Istaknuto
16.10.2019.

Vrijeme čitanja: 1 minuta Ove srijede Nova glazba donosi sedam glazbenih noviteta za koje možete glasati do one sljedeće i pet stranih prijedloga za slušanje.

14.10.2019.

Vrijeme čitanja: 11 minute Nismo se htjeli amaterski pozabaviti memom u rekreativne svrhe, nego analizirati memski potencijal sa stručnjakinjom za verbalnu i neverbalnu komunikaciju.

Film

KOMENTAR: Gleda li vam se hrvatski film? Ako vam se gleda, HRT vjerojatno ne da

16.07.2019. David GašoFacebook: Meni se to gleda
Vrijeme čitanja: 5 minute

Gledaju li vam se hrvatski filmovi? Gdje ste zadnji put pogledali hrvatski film, ili možda bolje – hrvatski dokumentarac? Jeste li gledali Srbenku? Ako niste, odlično, ovaj višestruko nagrađivani film Nebojše Slijepčevića koji je Europska filmska Akademija uvrstila u najboljih 15 dokumentaraca godine od 20. lipnja možete pogledati na HBO-u – ali ne i na HRT-u. Za HRT Srbenka nije dovoljno dobra, čak i da je dobra, ona jednostavno predugo traje (čak punih sat vremena i 15 minuta koje gledatelji nipošto ne bi mogli izdržati).

Srbenka je samo jedan od 34 filma koja je HRT odbio na Javnom pozivu za dokumentarne filmove i serije. Sad, očekivali biste da će javni servis poput Hrvatske radiotelevizije pozdraviti hrvatsku kreativnost i javnosti prikazati sve one hrvatske filmove koje su u Švicarskoj pogledali, ali vi niste! Ne samo da biste od HRT-a to očekivali, on je čak i po zakonu dužan osigurati nabavu 40 posto europskih djela među kojima barem polovina mora biti proizvedena na hrvatskom jeziku – no, zaplet, naravno, predstavlja HRT-ovo izbjegavanje navedene obveze.

Facebook: Meni se to gleda

Upravo radi toga što se od hrvatskih gledatelja očekuje pretplata na HBO kako bi pogledali film nagrađen nagradom najvišeg državnog umjetničkog priznanja za filmsku umjetnost, Društvo hrvatskih filmskih redatelja odlučno je pokrenulo inicijativu pod sloganom Meni se to gleda, HRT ne da! – koji je zapravo skroz višepraktičan, a osobno ga možete uporno ponavljati i HRT-ovoj telefonskoj službi za korisnike.

Vrlo je bitno hrvatskim filmskim redateljima poručiti gledateljima kako se šutnja javne televizije ne tiče samo autora i hrvatske kinematografije na koju nesumnjivo destruktivno utječe, već i gledatelja samih. Gledatelja koji će tako zauvijek ostati u mraku i nepoznavanju raznolike tematike i vrijednosti hrvatskog dokumentarnog filma među kojima su i odbijena 34. Ova su 34 filma, naime, prikazana na ukupno 353 festivala, a nagrađena sa zajedničkih 86 nagrada.

Recenzije bez autora

Nagrada je HRT-a, doduše, bio niz, kako kažu iz DHFR, uvredljivih i neprofesionalnih recenzija koje su ostale nepotpisane. „Za razliku od, recimo, HAVC-a čiji umjetnički savjetnici uredno potpisuju sve recenzije filmova na svojim natječajima, HRT to nije učinio, a to je ono što bi bilo korektno i profesionalno“, izjavljuje redateljica Katarina Zrinka Matijević čiji je film Iza Lica Zrcala također odbijen na javnom pozivu. Dodaje i kako je „kritika sastavni dio posla kojim se bavimo, ali kad dođe anonimna implicira netransparentnost koju javna institucija ne bi smjela njegovati.“

Ljutnja proizlazi iz odgovora koji su upereni bez određenog kriterija, a u konačnici nepotpisani. Dokaz o tome je film koji je tako u recenziji optužen kako „produbljuje jugočetničku naraciju“, no zato je 2017. nagrađen nagradom na Festivalu hrvatskih katoličkih filmova. HDFR ističe kako HRT ne njeguje autorska prava redatelja, ali ni tematsku raznolikost i bogatstvo hrvatskog dokumentarnog filma.

Facebook: Meni se to gleda

„Naravno da nismo zadovoljni HRT-ovim odgovorima tj. recenzijama i one su bile direktan povod za ovu kampanju. Nitko, a pogotovo ne zaposlenik javne televizije ne bi smio napisati takve neprofesionalne, uvredljive recenzije a u nekim slučajevima i utužive objede“, rečenice su redateljice Vlatke Vorkapić još uvijek očekujući pravi odgovor i reakciju televizije.

Kod nekih je izvor razočaranja čak i nedostatak recenzije, odnosno filmovi odbijeni radi svojeg trajanja (koje je nerijetko zašlo tek u svoj drugi sat). Među filmovima koji nisu dobili recenziju su i Buffet Željezara, U ime Republike Hrvatske te film posebnog priznanja na DocLeipzigu Na Vodi, sva tri redatelja Gorana Devića koji od kampanje očekuje barem buku i konačno otkupljivanje nekih od filmova, no boji se kako će ipak „sutra sve biti po starom“.

