mindhunter”, onda ćeš voljeti detektivski triler „Child 44” autora Toma Rob Smitha. Priča je izmišljena, ali kao inspiraciju uzima zločine pravog serijskog ubojice Andreja Čikatilova, koji je još poznat kao Rostovski Koljač. Knjiga je dobila i dva nastavaka – „The Secret Speech” i „Agent 6” te filmsku adaptaciju koja nije dobro prošla kod kritičara i publike, ali zato je „Child 44”, knjiga koju ne bi trebao zaobići niti jedan ljubitelj čitanja, a kamoli ljubitelj trilera i detektivskih priča.
Nacija bez zločina
Radnja se odvija tijekom kraja 50-ih godina 20. stoljeća, a to je razdoblje kada Sovjetski Savez proživljava najtvrdokorniji oblik tiranije, staljinizam. Pratimo Lea Demidova, pripadnika MGB-a (Ministry of State Security) kako pokušava pronaći krivca za ubojstvo 44 djece. Problem nije samo inteligentni zločinac, već i državni aparat u čijoj se srži nalazi ideja kako u socijalističkoj državi kriminal ne postoji. Zločin je plod kapitalizma i time je on duboko usađen u zapadnjačko društvo. Stanovnik Sovjetskog Saveza jednostavno nije sposoban počiniti zločin jer ipak živi u radničkom raju gdje samo pogrešna politička misao može biti kažnjiva.
Stravična ubojstva djece nikada nisu prijavljena, već se krivica pripisuje mentalno oboljelim osobama ili homoseksualcima. Priznavanje kako zločin postoji znači izdaja i negiranje sovjetskih vrijednosti. Kazna je, naravno, smrt pojedinca, ali i njegove obitelji. Postaje poprilično jasno kako je Smith uspio izgraditi izvanrednu i neprestanu napetost. Sam Leo u početku ne vjeruje kako su ubojstva povezana, ali nakon što sam proživi mučenje koju je nametao svojim zarobljenicima, počinje shvaćati kako nije sve onako kako je naučio vjerovati.
Zbog toga Leo svakim korakom ugrožava svoju suprugu Raizu i roditelje. Leo zbog svojih ideja o postojanju serijskog ubojice bude prognan i degradiran te poslan zajedno sa suprugom na margine Sovjetskog saveza što se smatra dobrom srećom. To ga, ipak, ne može zaustaviti da krene na krvavi put otkrivanja identiteta ubojice.
Sovjetski način života
Roman služi i kao prikaz sovjetskog načina života koji je prikazan pomoću obrađivanja različitih problema tog razdoblja. Svaki pojedinac je u konstantnom strahu od nadziranja jer svatko poznaje barem jednu osobu koju su odveli i da se nikada nije vratila. Odmah se nadovezuje tema tajne policije, a svaki član kao da je cijepljen protiv osjećaja ili bilo čega nalik humanom ponašanju. Obrazovni sustav je propagandni stroj koji kroji djecu prema socijalističkoj ideologiji. Homoseksualnost je tretirana kao zločin i predstavlja još jedan u nizu načina kako izdati državu. Sirotišta su prenapučena stotinom zaboravljene djece koja moraju dijeliti deset žlica kako bi mogla jesti, a biti pacijent u psihijatrijskoj bolnici nije ništa drugačije od rada u gulagu.
Također, knjiga istražuje dio ukrajinske povijesti koju ne spominjemo u našim udžbenicima, a obilježena je velikom tragedijom zvanom Holodomor. Staljin i njegovi dužnosnici izazvali su umjetno stvorenu glad na području Ukrajine zbog čega je umrlo 3 do 7 milijuna ljudi.
Neprestana napetost
Smith maestralno stvara napetost koja je uvijek prisutna, bila ona intenzivnija ili blaža. Kada misliš kako se možeš opustiti, tada nastupa element iznenađenja koji te ne može ostaviti ravnodušnim. Sovjetski savez bila je država u kojoj je laž svakodnevna pojava, ali nisi znao gdje se nalazi pa možeš pretpostaviti da se nalazi odmah do tebe. Stvorena je od moćnika na vrhu, a žive ju građani. To je ono što romanu daje izrazitu napetost.
Istina je pažljivo skrojena, ali u bilo kojem trenutku može biti prekrojena. Ono što smatraš da je istina, zapravo može u bilo kojem trenutku postati laž. Sve je podređeno državi i nepogrešivoj ideologiji. Smith uspostavlja ravnotežu između priče i prikazivanja povijesti što u čitatelju može probuditi interes za istraživanjem o tom posebnom razdoblju ruske povijesti kada se približavao Staljinov kraj.
Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.
