novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Glazba

Izvještaj – E (Indie emo gig): Jedno slovo da zavlada svima

Foto: Press
Vrijeme čitanja: 2 minute

Bostonska trojka zvana E, samo slovo “e”, u četvrtak je poremetila nekoliko granica – prva se odnosi na moju toleranciju na empirijski glasnu muziku, ne nužno svaku muziku koja u potpisu nosi prišivak noise. Druga se granica tiče opsega glazbene inventivnosti kada je u pitanju power trio. Ostale granice prestale su biti granice. Ako 7. lipnja niste bili u Močvari, propustili ste predivno finale indie emo sezone.

e-every everything

Grupa E postoji manje od pet godina. Čine je Thalia Zedek, Jason Sidney Sanford i Gavin McCarthy koji su se kao glazbenici, pa i graditelji instrumenata te drugih muzikotvornih naprava, formirali u nekim drugim bendovima. Njihov zajednički projekt stremi objedinjavanju onog što je svakome od njih svojstveno i onog što mogu proizvesti samo kada stvaraju zajedno. Tako tri linije koje izlaze iz kičme slova E metaforički predstavljaju svakog od njih, individualce ujedinjene u namjeri da ojačaju i istovremeno svladaju svoj ego. No oni ne objašnjavaju slovo “e” na taj način. Isto tako, nisam sigurna je li Hüsker Dü svoj logo objašnjavao pomoću slične metafore, ali funkcioniralo je. Tri je zaista čaroban broj.

Iako stiješnjeni ispred šanka u Močvari, Thalia, Jason i Gavin izgledali su vrlo opušteno i spremno. Koliko opušteni i spremni mogu biti svakom minutom koncerta postajalo je sve jasnije. Nije bila riječ o jednom od onih tročinskih koncerata na kojima čekate jednu-dvije pjesme pa zujite bez pive u ruci dok se grupa vraća na čestitke, pozdrave i do slušanja. Ovo je bio jedan od onih sjedneš, staneš i gledaš kako glazba raste. Pitaš se koliko će izdržati na toj razini.  I onda oni izdrže, postajući svakim trenutkom sve zanimljiviji, kao pojedinci i kao grupa. Ipak, imam osjećaj da E treba promatrati puno duže od sat vremena da bi se u potpunosti shvatilo kako nastaje ta zvjezdana buka.

in the key of E

Moja pozornost se u četvrtak neprestano vraćala na Jasona i njegovu kripto-gitaru. Za vrijeme nastupa vam se čini da čelični okvir koji nosi njezinu osnovu povremeno zasiječe Jasonovu ruku, ali koncert ide dalje. Kada je sparite sa svim pedalama i uređajima iz kućne radinosti te izgledom njegovanog hipstera koji Jason ima, dobijete audiovizualnu atrakciju iza koje stoji marljivi umjetnik. Kad je koncert završio, Jason je spustio svoju gitaru, posložio opremu i skinuo svoje “radno odijelo”, svi su već bili vani, a on je poput kakvog vječno-zaljubljenog kazališnog redatelja zadnji otišao s pozornice. Zaista, E je bend koji treba gledati i slušati.

Pljesak odobravanja koji su E dobili bio je značajno duži od onoga što je mogao čuti bend koji je dan prije nastupio u istoj toj Močvari samo par metara dalje. Naslovna fotografija nije od četvrtka, već je nasumično ubrana na nepoznatom internetskom izvoru, ali u svoj svojoj artificijelnosti vrlo dobro predstavlja zvuk benda zvanog E, zvuk buke na astralnoj ravnici pomalo nevidljivoj ljudskom uhu.

Be social
Što misliš o ovome koncertu?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari