Istaknuto
20.08.2017.

Dadaizam, kao umjetnički pokret, na svojim marginama skriva imena umjetnica koja zaslužuju da se svjetlo i pozornost skrene na njihov rad.

08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

Vizart

Nemanja Đurović za Sketchbook Station: Simbolički prikazi unutarnje borbe pojedinca

21.02.2017. Ziher.hrFoto: Luka Markovich

U Sketchbook Station umjetničkoj mapi svoje mjesto je pronašao i rad mladog umjetnika Nemanje Đurovića koji se pridružio projektu u organizaciji udruge Prizma i obogatio ga svojim naglašeno simboličkim umjetničkim jezikom.

Nemanja Đurović rođen je 1995. godine u Priboju u Srbiji. Iako je završio matematički smjer u pribojskoj gimnaziji, nakon srednje škole usmjerio se na umjetničko djelovanje, te je do sada izlagao na dvije samostalne i više grupnih izložbi. Ponosni je dobitnik Prve nagrade dodijeljene u sklopu manifestacije posvećene znanju i stvaralaštvu mladih “43. Vukov sabor” u Tršiću.

Foto: Luka Markovich

Vječna čovjekova potraga za shvaćanjem dubljeg značenja stvari i pojava, te potreba pojedinca za ujedinjenjem sa svojim unutarnjim “ja” otvorila je Nemanji Đuroviću vrata umjetnosti. Krajnje linearnim crtežom povremeno svedenim na čiste plohe boje ovaj mladi umjetnik pomno stvara prikaze naglašene simbolike u kojima ništa nije prepušteno slučaju. Nemanja bez oklijevanja ponire u duboku problematiku društva ilustrirajući očajne i depresivne ljude, koji ne osjećaju ništa osim velike praznine u svojim životima. Unutarnju borbu pojedinca umjetnik izražava arhetipskim simbolima kruga i trokuta. Uz ponavljajuće motive ljudskog oka kao simbola introspekcije i odsječenih ruku javlja se i motiv konopa kao metafore ropstva u kojem se čovjek našao zbog nemogućnosti da se othrva vlastitim demonima. Povremeni izostanak ruku i jasno definiranih tijela ljudskih likova doprinosi osjećaju očaja i nemoći, no crteži često prikazuju i onaj ključni trenutak oslobođenja – ujedinjenja s esencijalnom srži života. Taj spiritualni trenutak spoznaje slobode autor naglašava crvenom bojom – bojom pulsirajuće energije koja simbolizira život, ljubav i pozitivne emocije. Dok crteži najčešće nastaju tušem i rapidografom, Đurović u svojim slikama kompozicije gradi akrilnim bojama.

Foto: Nemanja Đurović

Pronalazeći motive za svoj višeslojni umjetnički svijet u religiji, mitologiji, povijesti, ljudima i okolini autor putem umjetnosti komunicira s promatračem o primarnim ljudskim emocijama poput straha, žudnje, ljubavi, tuge ili boli. Linijom i plohom kao osnovnim likovnim elementima, te krajnjom redukcijom kolorita na tri boje: crnu, crvenu i bijelu, on tumači kompleksnu i slojevitu priču o životu utkivajući vlastite emocije u sudbinu glavnih aktera na slici.

U recentnim radovima Đurović se posvetio interpretaciji “saudada”, nostalgičnog osjećaja gubitka nečeg dragog koji često izražava nezadovoljstvo i potisnutu spoznaju da se ono što je izgubljeno nikada ne može povratiti. Ovaj motiv, prožet tugom, melankolijom i čežnjom, posve se prirodno uklopio u opus ovog mladog umjetnika koji tiho i dostojanstveno dočarava kompleksnost i dubinu ljudskih emocija na svojim simboličkim radovima.

Foto: Nemanja Đurović

U radu za Sketchbook Station Nemanja Đurović svojim prepoznatljivim rukopisom oblikuje figuru žene pogleda usmjerenog prema personifikaciji “ultimativnog odgovora” na vječno pitanje o smislu života. Kako je Nemanja likovno interpretirao “ultimativni odgovor” i koje je simbole koristio u svom radu priloženom u umjetničku mapu Sketchbook Station projekta saznat ćete na izložbi.

U međuvremenu vas pitamo – što je za vas smisao života? Postoji li jedinstveni odgovor na vječno pitanje ili se ono razlikuje od pojedinca do pojedinca?

Više o Nemanji Đuroviću i njegovom radu možete saznati na njegovoj stranici.

Autorica teksta za potrebe projekta je povjesničarka umjetnosti i slovakistkinja, muzeologinja, te kustosica i urednica internetskog portala o umjetnosti PerceiveArt Sonja Švec Španjol.

Komentari