Odgovor na kampanju i tri tisuće pratitelja proziva nekorektnost

Hrvatska radiotelevizija nije reagirala ni na apel ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, a nakon pokretanja inicijative odgovor HRT-a bio je prozivanje nekorektnosti kampanje Hrvatskog društva filmskih redatelja, tako zanemarujući osnovni poziv hrvatskih redatelja da se javna televizija jednostavno pridržava zakona i ugovora s Vladom RH.

Na utorak, 16. srpnja, podršku su kampanji, uz tri tisuće pratitelja na Facebook stranici, uputili Hrvatsko novinarsko društvo, Hrvatsko Društvo Pisaca, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika i DOKSrbija.

„Kao strukovna udruga čiji su članovi svojim poslom i angažmanom vezani uz kazalište i uz film, a onda, jasno, i uz HRT, ne možemo mirno gledati kako upravo ta kuća, koja bi trebala biti javni servis građanima, sustavno zanemaruje svoje obveze i odbija emitirati hrvatske filmove“, isječak je iz potpore Hrvatskog Društva Pisaca.

Za koga mi radimo filmove?

S obzirom da je odbijen čak i film Glasnije od oružja Miroslava Sikavice koji je gotovo u potpunosti sastavljen od arhivskih materijala upravo televizije koja film nije htjela otkupiti, osvanulo je i pitanje kriterija HRT-a prema kojima će hrvatski dokumentarni film pronaći svoju platformu upravo na javnoj televiziji i konačno dospjeti pred gledatelje. „Naime, film je bio u kino-distribuciji, na repertoaru tridesetak neovisnih kina diljem Hrvatske, od Dubrovnika do Slavonije, otkupila ga je i u regiji prikazala Al Jazeera, a bio je uvršten i na većinu kritičarskih top-lista najboljih domaćih filmova 2017. godine. Ukratko, odbijenica je bila štura i generička: «za ponuđeno djelo ne postoji interes HRT-a za otpočinjanje pregovaračkog postupka», kao uostalom i za svih šest ponuđenih Factumovih filmova. Moguće da im se film naprosto nije svidio, što je posve legitimno. U konačnici možda sam još i dobro prošao– bez pisane negativne recenzije, dvojbenih sudova i oštre kritike, kojima su neke moje kolege bile počašćene“, govori redatelj Miroslav Sikavica.

Iz DHFR-a smatraju kako zanemarivanjem svojih obveza, HRT radi izravno na štetu hrvatskih autora, štetu dokumentarnog filma i na štetu cjelokupne hrvatske audiovizualne zajednice, a vrijedi napomenuti kako se i gledateljima izravno uskraćuje pristup hrvatskim dokumentarnim ostvarenjima u proteklih nekoliko godina. „Mislim da gledatelji ne razumiju ili nisu svjesni toga da je udio hrvatske dokumentarno-igrane produkcije na HRT-u ispod 5 posto – što dovodi do pitanja za koga i čemu mi radimo filmove?“ razočarano odgovara Dario Juričan čiji je film Gazda: Početak među odbijenih 34.

Facebook: Meni se to gleda

Javna hrvatska televizija u konačnici je samo televizija

Popis odbijenih filmova DHFR ne može objaviti te ističe kako je dužnost upravo javnog servisa biti javan pa tako objaviti popis odbijenih, ali i prihvaćenih filmova te ističe kako je to, među ostalim, i jedna od dužnosti HRT-a koju sami iščekuju.

Unatoč prevladavajućem razočaranju koje vlada u redateljskoj zajednici, mnogi očekuju barem neke promjene, a optimistično zaključuje i redateljica Vlatka Vorkapić: „Sigurno će se dogoditi neke promjene. Kakve i kolike – to ćemo vidjeti. Povratak na staro nije u interesu niti javnoj televiziji niti  audiovizualnoj profesionalnoj zajednici, a pogotovo ne javnosti koja plaća pretplatu. Unatoč raznim previranjima i problemima, na javnoj televiziji još uvijek ima veliki broj kvalitetnih profesionalaca i prava je šteta da takav potencijal nije iskorišten već da se važne odluke prepuštaju ljudima koji očito tome nisu dorasli. Dovođenje novih i relevantno obrazovanih i stručno osposobljenih osoba na čelna i najodgovornija mjesta HRT-a, prvi je i neizostavan korak u nizu potrebnih promjena koje valja poduzeti želimo li vratiti HRT-u propisanu javnu ulogu te osigurati njezino zakonito djelovanje.“

Od kampanje Meni se to gleda, redatelji očekuju i novi javni poziv koji će se pridržavati zakona i dogovorenih postotaka nabave hrvatskih djela te kako će sporne osobe odgovorne za poziv u kojem su odbijeni navedeni filmovi svoju odgovornost i snositi. HRT-ov ovogodišnji javni poziv samo je jedna u nizu odluka koje razočaravaju naše redatelje (a trebale bi i publiku) te osuđuju javnu televiziju i propituju po čemu je Hrvatska radiotelevizija javna, a u konačnici i po čemu je ona uopće hrvatska?

(Visited 386 times, 3 visits today)

Komentari