Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

108 godina od smrti prve žene koja je slikala autoportretne aktove

21.11.2015. Antonia VukičevićFoto: facebook.com/female.artists.in.history

Paula Modersohn-Becker rođena 8. veljače 1876. godine, njemačka je slikarica i jedna od važnijih predstavnica ranog ekspresionizma. Rođena je u Dresdenu, a sa svojom obitelji se 1888. seli u Bremen. S 22 godine pridružuje se Worpswede koloniji u osnovanoj od strane Fritza Mackensena, njemačkog slikara i pripadnika pokreta Art Nouveau. Ondje je upoznala mnoge umjetnike poput, Heinricha Vogelera, Clare Westhoff, Rainera Mariu Rilkea i Otta Modersohna za kojeg će se i udati 1901. godine.

Foto: facebook.com/female.artists.in.history

Foto: facebook.com/female.artists.in.history

Prvi put putuje u Pariz 1900., a upravo joj je taj grad donio inspiraciju za razvoj njoj specifičnog stila. Osim Paula Cézannea i Paula Gauguina, stil Paule Modersohn-Becker također je bio inspiriran i drugim velikim povijesnim umjetnicima čije je radove mogla gledati u Louvreu. U Parizu je boravila više puta do 1907. godine gdje je posjećivala različite izložbe svojih suvremenika. Tijekom posljednjeg posjeta 1906. godine naslikala je seriju slika oko kojih je bila vrlo uzbuđena i s kojima je bilo vrlo zadovoljna. U tom razdoblju stvaralaštva počela je slikati svoje prve autoportretne aktove, kao i portrete svojih prijatelja što nije bila uobičajena praksa dotadašnjih umjetnica.

Nakon povratka iz Pariza u Worpswede 1907. godine umire 21. studenog u 31. godini od ebole nakon rođenja svoje kćeri.

Za sobom kao nasljeđe ostavila je niz inovativnih radova punih snažnih i novih ideja. Radovi poput „Zavaljena majka s djetetom“, kao i drugi radovi ženskog akta, odišu upravo ženskim pogledom u kojem umjetnica izostavlja mušku percepciju i svo romansiranje ili seksualizaciju vezano uz nju. Njezine slike ispunjene kromatskim bojama poput onih u radovima Picassa ili Matissea svijet su upoznale s modernizmom. U povijesti umjetnosti Paula Modersohn-Becker zauvijek će ostati zapamćena kao prva žena koja je stvarala autoportretne aktove, čiji je život nažalost prebrzo završio.

Foto: facebook.com/paula.modersohnbecker.7

Foto: facebook.com/paula.modersohnbecker.7

Iako ju današnja vremena nisu posebno zapamtila, nadamo se da će ova, možemo reći nepravda, ipak biti ispravljena. Njezini radovi nisu samo predstavnici ženskog likovnog izražavanja koje možda prečesto ostane po strani, već su ona zaista djela vrijedna pozornosti i poštovanja koja nisu samo nastajala u razdoblju modernizma, već su ga stvarala.

Komentari