Trokut: Spojila nas je želja za zajedničkim istraživanjem elektronske i jazz glazbe
Iako onemogućeni djelovati pred publikom, glazbenici neumorno rade i stvaraju novu, inovativnu glazbu. Upravo jedan takav primjer je i bend Trokut koji sebi svojstven način sljubljuje jazz s elektronikom.
Njega čine mladi jazzisti Jaka Arh (tenor saksofon i elektronika), Filip Pavić (električna gitara), Hrvoje Kralj (električni bas) i idejni začetnik Jerko Jurin (bubnjevi i elektronika). Upravo su nam oni za kraj godine pripremili album prvijenac „Shapeless” koji je objavljen pod okriljem londonske diskografske kuće Rika Muzika koja posebnu pažnju pridaje upravo glazbenim projektima s Balkana.
Sama glazba najbolje govori za sebe, no priupitali smo i njih te Saru iz Rika Muzike da nam pobliže objasne tajnu njihovog uspjeha. Naime, pobrali su izvrsne kritike od strane jazz kritičara, a i prodaja preko Bandcampa ide bolje od svih očekivanja.
Prije svega razjasnimo kako ste od četiri polazišne točke uspjeli napraviti Trokut?
Jerko: Trokut je nastao krajem 2018. godine za vrijeme našeg studija na jazz akademiji u Grazu. Tada sam odlučio pokrenuti Trokut kao platformu za istraživanje i izvođenje elektronske glazbe uživo.
Sam naziv benda – Trokut – je u mojoj glavi nastao prije nego što sam znao koja će točno biti formacija benda. Zvučao je dobro i lako pamtljivo, a s vremenom je odredio i estetiku benda – minimalistički vizualni identitet i suvremen pristup u glazbi.
Što je kumovalo vašem sjedinjavanju?
Jerko: Spojila nas je želja za zajedničkim istraživanjem mogućnosti spajanja elektronske i jazz glazbe u okviru banda koji bi takvu glazbu izvodio uživo. Neki članovi benda su u početku imali više iskustva u takvim formacijama, neki manje, no sada svaki član benda jednako sudjeluje i doprinosi u kreativnom stvaranju benda. Voljeli bismo naglasiti da je član benda donedavno bio Bojan Skočilić, a na njegovo mjesto je zatim došao je Hrvoje Kralj.
Jaka: Ideja o sviranju u bendu je nešto što me privlačilo Trokutu jer je u jazz okruženju čest slučaj da se glazbenici okupe, snime album, naprave turneju i nastave dalje svatko svojim putem. Biti u bendu je ipak nešto drugačije iskustvo, vezano prijateljstvom i međusobnom podrškom.
Svatko od vas donosi nešto iz prijašnjih projekata. Koji su vaši doprinosi ponaosob, a koji su vam novi izazovi?
Jerko: Svatko od nas u bend donosi točno određene elemente koji Trokut čini Trokutom. Kod Filipa je to harmonijsko-melodijska estetika, kod Jake elektronske teksture i specifičan pristup saksofonu, a kod Hrvoja i mene su to različiti koncepti prilagodbe jezika elektronske glazbe mogućnostima i okvirima klasične ritam sekcije.
Izazov je ponekad uskladiti sve naše utjecaje i odrediti točno smjer kojim želimo ići. Otuda i naziv albuma – „Shapeless”. Album obiluje raznim utjecajima koje ponekad nije lako koherentno povezati, ali se uvijek trudimo naći neku poveznicu među njima i tako ih pomiriti.
Smatrate li se nastavkom estetike započete Chuijem, Šumova protiv valova, ABOP-a i Kozmodruma gdje se jazz sljubljuje s elektronikom?
Jerko: S navedenim bendovima svakako dijelimo slične koncepte, estetiku i želju za neprekidnim istraživanjem novog i nepoznatog. Svaki od navedenih bendova je specifičan u svom izrazu i, iako inspiraciju crpimo iz sličnih izvora te s nekim od tih bendova dijelimo čak i slično obrazovanje, svaki od nas na scenu donosi nešto drugačije.
Takvu šarolikost daju nam upravo daju uzori i utjecaji kojim nam se međusobno ne preklapaju. Po konceptu i zvuku benda te velikom omjeru improviziranog materijala naspram onog unaprijed komponiranog najbliži smo Toboganu, Jankovom bendu prije Kozmodruma. Tobogan je kao jedan od prvih bendova takve vrste uvelike popularizirao live improviziranu elektronsku glazbu u Hrvatskoj.
