novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

Popis za Interliber: 5 naslova sa štanda Frakture

Vrijeme čitanja: 4 minute

Interliber nam je iza ugla, od 12. do 17. studenog Zagrebački velesajam bit će mjesto najvećih gužvi u gradu,  a kako biste što bolje i kvalitetnije probrali koje knjige se ove godine isplati uloviti, donosimo vam pregled knjiga po štandu, odnosno po izdavaču. Fraktura, kao i svake godine, donosi zanimljive naslove od kojih se mnogi nađu na našim policama. Ovoga puta izdvajamo 5 naslova koja će se najčešće ‘skenirati’ na blagajni tijekom Interliber tjedna.


John Williams – “Krvnikov Prijelaz”


“Stoner”, “August” i “Krvnikov Prijelaz” tri su veličanstvena romana kojima je svjetsku književnost zadužio američki pisac John Williams (1922.–1994.), autor kojega je nanovo otkrilo i među klasike uvrstilo 21. stoljeće.

Nezaboravnim Williamsovim junacima – sveučilišnom profesoru Williamu Stoneru i rimskome caru Augustu – u Krvnikovu Prijelazu pridružuje se Will Andrews, student koji 70-ih godina 19. stoljeća ostavlja studij na Harvardu i potaknut predavanjem Ralfa Walda Emersona odlazi na Zapad u potrazi za dobrotom, istinom i ljepotom, koje se (Emerson tvrdi) mogu pronaći jedino u Prirodi. Ali Priroda, koja za Andrewsa počinje u Krvnikovu Prijelazu, gradiću izgubljenom u Kansasu, bit će drugačija od one koju je očekivao i kakvoj se nadao. Priča o dolini skrivenoj u Stjenjaku Colorada, u kojoj zimuje nepregledno krdo bizona, potaknut će ga da se priključi iskusnome lovcu Milleru na epskom putovanju koje će ih kroz netaknute rajske predjele naposljetku dovesti do istinskog srca tame.

Smještajući radnju svojega romana na Divlji zapad, John Williams ne želi napisati samo još jedan vestern. Baš kao i druga dva njegova remek-djela, “Krvnikov Prijelaz” čitatelja osvaja ponajprije svojom mudrošću, jasnoćom i poznavanjem ljudske duše, ukazujući se ujedno i kao prvi u nizu velikih romana koji bespoštedno propituju mitove i snove ugrađene u temelje moderne Amerike.


 Gary Barker- “Muzej izgubljenih ljubavi”


Kad na putu prema moru nakratko svrate u Zagreb, dvoje mladih Amerikanaca, psihoterapeutkinja Katia i sveučilišni predavač Goran, posjete Muzej prekinutih veza. Među eksponatima nailaze na pismo Goranove prve ljubavi iz izbjegličkog kampa u Bosni i shvaćaju kako ih sjena prošlosti – sve dok s njom ne svedu račune – neće pustiti na miru. Istodobno, na drugom kraju svijeta, Katijin klijent Tyler, bivši američki vojnik i povratnik iz Afganistana, smisao života pronalazi u neočekivanom očinstvu.

U “Muzeju izgubljenih ljubavi” Gary Barker na izvrstan način kombinira svoj spisateljski talent i dugogodišnji rad borca za ljudska prava. Dirljivo i realistično, Barkerovo pisanje pogađa ravno u srce, a glavni junaci, unatoč svojim lošim startnim pozicijama, svesrdno se trude da ne završe kao samo još jedan izložak u Muzeju prekinutih veza.


Paolo Cognetti – “Divlji dječak”


Kada pripovjedač odluči pobjeći iz grada u planinu gdje nije bio više od desetljeća, i ne sluti kamo će ga taj bijeg odvesti. U unajmljenoj kućici, na prvi pogled daleko od civilizacije, polako uspostavlja svoj odnos s prirodom i planinom. Od travnja do kasnog listopada proživi četiri godišnja doba, i počinje polako shvaćati prirodu, ali i sebe samoga.

Paolo Cognetti, jedan od najcjenjenijih suvremenih talijanskih autora, svjetsku je slavu stekao romanom “Osam planina”, a u “Divljem dječaku” pristupa prirodi iz drugoga kuta. Pomalo autobiografska, ova je proza od one vrste koja čitatelja tjera da promišlja o sebi i svijetu. Naslanjajući se na Waldena Henryja Davida Thoreaua i Priču o planini Éliséea Reclusa, Cognetti ispisuje veličanstvenu posvetu samoći i divljini, posvetu planini i čovjeku u njoj. “Divlji dječak” jedna je od onih knjiga koju želite čitati polagano, onako kako i vrijeme u samoći prolazi. “Divlji dječak” proza je koja slavi jednostavnost života i pomirenost s prirodom.


Kamel Daoud – “Zabor ili Psalmi”


Pisac je jedina djelotvorna smicalica protiv smrti. Ljudi su pokušavali s molitvom, lijekovima, magijom, ponavljanjem ajeta ili mirovanjem, ali samo je Zabor našao rješenje: pisati. Kao što je Šeherezada pripovijedanjem odgađala svoju smrt, mladić iz zabitog sela Abukira svoje susjede održava na životu svojim nesvakidašnjim talentom. Praunuk tkalje ćilima s juga Alžira, Zabor je odmalena bio poseban, što je u primitivnoj sredini značilo obilježen, a nakon što ga se obitelj odrekla, jedina mu je podrška teta Hadžer. No kad mu se otac Hadži Brahim nađe na samrti, Zabor dobiva priliku da ga održi na životu i dobije konačno priznanje svoje obitelji. Ipak, odluka da potvrdi svoj magični talent ili se ipak opredijeli za običan život nije nimalo laka.

“Zabor ili Psalmi” drugi je, više godina očekivani roman alžirsko-francuskog pisca Kamela Daouda, u kojem on iskazuje svu raskoš svojeg spisateljskog talenta. Ovo je sjajna i potresna priča o potrebi da se piše čak i kad okolnosti piscu nikako ne idu na ruku, a njegov ga rad može dovesti u pogibelj.


Cees Nooteboom – “533 dana”


Je li važnije ono što se gleda ili ono što se vidi, i kako se zapiše? Između 1. kolovoza 2014. i 15. siječnja 2016. Cees Nooteboom u svojoj je knjizi danâ, za početak, odlučio promatrati svoj vrt. No tajni život kaktusa i kornjača, cvijeća i raslinja oko njegove kuće na voljenom otoku Menorci za jednog od najznačajnijih suvremenih svjetskih autora tek je početak putovanja. Nooteboomovi nas pogled i misao naime – ono što iz dana u dan gleda, vidi i zapisuje – nepogrešivo vode do intimnih pejzaža rijetke ljepote, do dubljeg iskustva svijeta u kojemu se glazba susreće s botanikom, filozofija s geografijom, a književnost s poviješću.

Potaknuta Voltaireovim pozivom da se obrađuje svoj vrt, “533 dana” Ceesa Nootebooma veličanstvena je pohvala mudrosti, smirenosti i sporosti, knjiga kakvu danas trebamo više nego ikada. Vječno znatiželjan i zaigran, duh njezina autora još jednom potvrđuje da je za najveće među piscima vrt isto što i svijet, a svijet isto što i vrt.

Be social

Komentari