Zvjezdana Antoš: Etnografski muzej u Zagrebu doživjet će potpunu preobrazbu
Načuli smo da Etnografski muzej u Zagrebu očekuju velike promjene, novi postav, preinaka starog postava i mnogi novi sadržaji pa smo otišli razgovarati sa dr. sc. Zvjezdanom Antoš, višom kustosicom u muzeju koja je usto i voditeljica zbirke pokućstva, kućnog inventara i slika u Etnografskom muzeju u Zagrebu od 1995. godine. Diplomirala je etnologiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorirala je i magistrirala muzeologiju. Autorica je 27 izložbi koje su bile postavljene u Etnografskom muzeju i koje su gostovale u brojim drugim europskim muzejima. Koordinatorica je za Hrvatsku u tri projekta financirana sredstvima EU, organizatorica je međunarodnih konferencija etnografskih muzeja i nositeljica je mnogih drugih dužnosti i uloga kojima je svrha poboljšanje rada Etnografskog muzeja i očuvanje naše kulture.
Etnografski muzej uskoro će započeti preobrazbu i obnovu svoje zbirke, što to zapravo znači?
Etnografski muzej u Zagrebu ima muzeološku koncepciju stalnog postava. Ja sam autorica koncepcije koju sam radila zajedno s kustosima Etnografskog muzeja i u toj koncepciji stalnog postava krećemo s cjelovitom obnovom našeg muzeja. Muzej se obnavlja nakon 42 godine kad je postavljen stalni postav. S obzirom na tešku financijsku situaciju u našoj zemlji, ta se obnova vjerojatno neće dogoditi odmah, nego kroz nekoliko godina i odvijat će se u nekoliko faza. Imali smo problema s financiranjem i morali smo se natjecati na fondovima Europske unije. Dobili smo financijsku potporu i ono što mi kao kustosi zapravo radimo je priprema predmeta kako bi što bolje osmislili i prezentirali tu novu priču našim posjetiteljima. Osmislit ćemo razne aktivnosti koje će na neki način najavljivati naš stalni postav.
Na koji ćete način mijenjati postav i koje novosti možemo očekivati?
Etnografski muzeji uvijek su pratili što se događa i mijenja u znanosti etnologije i kulturne antropologije i to su prezentirali kroz promjene u stalnim postavima. S obzirom na to, došlo je vrijeme da u cijelosti promijenimo način prezentacije građe prema najnovijim muzeološkim trendovima i odrazimo način mišljenja prisutan u našoj znanosti. Želimo prezentirati našu životnu svakodnevnicu i tu životnu svakodnevnicu ćemo prikazati kroz tri teme. Kroz kulturu stanovanja, kroz običaje, vjerovanja i rituale i treća tema nam je kultura odijevanja. U tim smo cjelinama razvili čitav niz podtema kako bi pokazali koje su se promjene dogodile u našem društvu od formiranja naših zbirki od kraja 19. stoljeća pa do danas. Pokušat ćemo posjetiteljima kroz predmete i razne oblike multimedije, interaktivne sadržaje objasniti kako su se značenje, uloga i funkcija nekih predmeta promijenili i kako se naša percepcija njih potpuno promijenila. Suočit ćemo se s romantičnim interpretacijama prošlosti kao što je primjerice romantiziran pogled na životu na selu i viđenje tradicijske kulture i pokušat ćemo prikazati stvarnost i kako se stvarno živjelo te koji su predmeti iz naše svakodnevnice zamijenili neke predmete iz prošlosti koji se čuvaju u muzeju. Oni pokazuju koliko je zapravo neizmjerno bogatstvo naše kulture.
U kojim će novim aktivnostima moći sudjelovati posjetitelji?
Želimo našim posjetiteljima približiti priču o našem identitetu, promjenjivosti, našoj kulturi i prošlosti na jedan popularan i zanimljiv način. Posebno to želim objasniti našim najmlađim posjetiteljima. Želimo im približiti predmete i priče iz prošlosti i to planiramo napraviti kroz čitav niz aktivnosti koje će biti prilagođene dobi djece. Vrtićka djeca moći će sudjelovati u pričaonicama u kojima će moći slušati o slavenskoj mitologiji i vjerovanjima u razna bića. Želimo ih educirati na jedan vrlo zabavan način o nekim dijelovima naše kulture. Te će se aktivnosti cijelo vrijeme mijenjati ovisno o hodu kroz godinu i običajima koji su u to vrijeme aktualni. Tako smo sad recimo u vremenu karnevala pa će djeca moći saznati nešto o pokladnim običajima, naučiti kako raditi određenu masku. To učenje će biti kroz igru, na jedan zabavan način, i dostupno od najmlađe dobi posjetiteljima našeg muzeja. Već sad imamo radionice za djecu tako da s novim programima nastavljamo već dobru praksu i dalje je razvijamo. Imat ćemo i programe za djecu školske dobi i odrasle posjetitelje. Ti će programi biti više vezani uz stalan postav. Posjetitelji će moći naučiti kako izraditi pojedini predmet kako bi na taj način prenijeli znanja i vještine. Imat ćemo mnogo manjih sadržaja koji će moći posjetiteljima produbiti njihovo znanje o tim predmetima. Uz predmet će biti napisan i njegov kontekst, što je značio u prošlosti i koji ga je predmet možda zamijenio danas. Primjerice jedan banalan primjer je priča o traktoru i plugu. Djeca ne znaju što je bio plug, ali ako ga povežemo s traktorom onda im postaje jasno da su ljudi u prošlosti, a neki i još uvijek, na taj način obrađivali zemlju.