Album prvijenac je upravo objavljen. Što on nudi da je svježe i novo?
Filip: Naš debitantski album Shapeless donosi zanimljiv spoj jazza, elektronske glazbe, fusiona i improvizirane glazbe. S obzirom na to da smo sva četvorica jazz glazbenici, utjecaj jazza u našem pristupu je neizbježan, no cilj nam je bio stvoriti neki svježi zvuk temeljen na raznim drugim žanrovima koje volimo.
Je li u planu i promocija albuma uživo u skorije vrijeme ili ćemo se morati strpjeti dok se nemila situacija malo stiša?
Hrvoje: Naše promocije albuma u Zagrebu i Ljubljani koje su bile planirane tijekom zime su nažalost odgođene za proljeće 2021. godine, ali vjerujemo da će iduća godina ipak sa sobom donijeti nešto više sreće što se tiče nastupa uživo. Do tad album možete preslušati na Bandcampu, raznim streaming servisima ili još bolje – nabavite CD i uživajte u prekrasnom artworku Ivana Čadeža.
Tko je publika Trokuta kao benda koji ujedinjuje dva žanrovski i estetski drukčija svijeta?
Filip: Nadamo se da će s vremenom publika postati što šira, no smatramo da su našu publiku čine ljudi koji vole vrlo raznoliku glazbu poput drum ‘n’ bassa, jazza, razne alternativne glazbe i fusiona. Mislimo da je najbitnije da naša publika posjeduje određenu otvorenost prema novoj i drugačijoj glazbi jer su naši osnovni kreativni principi istraživanje, eksperimentiranje i improvizacija, pa tako i naša publika treba biti spremna na tu avanturu s nama.
Što je izdavač Rika Muzika prepoznala u Trokutu da ga je uzela u okrilje za prvijenac?
Sara: Cijela priča je počela s Jerkom koji mi je poslao glazbu na preslušavanje. Bio je u potrazi za nekim tko bi htio objaviti njihov prvi album te smo tako počeli pričati o nezavisnim diskografima koji njega interesiraju inicijalno s idejom da pitcham njihov album nekim svojim kontaktima. Kako je to sve krenulo, ostala sam ugodno iznenađena koliko on zapravo poznaje UK nezavisnu scenu. Što smo duže pričali, skužila sam da ima jako racionalan pristup glazbi što mi se svidjelo jer rijetko to viđam u radu s glazbenicima.
Inicijalno sam rekla da nismo zainteresirani jer smo već imali release plan riješen za ovu godinu. Ipak se kroz višemjesečnu komunikaciju s Jerkom sve promijenilo. Kroz razgovor s njim upoznala sam njegov osebujan karakter, a uz to mu je i tehnika savršena što je zaista dobitna kombinacija. Vidjela sam nešto u cijeloj toj priči što me nagnalo da prilagodim cijeli naš release plan za 2020 i uključim Trokut u njega. Upoznala sam i ostatak benda koji su svi redom iznimno talentirani glazbenici. Imamo jako puno posla pred nama da etabliramo Trokut kao sastav, ali sve je to jedna lijepa avantura kojoj se jako radujem.
Naposljetku, Saro, možeš li ti dočarati specifičnost svog izdavača i opisati konačan cilj u odnosu na domaće glazbenike?
Sara: Rika Muzika je londonski label koji je osnovan s ciljem da predstavimo balkansku scenu svijetu. Naša regija je osebujna i prepuna talentiranih glazbenika koji žele i mogu raditi te uz dobru infrastrukturu ostvariti svoj potencijal. I tu mi ulazimo u priču.
Prije 90-ih kreativna scena u regiji je bujala na internacionalnoj razini, kako s filmom tako i s glazbom. Rat je to sve unazadio i kao da se izgubio dio glazbene priče koji se zatim doslovno preporodio u posljednjih 10 godina kroz čitavu generaciju novih glazbenika i novog zvuka. On koliko god da je domaći, toliko u sebi nosi utjecaj zapada i globalizacije. Uslijed svega toga rodila za Rika kao jedan manifest idealima kreativnog stvaranja i neuništivosti koje umjetnost čuva za sve one koji imaju dovoljno jake radne navike i talenta da se njom bave.