Što će se dogoditi sa stalnim postavom? Primjerice s predmetima koji nisu iz Europe.
Naše neeuropske zbirke bit će prezentirane na jedan drugi način i u drugom kontekstu. To znači da ćemo kroz te predmete ispričati različite priče. Ta priča o zbirkama svjetske kulture bit će promjenjiva. Prva će priča biti o donatorima i kako su zapravo nastale te zbirke i da su naši znanstvenici sudjelovali u kolonijalnim ekspedicijama u isto vrijeme kada su to radile i druge europske zemlje. Govorit ćemo o dobrim, ali i lošim stranama prikupljanja tih predmeta, neće sve biti ispričano iz samo jednog kuta gledišta. Isto tako, govorit ćemo o globalnoj percepciji svjetske kulture. Ona prestaje biti egzotična zbog jeftinije cijene putovanja koja su dostupna mnogim ljudima. Maske i određeni odjevni i razni drugi predmeti više nisu nedostupni, lako ih je vidjeti u tim drugim prostorima, i time se mijenja percepcija posjetitelja na njih. Ono što mi želimo pokazati je upravo vrijednost tih predmeta. Oni su osobito vrijedni pri predstavljanju segmenata kulture određenih naroda. Vjerujem da je našim posjetiteljima zanimljivo vidjeti predmete od kojih su neki stari i 200 godina i potječu s početka 19. stoljeća, a neki čak i iz 18. stoljeća.
Osim zbirke i programa vezanih uz nju, što još imate u planu?
Želimo da posjetitelji prepoznaju muzej kao mjesto druženja, mjesto gdje će ponovo doći. Suvremeni muzej mora imati neki prostor gdje će se posjetitelji moći odmoriti i produbiti svoje znanje. Zato u planu nemamo klasičan kafić gdje će ljudi samo sjesti i piti kavu nego ćemo imati cyber-cafe u kojem će posjetitelji uz kavu moći naučiti nešto o povijesti muzeja i moći će dobiti uvid u naše zbirke. Moći će potražiti neke određene predmete koji su im zanimljivi i upoznati se s našom muzejskom bazom, važnim osobama, donatorima, aktivnostima i programima koje planiramo. Također, ako će nam uvjeti to dozvoljavati, želimo imati oblik prodaje bakinih kolača jer danas je hrana izuzetno popularna i važna. U stalnom ćemo postavu isto imati dio o hrani i prehrani kao djelu kulture i baštine. Ako ćemo surađivati s našim slastičarima, ljudi će moći probati neke specijalitete, u ovom slučaju mislimo specifično na kolače. U tom bi prostoru omogućili i organizaciju dječjih rođendana, bile bi im dostupne i tradicijske igračke za igru. To je na neki način opet učenje o našim specifičnostima, našem identitetu i različitostima.
Kakvo je trenutno stanje s Etnografskim muzejom? Koliko imate posjetitelja i što se nadate postići?
Nama je naravno cilj povećati broj posjetitelja. Trenutno imamo 36 000 posjetitelja godišnje i želimo barem udvostručiti taj broj. Nastavit ćemo raditi atraktivne privremene izložbe jer s njima najviše privlačimo posjetitelje. Radit ćemo izložbe koje su temom vezane uz stalni postav jer stalni postav pruža neku opću sliku, a u privremenoj izložbi može se napraviti detaljno istraživanje određenog predmeta i proširiti znanje o njemu. Planiramo različite kulturološke projekte preko kojih će posjetitelji moći dobiti jedno šire znanje o našoj kulturi.
Pretpostavljam da će se muzej morati prostorno promijeniti s obzirom na sve novosti koje će se uvesti. Kako će teći prilagođavanje novog prostora, što već radite po tom pitanju?
Imamo gotovo idejno rješenje budućeg muzeja, dogodit će se promjene arhitekture muzeja. Sada krećemo u pripremu vizualizacije stalnog postava, a dalje onda krećemo i u realizaciju. Muzej neće biti zatvoren tijekom radova, osim u trenucima kad će to biti nužno. Mi ćemo i dalje intenzivno raditi i nastavit ćemo s izložbenim aktivnostima i s radom s posjetiteljima. Priređivat ćemo i izložbe u kojima ćemo najavljivati neke dijelove novog stalnog postava.
Trenutno su u Etnografskom muzeju aktualne izložbe Dječje igračke iz hrvatske baštine u Livnu i Dim – priča o duhanu, a koga zanima više o Etnografskom muzeju u Zagrebu, može posjetiti njihovu službenu stranicu klikom na link.
